Category: Vijesti

Popuštanje mjera, ali i moderno doba u kojem živimo doprinose da ljudi imaju sve manje kompromisa, žele više slobode i čim se to ugrozi odmah “sijeku” bračnu zajednicu pa tako i ne čudi podatak da je došlo po povećanog broja razvoda u BiH, suglasni su psiholozi i sociolozi.

Naime, to potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima se u 2021. za devet mjeseci razvelo 1.519 parova, dok je godinu prije taj broj iznosio 1.354, što predstavlja povećanje od 11,36 posto.

U 2021. godini sklopljeno je 13.548 brakova, dok je godinu prije to bilo 11.325, što je povećanje za 19,63 posto, kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

Najveći broj brakova sklopljen je u avgustu i iznosi 2.791, potom u srpnju 2.054, dok je najveći broj razvoda bio u aprilu, kada je iznosio 236, te u rujnu 218.

Vedran Francuz, sociolog, ističe da je 2020., od pojave pandemije, sve bilo velika neizvjesnost za građane te da su se ljudi teže odlučivali i na brak, ali i na razvod.

Mjere koje su uveli nadležni dovele su do toga da se određeni brakovi odgode, ali imamo situacije da je došlo do izvanbračne zajednice i zajedničkog života, bez tradicionalnog načina organiziranja svadbe, te sve što je prošle godine odgođeno u ovoj godini je realizirano, što je utjecalo na veći broj sklopljenih brakova, kazao je Francuz za “Nezavisne novine”.

Kako je pojasnio, i na povećan broj razvoda sigurno je imala utjecaj pandemija, jer sigurno je među parovima došlo do određenih problema financijske prirode.

Ekspanzija korištenja društvenih mreža utjecala je na to da u brakovima koji su zapušteni, gdje su emocije već bile poništene, dođe do buđenja. Vjerojatno su i takve stvari doprinijele povećanom broju razvoda, kazao je Francuz.

Ističe da su mnogi parovi prinuđeni da ostaju u zajedništvu zbog djece.

Moderno doba doprinosi da ljudi imaju manje kompromisa, više traže svoje slobode i čim se to ugrozi ljudi lako “sijeku” bračnu zajednicu, zaključio je Francuz.

Aleksandar Milić, psiholog, kaže da statistika potvrđuje da se broj razvoda stalno povećava, a veoma je mnogo razloga koji dovode do kraha braka.

Partneri najčešće kao razlog za razvod braka navode razlike u pogledima na brak i bračne uloge, nedostatak ili gubitak emocija prema bračnom partneru, paralelne veze, kao i probleme financijske prirode, ističe Milić za “Nezavisne novine”.

On smatra da se ljudi tijekom odrastanja često nisu sposobni izboriti sa svojim neskladom i zato teško ostvaruju i imaju kvalitetne veze s drugim ljudima i teško sklapaju brakove. Iako je evidentno da ljudi danas kasno stupaju u bračne zajednice, opet dolazi do raspada.

Oni tek u braku osjete različitosti, nesklad, nesporazume, pa počinje međusobno opterećivanje i zahlađenje odnosa. To uvjetuje razlaz i otuđenost jednog od drugoga, raspad braka i porodice, objasnio je psiholog.

Dnevno.ba

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini registrovano je 436 novih slučajeva zaraze korona virusa, a testirano je 1.773 uzoraka. Preminule su 22 osobe.

Federacija BiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 1.348 uzoraka, od čega je 310 pozitivno na SARS-CoV-2 (KCUS nije dostavio podatke za prethodna 24h).

Novi slučajevi registrirani su u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Posavskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Do sada je testirano ukupno 1.168.126 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 233.828 osoba.

U protekla 24h u Federaciji BiH prijavljeno je 7 smrtnih ishoda i to u Srednjobosanskom i Kantonu Sarajevo, dok su tri smrtna ishoda prijavljena retroaktivno.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 8.199.

Republika Srpska

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 278 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 73 оsоbе.

