Category: Vijesti

  • Jak vjetar u Zeničko-dobojskom kantonu obarao električne stubove i stabla na cestu

    Jak vjetar u Zeničko-dobojskom kantonu obarao električne stubove i stabla na cestu

    Zbog jakih udara vjetra na području Zeničko-dobojskog kantona otežano je odvijanje saobraćaja, što je uzrokovano padanjem drveća na cestu, kao i električnih stubova.

    Na regionalnoj cesti Žepče – Zavidovići, u mjestu Bistrica je danas usljed jakih udara vjetra praćenih snijegom i kišom došlo do pada električnih kablova na put, zbog čega je do 11:20 sati bio obustavljen saobraćaj.

    Iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona su nam kazali da je zbog pada stabla na magistralni put M-17 kod Begovog Hana otežano odvijanje saobraćaja jednom trakom naizmjenično. Kako nam javljaju čitatelji, u mjestu Orahovica kod Nemile jak vjetar je odnio krov kuće, a za sada nema detaljnijih informacija o ovom događaju.

    Zbog nanosa snijega i kiše otežano je odvijanje saobraćaja na autocesti A1, kao i na magistralnim putevima prema Olovu, gdje je na pojedinim dijelovima otežano odvijanje saobraćaja zbog popriječenih kamiona na cesti.

    Foto: Čitatelj
    Foto: Čitatelj

    Vozačima se savjetuje da vožnju prilagode uslovima na putu.

  • Obustavljen saobraćaj za teretna vozila na putu Travnik- Donji Vakuf

    Zbog ugaženog snijega na kolovozu obustavljen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere na putnim pravcima Olovo-Kladanj i Travnik-Donji Vakuf, informišu iz BIHAMK-a.

     

  • Autograf / Komšić: Srednjobosanski Hrvati potkusuruju trgovinu Čovića i Izetbegovića

    Autograf / Komšić: Srednjobosanski Hrvati potkusuruju trgovinu Čovića i Izetbegovića

    Srednja Bosna je ključ opstanka Bosne i Hercegovine nakon ratnog i poratnog razmještanja njenog stanovništva, progona i ”humanih preseljenja”. To je bila u ratu, to je i danas.

    Prije nego je krenuo u otvorenu agresiju na BiH, Radovan Karadžić je u valovima izvlačio bosanske Srbe iz centralne Bosne, kao i iz Sarajeva. Do aprila 1992. godine taj proces etničkog čišćenja je već bio završen. To je bilo neskriveno, cijeli proces se odvijao preko Kiseljaka.

    Piše: Ivo Komšić za Autograf

    Srbi iz Zenice, Travnika, Novog Travnika, Bugojna, Viteza, Busovače, autobusima, kamionima, traktorima, motokultivatorima i svim što se moglo kretati prebacivani su na Ilidžu u dogovoru s hadezeovim lokalnim vlastima i HVO-om. Budući da je taj savez bio čvrst i s punim povjerenjem, išlo se ovom kiseljačkom trasom, a ne preko muslimanskog Visokog.

    Kada se rat proširio, potaknut i međunarodnim ”pregovorima o miru”, i kada se pretvorio u rat za teritorije, težište vojnih sukoba prebačeno je na srednju Bosnu. To je bilo u skladu s politikom iseljavanja Hrvata i ”humanog preseljenja” oko čega su se već godinu prije toga dogovorili Tuđman i Milošević u Karađorđevu.

    Prethodno je Tuđman žrtvovao Hrvate Posavine i omogućio Karadžiću koridor kroz Posavinu, do Banja Luke i Knina. Zauzvrat je dobio srpske krajeve u jugozapadnoj Bosni – Grahovo, Glamoč i Drvar.

    Početak rata za srednju Bosnu

    Međutim, Bosna i Hercegovina se nije mogla podijeliti tom političkom trgovinom. Problem je ostala srednja Bosna iz koje se Hrvati nisu htjeli iseliti. Bez tog iseljavanja BiH se nije mogla podijeliti na tri nacionalističke republike, kako je bilo zamišljeno ”pregovorima o miru”.

