Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Požari na području Stoca i Neuma i dalje aktivni -Gori kod Tomislavgrada, vatra prijeti kućama

    Požari na području Stoca i Neuma i dalje aktivni -Gori kod Tomislavgrada, vatra prijeti kućama

     

    Požar koji je jučer izbio negdje oko Roška Polja, općina Tomislavgrad, unatoč intervenciji vatrogasaca, mještana, lovaca i šumara, proširio se na druga područja. Prijepodne se vatra nošena vjetrom približila kućama sela Čobanbovići, a u Dobrićima gore stare kuće. Linija požara dulja je od 15 km, teren je težak za gašenje. Kako je kazao općinski načelnik Ivan Buntić, koji je na terenu, doslovno se brani kuća po kuća.

    Uz vatrogasce i mještane, iz Općine pozivaju sve one koji to mogu da se pridruže gasiteljima, a uputit će i apel, odnosno poziv Oružanim snagama BiH i susjednoj RH da pomognu gašenje iz zraka.

    Iz mnogih sela u tomislavgradskoj općini, ali i s područja Livna, stižu dojave o prisustvu dima, dok se u područjima bližim vatrenoj stihiji teško diše.

    Prema najnovijim informacijama Operativnog centra civilne zaštite HNK-a, i dalje su aktivni požari na području Stoca i Neuma, a stanovništvo i objekti trenutno nisu ugroženi.

    “Prema informacijama koje smo dobili iz DVD-a Stolac i dalje je aktivan požar na Stolovima i Crnoglavu, ali su pod kontrolom. Trenutno nisu ugroženi stanovništvo, stambeni i poslovni objekti”, izvijestili su jutros iz Operativnog centra HNK-a.

    Dodaju kako je jučer oko 13 sati upućen zahtjev Oružanim snagama BiH za pomoć u gašenju požara iz zraka te da su požari u Gornjoj Dubokoj i Golom Brdu ugašeni.

    Prema jutrošnjim informacijama koje je Operativni centar HNK-a zaprimio iz PVP-a Neum, požari na lokalitetima Gornje Hrasno, Kula i Dobri Do su aktivni. Vatrogasci su na terenu i kontroliraju požarište i trenutno nisu ugroženi stanovništvo, stambeni i drugi objekti.

    Iz Operativnog centra navode kako požar u Zelenikovcu ugrožava stambene objekte, ali da ga vatrogasci za sada drže pod kontrolom.

    Tri požara u protekla 24 sata registrirana su i u Mostaru te jedan u Dretelju kod Čapljine.

    U Mostaru je gorio automobil, trava i nisko raslinje, dok su u naselju Dretelj gorjele plastične sjedalice na sportskom igralištu, navodi se u izvješću Operativnog centra civilne zaštite HNK-a.

    federalna.ba/Fena

  • Gdje je novac od akciza za puteve?

    Gdje je novac od akciza za puteve?

    Izmjene Zakona o akcizama podijelile su razmišljanja bh. političara. Jedni su tvrdili da će izmjenama zakona doći do ubrzane gradnje puteva, povećanja investicija i novog zapošljavanja, dok su drugi smatrali da su to samo novi nameti kako bi se popunile budžetske rupe. Nakon tri godine putna infrastruktura se nije bitnije mijenjala.

    Po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH se trenutno plaća akciza od0,30 do 0,45 KM te dvije putarine, za održavanje puteva i za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva. Za održavanje puteva od putarine od 2006. do polovine tekuće godine prikupljeno je gotovo tri milijarde KM, a za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. godine prikupljeno je 2 milijarde i 423 miliona KM. Prihodi od akciza za naftu i putarine djele se sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza sa PDV-om, ostalim akcizama i carinama, pojašnjavaju u UIO.

    RATKO KOVAČEVIĆ, glasnogovornik UNOBiH

    “S druge strane posebna putarina za izgradnju autoputeva, ona se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli se prema posebnim koeficijentima. Tenutno se ona dijeli po privremenom aktu o raspodijeli gdje se praktično 59 posto raspoređuje Federaciji, 39 posto RS i dva posto Brčko distriktu”.

    Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta od naknada iz nafte i naftnih derivata namijenjen je iznos od 0,05 KM/l, podsjećaju i u Cestama Federacije.

    Dakle, novca ima i raspoređuje se. Međutim, koliki dio se koristi namjenski, a koliki ide za krpljenje budžetskih “rupa”?