U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је 13 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о оsаm muškаrаcа i pеt žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi.

Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 108.618 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.016 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа. Tеstirаno је ukupnо 405.177 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 709, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 286, а u оstаlim bоlnicаmа 423. Nа rеspirаtоru je 61 оsоba (28 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 33 u оstаlim bоlnicаmа).

Brčko distrikt

Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 53 novih slučajeva zaraze virusom korona. Dvije osobe su preminule.

Odbor za boračka i invalidska pitanja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužio je Federalno ministarstvo za boračka pitanja, odnosno, Vladu Federacije BiH, da do kraja februara upute u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, potvrdio je za Faktor predsjednik Odbora Dževad Adžem.

Adžem pojašnjava da je na posljednjoj sjednici Odbora donesen ovaj zaključak, a kojoj su prisustvovali i predstavnici Udruženja Kamp boraca, čija je inicijativa da se što prije ide sa izmjenama Zakona o demobilisanim borcima u Parlament FBiH, a i sami su pripremili amandmane na Zakon jer se predugo čeka na resorno ministarstvo i Federalnu vladu.

Podsjećamo, izmjenama Zakona bi se u pravo na egezistencijalnu novčanu naknadu uveli nezaposleni borci-povratnici u manji bh. entitet RS, borci koji žive u Brčko distriktu, bez starosnog ograničenja. U pravo bi se uveli i supružnici umrlih boraca / borkinja starosti 57 godina i više. Finansiranje bi bilo sa federalnog nivoa.

Diskriminacija u raznim oblastima

Naime, sada egzistencijalnu novčanu naknadu sa federalnog nivoa primaju nezaposleni borci sa 57 i više godina, a koja iznosi pet KM po mjesecu provedenom u vojsci, dok sa kantonalnog nivoa naknadu primaju nezaposleni borci mlađi od 57 godina. Ta naknada po kantonima iznosi od tri do pet KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.

– Generalno, mi već duži vremenski period imamo sveprisutne diskriminacije u raznim oblastima, pa tako i u oblasti prava demobilisanih boraca, članova njihovih porodica. Konkretno, kada govorite o inicijativi Kampa boraca, ona korespondira sa aktivnostima Vlade Federacije, a radi se o izradi novog zakona kojim bi se riješila statusna pitanja i na određen način pomogli članovi boračke populacije koji su povratnici i zakonski riješila prava supružnika umrlih boraca / borkinja – govori nam Adžem i dodaje:

– S obzirom na to da je predstavnik Federalnog ministarstva za boračka pitanja Mirza Terzo rekao da se očekuje u ovom mjesecu da Vlada FBiH uputi izmjene i dopune tog zakona, zaključak je da Odbor obavezuje Vladu FBiH odnosno, resorno ministarstvo, da do kraja februara uputi i usvoji prijedlog zakona o demobilisanim borcima, a da se na Zastupničkom domu sredinom marta nađu izmjene Zakona o demobilisanim boraca.

Razgovarali smo i sa Hamzom Krkalićem, predstavnikom Udruženja demobilisanih branilaca veterana Armije RBiH Kampa boraca.

Ima novca za oko 4.500 osoba

– Već predugo čekamo da se usaglase razne boračke koordinacije, Federalno ministarstvo za boračka pitanja, pa smo poslali inicijativu prema Odboru za boračka i invalidska pitanja Parlamenta FBiH da se ide sa našim amandmanima na zakon u Parlament, da ljudi više ne čekaju na tu naknadu. Našu inicijativu smo obrazložili na sjednici Odbora, međutim predstavnik Federalnog ministarstva za pitanja boraca Mirza Terzo je bio izričit da naš prijedlog ne ide, da se odloži dok oni ne pripreme četiri boračka zakona koja bi išla u paketu u parlamentarnu proceduru, a među njima je i Zakon o demobilisanim borcima.

