Category: Vijesti

Stabilizacija svjetskih tržišta hrane i energenata, odnosno burzovnih proizvoda koji imaju izravan utjecaj na formiranje cijena na regionalnim, a onda i tržištima pojedinih zemalja trebala bi se reflektirati i na situaciju u Bosni i Hercegovini kada je riječ o inflatornim kretanjima, piše Večernji list BiH.

Odnosno, procjena je struke kako je moguće da dođe do ublažavanja i usporavanja značajnijeg trenda rasta cijena, no, nažalost, još uvijek bez pada na onu razinu koja je bila prije krize. Za stanovnike BiH to bi značilo ublažavanje udara na kućne budžete, a time i mogućnost da s raspoloživim mjesečnim primanjima mogu osigurati veću količinu prehrambenih proizvoda.

Prilagodba

Ugledni bosanskohercegovački ekonomist Admir Čavalić kaže kako je moguće očekivati određen pad cijena, poglavito u prehrani, podsjetivši kako smo dosegnuli vrhunac inflatornih pritisaka, a uz to postoje i naznake smirivanja ekonomske i političke situacije. Objašnjava i kako su se tržišta prilagodila uvjetima koji su doveli do inflacije te ističe da je, ako ne bude nekih većih geopolitičkih poremećaja, moguće očekivati stabilizaciju prilika. Na pitanje znači li to da će građani BiH osjetiti pozitivne promjene i kada je riječ o kućnim proračunima, Čavalić navodi kako je vjerojatno da će doći do određenog pada cijena, no u kojem omjeru, u ovom je trenutku teško za reći.

Podsjećamo, Agencija za statistiku nedavno je objavila kako je na godišnjoj razini (novembar2021. – novembar 2022.) zabilježen rast razine cijena od 16,3 posto.

Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za 24,5 posto, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 19,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,2 posto, zdravstvo za 2,2 posto, prijevoz za 23,8 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, restorani i hoteli za 11 posto te ostala dobra i usluge za 8,1 posto.

Procjena je i kako će u ovoj godini, a zahvaljujući borbi protiv inflacije na razini Europske unije, doći do smanjenja stopa i kada je riječ o BiH. Tako je u nedavnoj procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine potvrđeno očekivanje kako bi u ovoj godini inflacija mogla pasti iako se ne očekuje da će se vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku. MMF je također procijenio pad inflacije u ovoj, kao i nastavak pada u 2024. godini.

Kada je riječ o europskim tržištima s kojima je bosanskohercegovačko gospodarstvo povezano kroz niz segmenata, godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je na 10 posto u studenome, a što je prvi pad inflacije u 17 mjeseci.

Očekivanja

Stabilizaciju uočavamo i kroz postupni pad cijena burzovnih proizvoda. Agencija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) tako je početkom decembra objavila kako su u novembru najviše pojeftinile žitarice, za 1,3 posto u odnosu na oktobar, a u stopu ih prate mlijeko i mliječni proizvodi s cijenama nižim 1,2 posto. Pšenica i kukuruz pojeftinili su za 2,8 odnosno 1,7 posto u odnosu na oktobar.

Mogućnost stabilizacije cijena treba promatrati i kroz prizmu očekivanog usporavanja ekonomskih aktivnosti, odnosno recesije u nekim područjima, a što je praktički posljedica borbe protiv inflatornih pritisaka. Zbog navedenoga se u 2023. godini očekuje i znatno manji rast BDP-a u Bosni i Hercegovini, što opet nije dobro iz kuta ekonomske aktivnosti domaćeg gospodarstva, a koje je dobrim dijelom ovisno o vanjskim tržištima. No, ako bi recesija trajala kratko – dva tromjesečja, sredina godine donijela bi prijeko potrebnu stabilizaciju i početak oporavka, uz već dobivenu borbu protiv snažne inflacije.

vecernji

Na današnji dan 2013. godine u na neobjašnjen i tragičan način, prerano i iznenada prekinut je život velikog i neumornog čovjeka i jednog od najvećih ekologa Balkana i Evrope Sulejmana Redžića. Nakon 15 dana traganja nađeno je njegovo tijelo u kanjonu rijeke Miljacke.