    SAŠA MAGAZINOVIĆ, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP BiH)

    “Najbolji odgovor na to pitanje daće svaki građanin kada ga pitate šta se u predhodnih godina promijenilo u cestovnoj infrastrukturi od kada su uvedene akcize. Podsjetiću, ne samo da u domaći političari nego i
    međunarodna zajednica, prije svega specijalni predstavnik Vigemark, lobirao jako i obećavao kule i gradove kada se usvoje akcize, vršio pritisak na nas koji smo bili protiv toga, da bi na kraju dobili ovo što imamo, dakle taj novac je nestao u bespućima budžeta”.

    Da je činjenično došlo do prelivanja tog novca tvrdi i ekonomista Željko Rička. Dodaje da je i pandemija uslovila troškve koji nisu bili planirani.

    ŽELJKO RIČKA, ekonomist

    “Postoji taj debalans između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, pogotovo neplaniranih. Dobar pokazatelj, između navodnika dobar, je ovaj problem koji se pojavio oko tunela Hranjen. Očigledno je da nedostaje para u fondovima koji bi to trebali isfinansirati”.

    Upućeni tvrde kada bi se sredstva od akciza i putarina trošila namjenski, zaoporavak cestovne infrastrukture ne bi trebali ogromni krediti koji se uzimaju u te svrhe.

     

    izvor: bhrt.ba

  • Adnan Terzić za Oslobođenje govori kako su vršene isplate za tunel Hranjen

    Adnan Terzić za Oslobođenje govori kako su vršene isplate za tunel Hranjen

     

    Izvođaču radova na izgradnji tunela Hranjen, firmi Euroasfalt, do sada je isplaćeno 97 posto od ukupnog predviđenog iznosa, odnosno blizu 66 miliona maraka, a oni su tim novcem uspjeli završiti tek 37 posto od predviđenog posla. Sve isplate je, zapravo potpisao bivši direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić.

    – Naravno da ne postoji način da se uradi isplata, ako mjesečnu situaciju ne ovjeri nadzor, inžinjeri i svi oni koji učestvuju u građenju. Jednostavno je nemoguće bez ovjerene mjesečne situacije, odnosno, ono što je urađeno u tom mjesecu, to se i plati, tvrdi Terzić.

    Međutim, ostaje nejasno kako se moglo dogoditi da bude isplaćen gotovo cjelokupan predviđeni iznos, iako nije završen planirani dio radova.

    image

    Tunel Hranjen se pretvorio u još jednu milionsku aferu/Arhiv

    – Zato što je izvršena tolika količina posla. Samo je to razlog. Ovo nije pitanje marketinskih ugovora i slično. Ovdje se radi o kubicima, metrima, tonama. Sve se to može provjeriti za 15 dana, koliko je posla urađeno. Ušlo se u planinu, a uslovi u planini su podrazumijevali puno teže geološke elemente, nego što je idejnim projektom bilo predviđeno. Sve je to provjerljivo kroz vrlo opipljive stvari. Za svaki milimetar tunela geolozi rade ispitivanja, prave šemu miniranja i potvrđuju kakav je sastav stijene. Kakav će biti sastav stijene za 50 metara zna se tek kad se dođe do tih 50 metara. Ovo nije priča koja se ne može provjeriti, izjavio je Terzić.

    Dodao je da će zasigurno, ako se budu tražili novi izvođači radova, sve kompanije sada ponuditi veće cijene.

    – Jedan razlog je što je poskupio materijal u posljednje dvije godine. Drugi razlog je što će svi davati puno veće cijene, plašeći se loše geologije. Idejni projekat je podrazumijevao da 80 posto dužine tunela je u drugoj kategoriji stijenske mase. Pokazalo se da je tih 80 posto ustvari u četvrtoj i petoj kategoriji. Tačno se zna kakva podgrada ide za drugu kategoriju i koliko se dnevno može iskopati, a kolika podgrade ide i koliko se dnevno može iskopati za četvrtu i petu kategoriju stijenske mase, istakao je Terzić.

    On smatra da se oko cijelog slučaja izgradnje tunela Hranjen, zapravo, pravi nepotreebna politička afera. To argumentuje izjavama aktuelnog direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera, koje je davao u vrijeme predizborne kampanje 2018. godine. Naime, Voloder je tada tvrdio da je izgradnja tunela Hranjen prevara.