Onda je Odbor donio zaključak u kojem se daje rok Ministarstvu i Vladi FBiH od mjesec dana da zakone pripreme do marta i da nas pozovu da damo svoje mišljenje. Ako to ne urade, u martu ide naš prijedlog u Parlament – govori nam Krkalić.

Naglašava da u budžetu ima novca za uvođenje oko 4.500 osoba u pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu.

– Prema podacima kojima mi raspolažemo, do 1.900 je nezaposlenih boraca-povratnika u RS, oko 800 njih koji žive u Brčko distriktu i do 2.000 supružnika umrlih boraca / borkinja – kazao nam je Krkalić.

faktor

Radnici u trgovini i uslužnim djelatnostima godinama su među najmanje plaćenima, a i među rijetkima koji moraju raditi i vikendima i praznicima. Međutim, djeluje kao da se u posljednje vrijeme stanje blago mijenja, piše Klix.

Pojedini trgovci posljednje dvije-tri godine počeli su zatvarati svoje radnje za praznike, a u nekim dijelovima BiH uvodi se i praksa neradne nedjelje. Neki od gradova i općina koji su do sada odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju su Bijeljina, Livno, Sanski Most, Zvornik, Kiseljak, a početkom ove sedmice održana je javna rasprava o Nacrtu odluke o radnom vremenu nedjeljom prodajnih i ugostiteljskih objekata i obrta na području općine Novi Travnik.

Cilj ovih odluka, kako je istaknuto, je zaštititi radnike i omogućiti im slobodno vrijeme koje bi provodili u odmoru i u krugu porodice. “Imali smo niz sastanaka i potpisali smo brojne memorandume o suradnji s načelnicima općina u Federaciji BiH, a u prošloj godini imali smo veoma konstruktivan sastanak i s gradonačelnikom Bijeljine o ovoj temi.

Mi ćemo nastaviti sarađivati s lokalnim razinama vlasti i u ovoj godini i smatramo da svi oni koji donesu ovakve hrabre odluke i odupru se zaista velikim pritiscima koje imaju zaslužuju podršku i sindikata i radnika, ali i javnosti”, kazala je za Klix.ba

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH. Kazala je Beširović i kako sindikat direktno surađuje s lokalnim razinama vlasti kako bi poboljšali uvjete rada trgovaca. Kaže kako su na lokalnom razini prepoznali spremnost za rješavanje pitanja značajnih za poboljšanje položaja radnika u trgovini, “posebno u situaciji kada entitetske i državne razine apsolutno ništa ne rade kako bi unaprijedili radnička prava i poboljšali status radnika”.

“Trgovina je kao djelatnost globalno među najslabije plaćenim granama u kojima radna mjesta nisu atraktivna upravo zbog niskih primanja i teških uvjeta rada. Tako je i u BiH, pa čak i dodatno teže zbog neusklađenosti radnih standarda između entiteta te neprimjenjivanja zakona u praksi. Trenutno trgovina nije najslabije plaćena grana. Ona je ispred građevinarstva, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti te prerađivačke industrije. Prema posljednjim podacima iz studenog 2021. godine, neto plaća u ovom sektoru bila je 767 KM”, kazala je Beširović.

Kada je riječ o povećanju plaća, sindikat je u oktobru potpisao kolektivni ugovor za djelatnost trgovine u Federaciji BiH, kojim je minimalna plaća u ovom sektoru povećana za 25,5 posto, što je, kako kaže Beširović, i dalje nedovoljno, posebno uzimajući u obzir troškove života koji stalno rastu.

“Ovim kolektivnim ugovorom povećana je i satnica za rad u dane praznika i to za 100 posto, što je veliki korak naprijed. Posebno je značajno što se ovim kolektivnim ugovorom konačno regulira rad u dane praznika, koji nije reguliran zbog činjenice da BiH nema zakon o praznicima, a da se u FBiH rad u dane praznika regulira isključivo preporukama premijera i Ministarstva rada, koje nisu obvezujuće”, poručila je Beširović

Centralna.ba