Category: BiH

Do 9. augusta 2021. godine Sektor za farmakovigilancu i materiovigilancu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH zaprimio je ukupno 749 prijava na reakcije nakon primljene vakcine protiv COVID-19, kazala nam je Azira Čajić, načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu.

Bosna i Hercegovina dobila je još pola miliona doza Astrazeneka vakcina, koje je donirala Austrija. To znači da je u tri dana u zemlju stiglo milion doza. Dok ih nije bilo, s pravom su sve oči bile uprte u nadležne institucije zbog nenabavljanja vakcina. Na vakcinaciju se išlo u Srbiju i Hrvatsku, a sada kada su vakcine tu, čini se da zainteresiranost izostaje. Ljekari ističu da još nije kasno da se građani vakcinišu, kako bi stekli imunitet pred nadolazeći četvrti talas.

Sa pristizanjem većih količina vakcina, u većini bh. gradova započela je masovna vakcinacija. Najdostupnija vakcina za sada je Astrazeneka.

U Banjaluci i Zenici, sudeći prema gužvama ispred punktova, vlada veliko interesovanje za vakcinaciju. U Mostaru i Sarajevu nije takav slučaj. Slab je odziv, razlozi nepoznati, ističu nadležni.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u periodu od 26. jula do 1. avgusta, najviše vakcinisanih prvom dozom je u sarajevskom, tuzlanskom i zeničko-dobojskom kantonu, što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika u ovim kantonima. Najmanje vakcinisanih je u Zapadno hercegovačkom i Posavskom kantonu. Podatke za stanje u gradovima Republike Srpske tražili smo u Institutu za javno zdravstvo, međutim nismo ih dobili.

Imunolozi poručuju da još nije kasno vakcinisati se i steći na vrijeme imunitet potreban za borbu protiv virusa.

BHRT

Izmjene Zakona o akcizama podijelile su razmišljanja bh. političara. Jedni su tvrdili da će izmjenama zakona doći do ubrzane gradnje puteva, povećanja investicija i novog zapošljavanja, dok su drugi smatrali da su to samo novi nameti kako bi se popunile budžetske rupe. Nakon tri godine putna infrastruktura se nije bitnije mijenjala.

Po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH se trenutno plaća akciza od0,30 do 0,45 KM te dvije putarine, za održavanje puteva i za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva. Za održavanje puteva od putarine od 2006. do polovine tekuće godine prikupljeno je gotovo tri milijarde KM, a za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. godine prikupljeno je 2 milijarde i 423 miliona KM. Prihodi od akciza za naftu i putarine djele se sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza sa PDV-om, ostalim akcizama i carinama, pojašnjavaju u UIO.

RATKO KOVAČEVIĆ, glasnogovornik UNOBiH

“S druge strane posebna putarina za izgradnju autoputeva, ona se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli se prema posebnim koeficijentima. Tenutno se ona dijeli po privremenom aktu o raspodijeli gdje se praktično 59 posto raspoređuje Federaciji, 39 posto RS i dva posto Brčko distriktu”.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta od naknada iz nafte i naftnih derivata namijenjen je iznos od 0,05 KM/l, podsjećaju i u Cestama Federacije.

Dakle, novca ima i raspoređuje se. Međutim, koliki dio se koristi namjenski, a koliki ide za krpljenje budžetskih “rupa”?

SAŠA MAGAZINOVIĆ, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP BiH)

“Najbolji odgovor na to pitanje daće svaki građanin kada ga pitate šta se u predhodnih godina promijenilo u cestovnoj infrastrukturi od kada su uvedene akcize. Podsjetiću, ne samo da u domaći političari nego i
međunarodna zajednica, prije svega specijalni predstavnik Vigemark, lobirao jako i obećavao kule i gradove kada se usvoje akcize, vršio pritisak na nas koji smo bili protiv toga, da bi na kraju dobili ovo što imamo, dakle taj novac je nestao u bespućima budžeta”.

Da je činjenično došlo do prelivanja tog novca tvrdi i ekonomista Željko Rička. Dodaje da je i pandemija uslovila troškve koji nisu bili planirani.