    Više o izgradnji tunela Hranjen možete pogledati u današnjoj istrazi sedmice u Dnevniku O kanala, te pročitati u sutrašnjem izdanju printanog izdanja Oslobođenja.

     

    izvor: oslobodjenje.ba

  • Još jedna nagrada za Jasmilu Žbanić i “Quo vadis, Aida?”

    Još jedna nagrada za Jasmilu Žbanić i “Quo vadis, Aida?”

     

    Jasmila Žbanić, jedna od najboljih bh. rediteljica, osvojila je još jednu nagradu za ostvarenje “Quo vadis, Aida?”, film koji je ove godine ušao u konkurenciju za prestižnog Oskara u kategoriji za najbolji strani film.

    Žbanić je sinoć osvojila nagradu za najbolji film u okviru festivala Arount the world in 14 film, koji se održava u Berlinu.

    – Bilo je veliko zadovoljstvo dobiti (fizički) nagradu za najbolji film. Ova noć označila je početak kinodistribucije u Njemačkoj – napisala je Žbanić na društvenim mrežama.

    Među fotografijama koje je objavila jeste i ona na kojoj pozira s producentom Romanom Polom (Paul).

    Pratioci su joj u komentarima čestitali, a činjenica je da na skoro svakom festivalu na kojem se prikazivala potresna filmska priča o genocidu u Srebrenicu, “Quo vadis, Aida?” je osvajao nagrade.

    izvor: avaz.ba

     

  • Utjecaj flaširane vode na prirodne resurse je 3.500 puta veći nego vode iz slavine

    Naučnici su utvrdili da je utjecaj flaširane vode na prirodne resurse 3.500 puta veći nego utjecaj vode koja se koristi u domaćinstvima, tj. one iz slavine.

    Istraživanje o utjecaju flaširane vode, prvo ove vrste, je provedeno u Barceloni, gdje je flaširana voda sve popularnija uprkos poboljšanju kvaliteta vode iz slavine u posljednjih nekoliko godina. Provođenje studije je predvodio Institut za globalno zdravlje (ISGlobal) iz Barcelone.

    Utvrdili su da, kada bi svi stanovnici grada konzumirali flaširanu vodu, to bi za posljedicu imalo 3.500 puta veće troškove korištenja resursa nego onda kada bi svi pili vodu iz česme. Ti troškovi bi godišnje iznosili 83,9 miliona dolara.

    Zaključeno je i to da je utjecaj flaširane vode na ekosisteme 1.400 puta veći nego utjecaj vode iz slavine. Kako su naveli istraživači, reduciranje utjecaja na okoliš je veće od ionako malog rizika od raka mjehura, a koji je povezan s pijenjem vode iz slavine. Za prečišćavanje vode za piće se koristi mala količina trihalometana (THM), koji se dovodi u vezu s rizikom od raka mjehura. U Evropskoj uniji je regulisana količina THM-a u vodi za piće.

    Na čelu istraživačke grupe je bila Cristina Villanueva iz ISGlobala, a koja je detaljnije obrazložila zašto zdravstveni rizici nisu opravdanje za sve veću konzumaciju flaširane vode.

    “Zdravstveni razlozi ne opravdavaju široko rasprostranjeno korištenje flaširane vode. Da, striktno govoreći, pijenje vode iz slavine je opasnije po zdravlje čovjeka. Ali, kada uporedite flaširanu vodu i vodu iz slavine, onda su koristi od pijenja flaširane vode minimalne. Jasno je da korištenje flaširane vode ima veći utjecaj na okoliš nego korištenje vode iz česme”, rekla je Villanueva.

    U Sjedinjenim Američkim Državama je godišnje potrebno 17 miliona barela nafte da bi se proizvele plastične flaše. U Velikoj Britaniji je flaširana voda 500 puta skuplja od vode iz slavine.

    “Mislim da ova studija može pomoći u smanjivanju konzumacije flaširane vode, ali da bi se to postiglo, potrebne su aktivne politike. Primjera radi, Barceloni je potrebno više edukativnih kampanja kako bi se javnosti ukazalo na to da su zdravstvene koristi od flaširane vode minorne u poređenju s njenim utjecajem na okoliš. Moramo poboljšati pristup javnim izvorima vode, javnim fontanama, javnim zgradama u koje možete donijeti svoju flašu vode, a ne da je morate kupovati. Potrebno je da je voda više dostupna na javnim lokacijama”, smatra Villanueva.