    Počeo je rat za srednju Bosnu. HDZ BiH je imao rok da Hrvate iseli iz Sarajeva u maju 1992. godine, to je bio krajnji rok koji je odredio Karadžić.

    Otvoreno je rečeno, ukoliko se to ne uradi, oni koji ostanu u gradu bit će pognjavljeni kao miševi zajedno s muslimanima. Redovno uspostavljenom linijom Kiseljak-Stup, preciznije Doglodi, hotel Delminijum, izvlačenje je izvršeno.

    Usprkos dobro organiziranim transportima, većina Hrvata iz Sarajeva je ostala u Sarajevu. Ono što je najviše izluđivalo Tuđmana i Bobana, ostale su temeljne hrvatske i vjerske institucije, političke organizacije, biskupija, franjevačka provincija, kulturno društvo ”Napredak” i sve njegove udruge, humanitarne organizacije i udruženja, intelektualci.

    Ostali su također Hrvati cijele srednje Bosne. Ljudi jednostavno nisu htjeli napustiti svoje zavičaje.

    Raseljavanje naroda

    Tada se počinje primjenjivati ratna taktika: HVO započne sukob, Armija BiH uzvrati, HVO se povlači i izvodi narod. Tako se desilo u Travniku, Zenici, Kraljevoj Sutjesci (Kakanj), Varešu.

    Sukobi su se otvarali samo s ciljem iseljavanja naroda, ne da bi se neka teritorija vojnički osvojila i zadržala. To je bilo nemoguće s obzirom na odnos snaga HVO-a i Armije BiH.

    Jedan dio tako raseljenih zadržao se u Kiseljaku, a drugi dio je preko srpske teritorije prebačen u Hercegovinu. Za njih su kasnije izgrađena naselja u dolini Neretve, Šuškovo i Bobanovo Selo kod Stoca.

    Pritisak na srednju Bosnu odvijao se i kroz tzv. pregovore o miru jer su svi bili zasnovani na principu etničke podjele BiH, što je poticalo rat za teritorije. Samo je u srednjoj Bosni bilo etnički mješovito stanovništvo.

    Onaj čija bi vojska zauzela to područja imao bi potpunu dominaciju u ”mirovnim pregovorima” i mogao bi diktirati pravila prekida rata. Budući da je Tuđmana zanimala samo linija Drvar-Kupres-Stolac, a u srednjoj Bosni Vitez i Novi Travnik (radi tvornica eksploziva i naoružanja ), on je Hrvate srednje Bosne ostavio na cjedilu.

    Oni su se uz velike napore organizirali i branili svoja područja. Tuđmanu je to bio veliki teret jer nije imao odriješene ruke za podjelu BiH, posebno nakon zločina koje je HB/HVO izvršio u Ahmićima (selo između Busovače i Viteza) i u Stupnom Dolu (kod Vareša).

    Nakon ovih zločina i logora Herceg-Bosne, Tuđman je gubio podršku u svijetu, Hrvatska se prikazuje kao agresor u BiH i gubi karakter žrtve u ratu protiv srpskih krajina formiranih na njenom tlu. Tuđman i Hrvatska su bili na granici sankcija.

    Alija Izetbegović je također imao problem. U ”mirovnom planu” za BiH koji se kovao u Ženevi, država i njena teritorija se dijelila na tri etničke državice.

    On se također morao boriti za životni prostor koga je mogao osigurati samo u srednjoj Bosni (Mostar je bio podijeljen), Bošnjaci su također protjerani iz Posavine, sudbina krajiških Bošnjaka, zajedno s Bihaćem, bila je neizvjesna, Podrinje je bilo opkoljeno i iscjepkano enklavama (Srebrenica, Žepa, Goražde), Sarajevo je bilo pod opsadom.

    Pod pritiskom sarajevskih Hrvata i njihovih institucija on je ublažavao napade Armije BiH u srednjoj Bosni. Inače, izgubio bi lojalnost hrvatskih članova Predsjedništva RBiH, što je značilo da bi država BiH izgubila legitimitet i legalitet jer jedina institucija koja je funkcionirala po Ustavu u to vrijeme bilo je Predsjedništvo koje je donosilo odluke sa zakonskom snagom.