ŽELJKO RIČKA, ekonomist

“Postoji taj debalans između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, pogotovo neplaniranih. Dobar pokazatelj, između navodnika dobar, je ovaj problem koji se pojavio oko tunela Hranjen. Očigledno je da nedostaje para u fondovima koji bi to trebali isfinansirati”.

Upućeni tvrde kada bi se sredstva od akciza i putarina trošila namjenski, zaoporavak cestovne infrastrukture ne bi trebali ogromni krediti koji se uzimaju u te svrhe.

BHRT

Humanitarni broj 17007 stavljen je u funkciju pomoći Zehri (pozivom donirate 2 KM, a broj je jedinstven za sve operatere u BiH)

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za liječenje Zehre Lačić iz Olova, koja boluje od karcinoma debelog crijeva koji se proširio na jetru, pluća i mozak i koji je posve promijenio njen fizički izgled.

Kako bi preživjela i ostala uz svoje troje djece Zehri je jedini izlaz liječenje u Turskoj.

Humanitarni broj 17007 stavljen je u funkciju pomoći Zehri (pozivom donirate 2 KM, a broj je jedinstven za sve operatere u BiH).

Prilikom redovnih terapija i pregleda na koje je išla čak tri puta sedmično, njena majka, muž i troje djece, Adelisa, Sanjin i Dženan su bili i ostali njena najveća podrška. Njima je teško koliko i samoj Zehri.

Za troškove liječenja i boravka u Turskoj potrebno je više od 20.000 eura.

U porodici Lačić radi samo Zehrin muž, koji poslije stalnog posla radi i na dnevnicu. Oni nisu u stanju da osiguraju sredstva za operaciju, jer imaju i kredit koji moraju otplaćivati još deset godina, sa mjesečnom ratom od 500 KM.

Pokažimo humanost i ovaj put, kako bi troje djece odrastalo uz svoju majku.

Zehri, pored poziva na broj 17007 možete pomoći donacijama putem web stranice www.pomoziba.org klikom na opciju DONIRAJ ODMAH, uplatama putem Paypala ili žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Zehra Lačić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Zehra Lačić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Zehra Lačić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Zehra Lačić

Oporavak domaće privrede ilustrativan je u nizu primjera, a jedan od njih predstavljaju i iznosi prikupljenih poreza u Federaciji koji su, pokazuju podaci, veći u odnosu na prošlu godinu za više od 10 posto. Tako je Porezna uprava Federacije potvrdila da su porezni obveznici u razdoblju od januara do jula uplatili 3.200,837.050 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. godine više za 294,685.750 KM ili 10,14%, piše Večernji list BiH.

Struktura prihoda

Kada je riječ o strukturi prikupljenih sredstava, najveći iznos čine doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 2.199,462.132 KM. U strukturi doprinosa za razdoblje od januara  do jula 2021. godine naplaćeni su doprinosi za MIO u iznosu od 1.231,348.321 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu od 866,976.837 KM te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu od 101,136.974 KM. U kontekstu izravnih poreza na prvom mjestu nalaze se pristojbe i naknade koje su naplaćene u iznosu od 400,189.333 KM. Slijede prihodi od poreza na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba, a koji su naplaćeni u iznosu od 266,133.779 KM. Treći najveći iznos čine porezi na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit, a koji su naplaćeni u iznosu od 236,804.665 KM.