    Prema njenim riječima, ljudi vjeruju flaširanoj vodi zbog toga što reklame dobro rade posao uvjeravajući ih da je to dobro za njih, piše list Guardian

  • BiH: Ove godine najviše zasijano kukuruza, pšenice i krompira

    BiH: Ove godine najviše zasijano kukuruza, pšenice i krompira

    Ukupna zasijana površina većine važnijih usjeva na oranicama u Bosni i Hercegovini u proljetnoj sjetvi 2021. godine iznosila je više od 500.000 hektara i jednaka je onoj iz 2020. godine, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, žitarice zauzimaju najveći udio zasijanih površina, slijedi ih krmno bilje, zatim povrće te industrijsko bilje.

    Kao i 2021. godine najviše je zasijano kukuruza (200.695 hektara), pšenice (66.757 hektara) i krompira (35.049 hektara).

    Kada je riječ o povrću u BiH je u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi, pored krompira, najviše je zasijano graha (7.485 hektara) i kupusa (4.665), a najmanje dinje i špinata.

    Što se industrijskog bilja tiče, najveći rast zabilježen je za duhan, koji je ove godine zasijan na 1.310 hektara.

    Podaci pokazuju i kako je ove godine manje površina pod smiljem, koje spada u aromatično, medicinsko i kulinarsko bilje, 600 hektara, što je za 211 hektara manje nego lani.

  • Zbog vakcinacije će se mijenjati i epidemiološki izvještaji?

    Zbog vakcinacije će se mijenjati i epidemiološki izvještaji?

    Broj novozaraženih ili broj pacijenata sa teškom kliničkom slikom? Broj pacijenata na respiratorima. To su sve faktori koji utiču na epidemiološku situaciju. Zbog vakcinacije ubuduće bi najvažniji podatak trebalo da bude – težina kliničke slike.

    NENAD STEVANDIĆ, šef Tima za praćenje preporuka i mjera u RS

    “Bitno je da sada utvrdimo da li je tačna informacija da su simptomi mnogo lakši i da više neće biti najrelevantniji broj oboljelih, nego broj teških kliničkih slika ili onih koji zahtijevaju bolničko liječenje i da bi to bila razlika u odnosu na treći val”, rekao je Stevandić.

    Među naučnicima sve se češće polemiše šta bi se trebalo brojati u vezi s koronavirusom. Za to nam stiže i potvrda iz regiona.

    ALEMKA MARKOTIĆ, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”

    “Sve više zemalja traži da se gleda koliko ljudi je završilo u bolnici i da nije bitno koliko ima onih s pozitivnim testom. Puno mladih, to je Danska istakla, ima nalaz u nosu, nemaju nikakve simptome. Sve više je rasprava u naučnom svijetu šta će se u budućnosti trebati brojati”, kazala je Markotić.

    Promjena u epidemiološkom izvještavanju uslovljena je sve većim brojem vakcinisanog stanovništva. Ukoliko procenat vakcinisanih bude nizak, i dalje ćemo brojati novozaražene na dnevnom nivou.

    JELENA DURIĆ, epidemiologinja Doma zdravlja u Trebinju

    “Selekcija virusnih varijanti favorizuje one varijante koje imaju veću zaraznost i izazivaju blažu kliničku sliku, s jedne strane, povećan broj osoba sa imunitetom nastalih vakcinacijom povećava nam se broj imunizovanih s druge strane. Ono što bi bilo idealno je da imamo velikih broj vakcinisanih i da pratimo težu kliničku sliku”, kazala je Durić.

    Šta god da se bude brojalo psiholozi upozoravaju da izvještavanje ozbiljno utiče na psihičko stanje društva. Važno je, kažu, izbjeći konstantnu izloženost istim informacijama. To je različito uticalo na građane koji su tražili psihološku pomoć putem besplatnih telefonskih linija i stalne pacijente.

    TAMARA TODOROVIĆ, Društvo psihologa RS

    “Građani su se uglavnom žaili na strah od nepozantog . Onaj virus kad se pojavio niko nije znao šta nas je to zapravo snašlo, šta nas to čeka, tako da su se ljudi obraćali zbog tog razloga straha, iščekivanja, anksioznih napada koji su se pojavili usljed tog straha”, rekla je Todorović.

    MARKO ROMIĆ, psiholog Centra za mentalno zdravlje u Mostaru

    “Ljudi koji žive svoje živote i koji su imali razne anksioznosti, raznih depresija, fobije, PTSP i sve to bude intenzivirano”, istakao je Romić.