Misterija smrti akademika Redžića, nekadašnjeg predsjednika Kruga 99, ni nakon deset godina nije razjašnjena.  Redžić je, podsjećamo, 7. januara 2013. godine napustio svoj stan i krenuo u redovnu šetnju, da bi 21. januara njegovo tijelo pronađeno u rejonu Lapišnice, između Sarajeva i Pala. I danas mnogo vjeruju da je akademik Redžić ubijen, a da je zločin zataškan.

Podsjetimo, u blizini tijela pronađena je jakna, a u džepu je bio pasoš. Istraga nije dala skoro nikakve rezultate. Naprotiv, smrt jednog od najvećih bh. intelektualaca ostala je obavijena velom tajne, a i danas se špekulira o mogućim počiniocima i motivima.

Redžić je bio poštovan kao izuzetan član akademske zajednice u našoj zemlji, ali i među “običnim ljudima” sa kojima je širom BiH provodio vrijeme, istražujući, izvještavajući i pišući o flori i fauni i čudesnim ljepotama našeg podneblja.

Akademik Sulejman Redžić je rođen je 1. februara 1954. u Jajcu. U Jajcu je završio osnovnu školu i gimnaziju, a nakon toga je, 1977. godine upisao studij biologije – smjer eksperimentalni – na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na istom Fakultetu završio je i postdiplomske studije iz ekologije i zaštite životne sredine, magistrirao 1982. i doktorirao 1990. godine, pod rukovodstvom i mentorstvom prof. dr Radomira Lakušića.

Akademik Sulejman Redžić bio je redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (naučna oblast ekologija i zaštita životne sredine). Izvodio je visokoškolsku nastavu na Prirodno-matematičkom, Farmaceutskom i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Visokoj zdravstvenoj školi u Sarajevu, Prirodno-matematičkom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Biotehničkom fakultetu u Bihaću.

Postdiplomsku nastavu izvodio je na više fakulteta: Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu; “State Magnament and Humanitarian Affairs” (Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet “La Sapienza”, Rim); Prirodno-matematički, Farmaceutski, Mašinski, Poljoprivredni, Šumarski i Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu; Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli; Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici; Fakultet islamskih nauka u Sarajevu…

Opraštajući se od akademika Sulejmana Redžića uvaženi prof. dr Tarik Kupusović je rekao

”Postoje četiri vrste ljudi, oni koji rade i stvaraju, drugi koji se čude prvima i onome što su su stvorili, treći koji gledaju kako se stvara i nalaze mane stvorenom i četvrti koji stalno sanjaju i očekuju  od drugih da stvaraju. Akademik Redžić me je naveo na pomisao da postoji i peta grupa ljudi: oni koji rade i stvaraju, ali i sanjaju i očekuju od drugih da i sami stvaraju”, kazao je Kupusović.

Index.ba

Cijene naftnih derivata na području Federacije Bosne i Hercegovine značajno su porasle u posljednjih godinu dana, pa je tako na početku 2023. godine cijena benzina veća za 11,44 posto u odnosu na početak 2022. godine, dok je u istom periodu cijena dizela skočila za 24,35 posto.

Prema informacijama Federalnog ministarstva trgovine, cijene naftnih derivata pale su odnosu na prošli mjesec, ali su značajno više u odnosu na početak 2022. godine.

Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH 6. januara 2023. godine bio je od 2,41 KM do 2,96 KM po litri za benzin, te od 2,71 KM do 3,06 KM po litri za dizel.