    Vašingtonski sporazum

    Predsjedništvo je imalo funkciju čuvara državnosti BiH, njenog legaliteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    Odlazak Hrvata iz srednje Bosne ne bi bilo samo trenutno stanje, to bi konačno promijenilo strukturu stanovništva u tim krajevima. Hrvati bi ostali samo u zapadnoj Hercegovini. Put za podjelu BiH po etničkim šavovima bio bi otvoren, a BiH kakva je bila i njeno društvo bi se raspali.

    Situacija je spašena Vašingtonskim sporazumom. Kompletan prijedlog Sporazuma izradili su Hrvati izvan Herceg-Bosne i usvojili ga na Prvom općem saboru Hrvata BiH, u opkoljenom Sarajevu, 6. februara 1994. godine. (Ovom Saboru su prethodili sabori Hrvata Posavine u Slavonskom Brodu, srednje Bosne i Krajine u Zagrebu).

    Kantonalno uređenje koje je prihvaćeno omogućilo je opstanak naroda tamo gdje je živio i formiranje lokalnih kantonalnih vlasti proporcionalno strukturi stanovništva.

    Nestali su razlozi borbe za teritoriju i njenu nacionalizaciju, opstojnost države je osigurana ovom vrstom decentralizacije centralne vlasti. Svi su ostali na svome, i Hrvati i Bošnjaci.

    Lokalne vlasti su poslije rata omogućile povratak lokalno raseljenima, predratna struktura stanovništva se obnovila. Posljedice rata su ostale, oni koji su iseljeni iz svojih područja i naseljeni u Drvar, u Kninsku krajinu, u područje Stoca, uglavnom se nisu vratili.

    Strateški značaj Hrvata srednje Bosne

    Hrvati srednje Bosne su bili i ostali strateški značajni za opstojnost BiH. Politička bitka oko njih traje i danas. HDZ BiH i Hrvatske nisu odustali od Herceg-Bosne za koju koriste eufemizam ”hrvatska izborna jedinica” ili ”treći entitet”.

    Ponovno, prepreka su Hrvati srednje Bosne, oni su, kako se već otvoreno govori, remetilački faktor hrvatske politike prema BiH. Kada ih ne bi bilo ponovno bi bio otvoren put za etničku podjelu države – Republika Srpska je na putu osamostaljenja od BiH, zapadna Hercegovina je etnički čisto hrvatsko područje i samo je potrebno formalno odvajanje kroz Izborni zakon i izmjene Ustava BiH.

    To je jedina preokupacija HDZ-a BiH i Hrvatske zadnjih desetak godina. Posljednji udarac na BiH trebao je biti u Neumu prije nekoliko dana.

    Politika oba HDZ-a je jasna i neskrivena od 1991. godine, kada im je Tuđman iznio svoj zločinački plan na sastanku 27. decembra 1991.

    Bila je jasna i politika Alije Izetbegovića koji se nije usudio vojskom očistiti srednju Bosnu i ostati u budućnosti bez Hrvata. Imao je toliko sluha, a znao je i saslušati.

    Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.


    Radiosarajevo.ba

  • Nevrijeme pogodilo SBK: Bugojno bez struje, u Vitezu vjetar oborio stubove

    Centralna.ba

    Jako nevrijeme pogodilo je danas pojedine dijelove Srednje Bosne. Kako nam javljaju naši čitatelji u Bugojnu nema struje, na Komaru i Rostovu pada snijeg, dok je u Vitezu jak vjetar oborio stubove električne energije.

    Šaljite nam i vi informacije sa terena

      

  • Kamion stao na Komaru, saobraćaj usporen

    Kamion stao na Komaru, saobraćaj usporen

     

    Izvor: Centralna.ba

    Kako nam javljaju naši čitatelji zbog loših vremenskih uvjeta na Komaru, jedan kamion je stao.na cesti, te se promet odvija usporeno.

    Budite oprezni u prometu.

  • Upaljen narandžasti meteoalarm: Ove dijelove BiH će pogoditi vjetrovi jačine i do 80 kilometara na sat

    Upaljen narandžasti meteoalarm: Ove dijelove BiH će pogoditi vjetrovi jačine i do 80 kilometara na sat

    Narandžasto i žuto upozorenje zbog jakih udara vjetra danas je izdato za većinu krajeva BiH, osim za područja Prijedora i Semberije.