    U Bosni i Hercegovini trenutna epidemiološka situacija je povoljna. Bolnice su bar za sada rasterećene, a nije primjetan ni skok broja hospitalizovanih COVID pacijenata. Potpuno vakcinisanih je oko 220.000 građana Bosne i Hercegovine.

  • Predsjedništvo BiH: Za popravku auta 22.600 KM, savjetnicima otpremnine pa ih opet zaposlili

    Dva savjetnika članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine dobila su prošle godine otpremnine za odlazak u penziju, i to jedan 15.400 KM, a drugi 14.600 KM, a potom su oba ponovo zaposlena na iste pozicije, piše u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH objavljenom prije nekoliko dana.

    O kojim je savjetnicima riječ, revizori nisu naveli, a odgovor na to pitanje čekamo od Sekretarijata Predsjedništva BiH. Samo su iz kabineta Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, naveli da oni nisu nikoga vratili iz penzije.

    – Nedvosmisleno je da je otpremnina isplaćena u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Međutim, uzimajući u obzir svrhu i cilj isplate otpremnine, zbog odlaska u penziju, smatramo kako je ovakvo postupanje kontradiktorno. U situaciji kada je izvjesno da će osoba kojoj je isplaćena otpremnina biti ponovo radno angažirana u Predsjedništvu, gubi se svrha i namjena same isplate otpremnine – upozorili su revizori.

    Uz ovo, revizorima su upitne isplate naknada za prekovremeni rad u Predsjedništvu BiH, na koje je dato oko 50.000 KM, kao i isplate stimulacija onim zaposlenicima Predsjedništva BiH koji su bili angažovani u komisije za javne nabavke. Revizori su ukazali i da se nisu mogli uvjeriti u racionalno i namjensko korištenje vozila članova Predsjedništva, šefova njihovih kabineta i generalnog sekretara.

    Ipak, Predsjedništvo BiH je za zakonitost trošenja javnog novca dobilo pozitivnu ocjenu Ureda za reviziju.

    Stimulacije i 40 prekovremenih sati svaki mjesec

    Na stimulacije zaposlenih u Predsjedništvu prošle je godine potrošeno skoro 23.000 KM, a među njima su i stimulacije za rad u komisijama za javne nabavke koje su isplaćivane skoro svaki mjesec.

    – S obzirom na to kako provođenje procedura javnih nabavki spada u redovne poslove Predsjedništva, a posebno uzimajući u obzir kako se provode kontinuirano tokom cijele godine i tokom radnog vremena, smatramo kako ne mogu biti predmet konstantnog nagrađivanja uposlenih – istakli su revizori.

    Kada je riječ o prekovremenom radu, utvrđeno je da su neki zaposlenici imali i do 40 sati prekovremeno svaki mjesec. Za prekovremeni rad se isplaćivala naknada, bez mogućnosti korištenja slobodnih dana, što revizori ne smatraju potpuno opravdanim.

    Uredi članova Predsjedništva BiH nisu naveli obrazloženja nastanka prekovremenog rada.

    U revizorskom izvještaju je pojašnjeno i da su neki zaposlenici obavljali radne zadatke na daljinu, u skladu sa uputstvom donesenim zbog pandemije koronavirusa.

    – Međutim, nakon obavljanja rada na daljinu, rad u sjedištu Predsjedništva je zahtijevao prekovremeni rad. Postavlja se pitanje opravdanosti rada na daljinu ako je taj režim imao za posljedicu isplatu po osnovu prekovremenih sati – piše u izvještaju.

    Prekovremeni sati su uglavnom ostvareni u uredima članova Predsjedništva (tehnički sekretari i vozači), ali i u odjelima i službama Sekretarijata.

    Značajan iznos budžeta Predsjedništvo BiH je dalo i na ugovore o djelu, oko 171.400 KM, i to neto, a revizija je skrenula pažnju i na korištenje službenih vozila.

    Pravo na stalno korištenje vozila imaju članovi Predsjedništva, šefovi ureda i generalni sekretar.

    – U skladu sa internim pravilnikom, vozila koja se koriste za potrebe članova Predsjedništva i šefova ureda te generalnog sekretara su izuzeta od vođenja dnevne evidencije korištenja. Za ova vozila upisuje se samo početno stanje kilometar sata i završno stanje na kraju mjeseca. Provedenom revizijom smo konstatirali kako se za 11 vozila ne vodi dnevna evidencija o korištenju vozila. Za ova vozila su utrošena značajna finansijska sredstva za troškove održavanja i goriva. S obzirom na navedeno, nismo se mogli uvjeriti u racionalno i namjensko korištenje navedenih vozila – piše u izvještaju.