Od ostalih značajnijih izvora javnih prihoda treba uputiti na porez na promet nekretnina i prava koji je naplaćen u iznosu od 40,356.368 KM, kao i porez na imovinu, nasljeđe i dar, a od kojega je u javnu blagajnu prikupljena 24,799.301 KM. Usporedno s porezima porastao je i broj fiskalnih uređaja u FBiH. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. jula 2021. na području Federacije BiH instalirana su ukupno 87.704 fiskalna uređaja posredstvom kojih je u srpnju 2021. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 4.143,301.251,45 KM. U odnosu na 31. jul 2020., broj fiskalnih uređaja veći je za 3689, a evidentirani promet u julu 2021. godine veći je u odnosu na juli 2020. godine za 270,179.350,41 KM.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. jula 2021. godine je Centar Sarajevo, na čijem su području instalirana 5753 fiskalna uređaja. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. srpnja 2021. godine su Dobretići, na čijem su području instalirana 4 fiskalna uređaja. Drugi pokazatelji Rastu prihodi i od neizravnih poreza koji se prikupljaju na državnoj razini. Tako su prihodi od neizravnih poreza u sedam mjeseci 2021. iznosili 4 milijarde i 595 miliona KM i veći su za 475 miliona KM ili 11,52% u odnosu na isto razdoblje 2020., kada su iznosili 4 milijarde i 121 milion KM. Iz Uprave za neizravno oporezivanje naglasili su tom prilikom kako potpuni oporavak prihoda od neizravnih poreza pokazuje i podatak da su prihodi u 2021. za 37 miliona KM veći i od rekordno prikupljenih prihoda u 2019. Nakon što je UNO gospodarstvu vratio 836 milijuna KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u sedam mjeseci 2021., a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 759 miliona KM.

Navedeni podaci jasan su znak postupnog oporavka, ali i svojevrsne žilavosti bh. gospodarstva u ovom kriznom vremenu, konstantan rast prihoda od različitih poreza prati i rast obujma industrijske proizvodnje, i to u nizu segmenata, a raste i izvoz. Vanjskotrgovinska komora nedavno je iznijela pokazatelje za razdoblje od siječnja do lipnja, a iz kojih je vidljivo kako je izvoz iz BiH iznosio 6,7 mlrd. KM i veći je za 30,53% odnosno 1,55 mlrd. KM.

Pritom nekoliko industrijskih sektora bilježi impresivne rezultate. Metalska industrija jedan je od njih, a usporedba podataka za prvih šest mjeseci ove u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine pokazuje kako je izvoz ove grane porastao za 45% te je iznosio 2,7 milijardi KM. Dobre pokazatelje bilježi i drvni sektor BiH koji je u prvom polugodištu ove godine ostvario suficit u robnoj razmjeni od 725,7 miliona KM, a ukupan izvoz dosegnuo je 1,03 milijarde KM, što je više za 34% u odnosu na lani. Optimizam koji proizlazi iz podataka trebao bi biti i osnova za snažniji nastavak reformskih procesa koji za cilj imaju poboljšanje ukupne poslovne klime. •

Ploviti Drinom i uživati u njenim brzacima i ljepoti poseban je ugođaj koji se pruža na dionici od Ustikoline do Goražda, a ovaj jedinstven i atraktivan sadržaj danas imaju priliku doživjeti učesnici druge po redu “Eko-Drinske regate prijateljstva” koja je krenula jutros iz kajakaškog kampa “Buk” na Modranu.

Više od 40 čamaca sa oko 280 učesnika iz deset zemalja Evrope, Amerike, Australije i Afrike zaplovilo je rijekom Drinom u okviru cjelodnevne regate čiji je cilj promocija Drine kao turističkog potencijala Goražda ali i popularizacija ovog vida rekreacije u istočnom dijelu države.

Organizator regate  Dženis Ćulov,  naglašava da  spuštanje čamcima drinskim brzacima sve više privlači pažnju te je ove godine izazvalo  veliko interesovanje.

– Sve protiče u najboljem redu, utisci učesnika su odlični. Nadamo se da će ovo preći u tradiciju i da će lokalne vĺasti prepoznati naš entuzijazam i u narednom periodu više pomagati organizaciju Eko drinske regate koja je trenutno jedini turistički događaj u gradu na Drini- kazao je organizator Dženis Ćulov.

U okviru regate koja ima  prefiks „Eko“, jučer je upriličeno čišćenje obala rijeke Drine u užem dijelu Grada Goražda.

– Cilj nam je podići ekološku svijest građana i vratiti se prirodi, jer su obale rijeke Drine pretvorene u divlje deponije zbog naše neodgovornosti prema prirodi. I danas niko od učesnika nije bacio smeće ni u Drinu ni na njene obale – kazao je Ćulov.

federalna.ba/Fena