    Vjetar jačine 80 na sat na području Sarajeva, Livna, Trebinja i Foče

    Na području Livna, Sarajeva, Trebinja i Foče na snazi je narandžasti meteoalarm zbog vjetra udara i do 80 kilometara na sat lokalno, dok je za područje Bihaća, Tuzle, Mostara, Višegrada i Banja Luke na snazi žuto upozorenje.

    U regiji Trebinja i Foče od 15:00 sati do ponoći puhat će mjestimično pojačan vjetar s udarima od 60 do 80 kilometara zbog čega je na snazi narandžasto upozorenje, objavljeno je na sajtu Meteoalarma.

    Narandžasti meteoalarm u regiji Livna na snazi je cijeli dana, a na području Sarajeva od 11:00 sati do ponoći.

    U Banjoj Luci vjetar jačine 40 kilometara na sat

    Žuti meteoalarm cijeli dan je na snazi u regiji Bihaća, Mostara i Višegrada gdje se očekuju udari vjetra između 40 i 60 kilometara na čas, a na području Tuzle od 11:00 do ponoći.

    Na području Banja Luke prognoziran je vjetar jačine preko 40 kilometara na sat, a meteoalarm je na snazi od 11:00 do 17:00 sati.

    Narandžasti meteoalarm upozorava na opasne vremenske prilike, a žuti na potencijalno opasno vrijeme

  • Broj pozitivnih na koronavirus u SBK nastavlja rasti, a broj hospitaliziranih i dalje u padu

    Ministar zdravstva SBK Anto Matić izjavio je da je broj pozitivnih na COVID-19 u konstantnom porastu, ali i ove sedmice smanjio se broj hospitaliziranih.

    Trenutno u našem kantonu ima 1.363 pozitivnih, što je priličan rast u odnosu na proteklu sedmicu. Ipak, ono što raduje je činjenica da u kontinuitetu opada broj hospitaliziranih, tako da je sada u bolnicama 91 osoba, od kojih je pet na respiratorima.

    Kada se govori o vakcinaciji, 114.652 osobe su vakcinisane. Od početka pandemije u Srednjobosanskom kantonu preminule su 792. osobe.

    Travnicki.INFO

  • JKP Gradina: Čišćenje korita Oboračke rijeke

    JKP Gradina: Čišćenje korita Oboračke rijeke

    Zaposleni JKP Gradina Donji Vakuf, u okviru svojih redovnih poslova i zadataka, rade i na uređenju i čišćenju zelenih gradskih površina, trotoara te uređenje korita rijeka.

    Ovih dana rade na čišćenju korita i obala Obaračke rijeke, od ušća u rijeku Vrbas pa uzvodno.

    Čuvajmo prirodu i ne odlažimo otpad u rijeke.
    Sviđa mi se

    Komentar
    Dijeli
  • FOTO/OŠ Hasan Kjafija Pruščak: Radionica “Smeće u vreće”

    FOTO/OŠ Hasan Kjafija Pruščak: Radionica “Smeće u vreće”

    U okviru planiranih aktivnosti školskog razvojnog plana “Zajedno za čistu i urednu školu”, članovi vijeća učenika i pedagog škole, su pripremili i realizovali novu radionicu “Smeće u vreće”, ovaj put za učenike IVa i Va razreda.
    Cilj radionice je ukazati na stanje i ugroženost životne sredine, kao i edukacija i podizanje svijesti učenika o potrebi djelovanja za zaštitu životne sredine.
    Radionica je realizovana kroz sljedeće aktivnosti:
    -prezentacija “TO SMO MI”, sa primjerima lošeg odnosa prema okolišu;
    -video projekcija “VODA BiH” o vodnom bogatstvu naše domovine, ali i ugroženosti iste;
    -prezentacija “SMEĆE U VREĆE”, o važnosti životne sredine, sa kratkim KVIZ TESTOM;
    -aktivnost za učenike “UKRŠTENE RIJEČI”, sa zadatkom za učenike da riješe i pronađu skrivene riječi i pojmove vezane za temu radionice.
    “PRLJAVO i ČISTO, nikada nije isto”
  • Gdje ide novac od akciza na gorivo?