    Predsjedništvo je na kraju 2020. godine imalo 39 auta, od kojih je jedno posuđeno za potrebe člana Predsjedništva iz RS-a, odnosno Milorada Dodika. Predsjedništvo je u prošloj godini, i to u decembru, kupilo jedno vozilo.

    I na kupovinu ovog vozila bilo je određenih primjedbi jer su tehničke specifikacije koje su tražene “mogle ukazivati na preferiranje marke vozila” koja je i nabavljena.

    Za potrebe ureda članova Predsjedništva korištena su 23, a ostalo je koristio Sekretarijat. Analiza voznog parka je pokazala da većina vozila ispunjava uvjete za prodaju zbog starosti. Predložena je prodaja pet, od kojih se tri ne koriste.

    Popravili auto za 22.600 KM

    Revizija je uočila izuzetno visoke troškove popravki.

    – Za “audi A8”, kupljen 2016. godine, utrošeno je 22.636 KM za popravke, za “bmw x5” nabavljen 2011. utrošeno je 11.945 KM – upozorili su revizori.

    Istovremeno, unutrašnja revizija u Predsjedništvu BiH još nikako nije uspostavljena zbog “prepucavanja” na relaciji Predsjedništvo BiH – Ministarstvo finansija i trezora BiH.

    Propisano je da će unutrašnju reviziju Predsjedništva BiH obavljati Centralna jedinica unutrašnje revizije Ministarstva finansija i trezora, koje je još 2013. godine zatražilo od Predsjedništva da potpiše akte koji će omogućiti obavljanje revizije. No Predsjedništvo BiH to nikada nije učinilo.

    Štaviše, Predsjedništvo je tek 2017. godine donijelo zaključak da je neprihvatljivo da Centralna jedinica Ministarstva obavlja reviziju u Predsjedništvu, te su pokrenuli procedure dopune zakona kako bi bilo omogućeno da se unutrašnja revizija uspostavi u okviru Predsjedništva. Odgovor Ministarstva finansija stigao je tek u aprilu prošle godine – da ne postoje opravdani razlozi za ono što je tražilo Predsjedništvo.

    Faktor

  • Nestašica meda u BiH

    Na tržištu Bosne i Hercegovine vlada velika nestašica meda. Na manifestaciji “Dani meda” u Bijeljini pčelari su upozorili da je stanje u pčelarstvu alarmantno. Meda u košnicama je sve manje, a potražnja nikad veća. To je dovelo i do skoka cijena pa za kilogram meda sada treba izdvojiti i do 20 KM.

    Česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini, sa nekadašnjih desetak do petnaest kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma. Pčelar Miloš Lučić iz Šamca kaže da za pola vijeka bavljenja pčelarstvom nije imao goru sezonu.

    MILOŠ LUČIĆ, pčelar

    Sedamdeset osme sam vrcao između 70 i 80 kilograma po košnici i krenulo je sve na gore ovamo. te godine sam četiri puta vrcao med, pa tri puta, dva, a prošle godine nijednom nisam vrcao”

    Pored lošeg vremena, ogorčeni pčelari kažu da su za trenutnu situaciju u značajnoj mjeri krivi i ljudI.

    MILOŠ LUČIĆ, pčelar

    Herbicidi i pesticidi, sami sebe trujemoejmo. komšije briga za moje pčele, šprica se voćnjak, mi to sve i sami sebe i voćem”

    Uz to, haraju i razne bolesti.

    MILORAD TEŠIĆ, pčelar

    Na moru, nešto dole u Dalmaciji pojavilo se, brodovima dovlačili nova društva pse kroz to i bolest proširila, kao nozemoza i varola, varola je krenula iz indije pa došla do nas

    I dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    ILIJA LAZIĆ, pčelar

    Sad najviše radi te pandemije i toga u proljeće se tražilo puno, prije su bile gripe i za imunitet, traže ljudi prave te neke, djumbire i to sve sa medom”

    Na manifestaciji “Dani meda” koju su organizovali semberski pčelari kako bi ukazali na značaj očuvanja pčela ističu da je pčelarima neophodna podrška jer su pčele najvažnija bića na planeti.

    MILAN SIMEUNOVIĆ, predsjednik Udruženja pčelara Semberije

    Daleko veća podrška treba da bude, od svih razvijanje svijesti o pčelarstvu i značaju pčelarstva i svemu tome.Mnogo štošta utiče na pčele i pčelarstvo, nije to lako kao što je nekad bilo da se radi oko pčela, mora se dosta raditi i ulagati. “

    International Earthwatch Institut proglasio je pčele 2019. godine najvažnijim stvorenjima na planeti Zemlji! Kako su rekli, 70 % svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, jer oprašivanje omogućava biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela fauna na planeti bi polako počela nestajati.

  • Kontrolišu li se cijene prehrambenih proizvoda u trgovinama, je li bilo kažnjavanja?

    Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je jestivo ulje u ovoj godini u Federaciji poskupjelo za više od 30 posto, da je evidentno poskupljenje pilećeg mesa, voća i povrća.

    Istovremeno, penzije i plaće su na istom nivou. Tačnije, minimalna plaća u FBiH još je 406 KM, kao i 2016. godine.

    Na ovo su nam u Federalnom ministarstvu trgovine kazali kako oni prate cijene, da sačinjavaju odgovarajuće analize, te da je bilo kažnjavanja.

    Ulje se uglavnom uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske

    – Prema podacima sa kojima Federalni zavod za statistiku raspolaže, u prvih šest mjeseci 2021. godine najveći rast cijena imali su proizvodi u odjeljku “prijevoz” 6,5 posto, a u oviru tog odjeljka cijene pogonskih goriva i maziva su imale rast 11,7 posto. Proizvodi koji se ubrajaju u odjeljak “hrana i bezalkoholna pića” u prosjeku su skuplji za 3,2 posto. U grupi “hrana” cijene su, u prosjeku, porasle za 3,5 posto. U okviru ove grupe, cijena jestivog ulja je porasla za 30,1 posto, pilećeg mesa 13,0 posto, voća, u prosjeku, za 10,4 posto i povrća za 5,0 posto – kazali su nam u Zavodu.

    Navode kako je zabilježen i rast cijena duhana u ovoj godini za 2,4 posto, dok kod ostalih proizvoda koji se koriste za ličnu potrošnju nije bilo značajnije promjene cijena u ovom periodu.

    – Federalno ministarstvo trgovine kontinuirano prati cijene životnih namirnica u Federaciji BiH i sačinjava odgovarajuće analize u vezi s kretanjem cijena. Naime, Bosna i Hercegovina nema dovoljno domaćih sirovina i većinu svojih potreba zadovoljava iz uvoza i u nepovoljnijem je položaju u odnosu na zemlje koje posjeduju vlastite sirovine i proizvodnju. Uvoz ulja u Bosnu i Hercegovinu većim dijelom je iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, a manjim dijelom nabavlja se iz Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta. Aktuelna cijena uljarica (suncokreta, soje i uljane repice) na berzama se nalazi na višegodišnjem rekordno visokom nivou, što se u potpunosti odrazilo na rast cijena jestivog ulja, kako u svijetu i regiji, tako i u BiH, odnosno, FBiH – navode nam u Federalnom ministarstvu trgovine.

    Objašnjavaju kako u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, Vlada FBiH u okviru svojih nadležnosti, propisuje mjere neposredne kontrole cijena od interesa za Federaciju BiH.

    Izdati prekršajni nalozi u visini od 138.750 KM

    – Kao mjere neposredne kontrole cijena mogu se za pojedine proizvode i usluge, propisati mjere određivanja najvišeg nivoa cijena, zadržavanja cijena na zatečenom nivou, davanja saglasnosti na cijene, odnosno, tarife, utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) i obavještavanje o promjeni cijena i marži za proizvode i usluge (evidencija cijena). Slijedom toga, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Ovom odlukom pravna i fizička lica obavezuju se utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine – kažu nam u Ministarstvu i dodaju:

    – Kontrolu primjene i poštivanja Odluke o mjerama neposredne kontrole cijena provode federalni i kantonalni tržišni inspektori. Prema dostupnim informacijama, u jednom kontrolnom periodu tržišni inspektori su imali ukupno 557 inspekcijskih nadzora, od kojih su 153 nadzora utvrđene nepravilnosti u primjeni Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena, te su izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 138.750,00 KM.

    Faktor