    Iako su zagovornici povećanja akciza i putarina na gorivo prije četiri godine tvrdili da će dovesti do zamaha u gradnji puteva i autoputeva, značajnih investicija i zapošljavanja, malo od toga se ostvarilo u praksi

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uputila je inicijativu prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH za ukidanje akciza i cestarina na naftu i naftne derivate i povrat PDV za prijevoznike. U maloprodajnoj cijeni goriva država od građana uzima polovicu po osnovu nameta.

    Iako je u posljednjih 15 godina po osnovu akciza i cestarina prikupljeno više od 13 milijardi maraka, najmanje koristi imaju građani. Umjesto u investicije i zapošljavanje, novac služi uglavnom za krpljenje budžetskih rupa, upozoravaju ekonomisti, javlja BHRT.

    Iako su zagovornici povećanja akciza i putarina na gorivo prije četiri godine tvrdili da će dovesti do zamaha u gradnji puteva i autoputeva, značajnih investicija i zapošljavanja, malo od toga se ostvarilo u praksi. Najveći ceh po običaju plaćaju građani. Ovaj put doslovno kroz cijenu nafte i njenih derivata na benzinskim pumpama. Novinari su ih pitali treba li smanjiti namete na gorivo koji čine 50 posto maloprodajne cijene.

    – Svakako. Mislim da se sa tom idejom većina građana slaže.
    – Trebalo bi smanjiti kao i sve ostalo. Ovdje samo cijene idu gore, a plate idu dole. Klasika kod nas.
    – 7 milijardi je skupljeno po tom osnovu za autoputeve, a mi gradimo iz kredita. To je sve u budžetu pojedeno i građani nemaju ništa od toga

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uputila je inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje plaćanja akciza, putarina i povrat PDV-a za prevoznike.

    – Postoji inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama na naftu i naftne derivate, koja je stigla od Spoljnotrgovinske komore BiH. Ta inicijativa je kod Upravnog odbora UIO i biće razmatrana na jednoj od narednih sjednica, rekao je glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević.

    – Krajnje je vrijeme da BiH uradi nešto, jer je korona dvije godine i ovaj trenutak je jako pogodan i neophodan za hitne mjere države, jer inače neće ići u dobrom pravcu, upozorava Dejan Mijić, predsjednik Skupštine Udruge prometa i veza Republike Srpske.

    Moramo vršiti pritisak na političare da mijenjaju odluke u korist građana. Od 33 nameta na gorivo građani nemaju ništa, kaže predsjednik udruženja “Futura” Marin Bago. Napominje da ako točite 50 maraka benzina, 24 marke uzima država kroz razne dažbine.

    – “Građani su u zadnjih deset godina platili vrijednost izgradnje tri autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu i da se ne naplaćuju putarine. Najbolje je te namete ukinuti, dobili bismo jeftinije gorivo i mogli bismo zahtijevati da pojeftine i drugi proizvodi, napominje Bago.

    Iako je od 2006. godine po osnovu akciza prikupljeno 7,3 milijarde maraka, a po osnovu putarina nepunih 6 milijardi maraka, ekonomski analitičar Adnan Čavalić kaže da nismo vidjeli najavljivane efekte. Smatra da je pravi trenutak za smanjenje fiskalnog opterećenja kako bi se kompenzovala poskupljenja.

    – Oporezivanje nafte i naftnih derivata uglavnom se koristi nenamjenski kako bi se stabilizovali postojeći budžeti odnosno održala budžetska potrošnja. To nije dobro, kratkoročno dalje rezultate u smislu zadovoljenja socijalnog mira i budzetske potrošnje, ali dugoročno to ne daje rezultate koji bi kreirali pretpostavke za ekonomski rast, rekao je Čavalić.

    Ako Upravni odbor UIO prihvati inicijativu za smanjenje akciza i putarina, prijedlog ide na Vijeće ministara, pa u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. U najboljem slučaju trebaće nekoliko mjeseci za epilog, pod uslovom da bude odblokiran rad institucija Bosne i Hercegovine.