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno je 2,63 KM po litri za premium bezolovni benzin što je za 11,44 posto više u odnosu na početak 2022. godine, dok je cijena litre dizela 2,86 KM što je 24,35 posto više u odnosu na januar prošle godine.

Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju kako je i dalje na snazi odluka o maksimalnoj visini marži za naftne derivate.

Tom odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata.

N1

Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo uputilo je naloge za plaćanje mjesečnih novčanih naknada utvrđenih Zakonom o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine, a koje se od februara 2022. godine obračunavaju centralizirano, uz plaćanje Ministarstva za boračka pitanja KS direktno prema bankama.

Kada je riječ o pravu na mjesečna novčana primanja za djecu ratnih vojnih invalida s utvrđenim invaliditetom od 20 do 80 posto (dječji dodatak), isplata je počela od srijede 4. januara, uz napomenu da se naknada od septembra isplaćuje u novom uvećanom iznosu od 93,85KM po djetetu. U obračun su uključene 934 osobe za 1.422 djece.

Po pravu na mjesečna novčana primanja za nosioce najviših ratnih priznanja, ratne vojne invalide kojima je priznato pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, nosioce „Partizanske spomenice 1941“ i djecu šehida – poginulog borca – branitelja bez oba roditelja za vrijeme nezaposlenosti do zasnivanja radnog odnosa, isplata je počela od četvrtka, 5.januara. U taj su obračun uključene 753 osobe.

Po pitanju personalne asistencije za ratne vojne invalide – paraplegičare i ratne vojne invalide kojima je priznato pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, isplata je počela od petka, 6. januara. U obračun je uključeno 145 osoba.

Isplata egzistencijalne naknade nezaposlenim demobilisanim braniocima mlađim od 57 godina očekuje se od ponedjeljka, 9. januara, a u taj obračun su uključene 2.964 osobe.

– Podsjećamo da je od početka decembra bivša SBER banka, odnosno ‘ASA banka Naša i snažna’ u potpunosti integrirana u ‘ASA banku’ i svi korisnici koji su imali račune u prethodnim bankama (koji počinju sa 140…) su morali u svoju općinsku službu donijeti nove račune (koji počinju sa 134…). Banka može uplate usmjerene na stare račune ‘odbiti’ u kom slučaju korisnik neće dobiti naknadu prije narednog obračuna – objašnjavaju iz Ministarstva za boračka pitanja KS.

Podsjećaju da je svaka osoba dužna blagovremeno prijaviti svojoj općinskoj službi za oblast boračko-invalidske zaštite promjenu koja utječe na ovo pravo, odnosno na njegov prestanak (zaposlenje, ostvarivanje prava na penziju i slično), kako ne bi došlo do neosnovane isplate. Obaveza prijavljivanja izmjene je utvrđena rješenjem kojim je pravo priznato. U slučaju neosnovane/nezakonite isplate, korisnik je obavezan istu u cijelosti vratiti.

Objašnjavaju da pravo na egzistencijalnu naknadu ne može imati osoba koja ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec decembar 2018. godine (174,03KM), pri čemu se u prihode računaju i prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite (porodična i lična invalidnina i drugo).

Pozivaju korisnike koji utvrde grešku u isplati (netačan/nepripadajući iznos,  isplaćen samo tekući mjesec bez retroaktivne i drugo) da se jave u nadležnu općinsku službu za BIZ, kako bi eventualna greška bila otklonjena.

– Podsjećamo da se navedena prava ostvaruju putem općina kojima su korisnici dužni prijaviti sve promjene koje utiču na pravo i na njegovu realizaciju. Svi korisnici koji promijene/zatvore račun trebaju o istom blagovremeno obavijestiti nadležnu općinsku službu, kako bi im sredstva mogla biti ispravno uplaćena, a podsjećamo da račun mora biti jedinstven za jednog korisnika i isti za sve ‘boračke’ naknade koje korisnik prima (npr. lična i porodična invalidnina i  kantonalno mjesečno primanje) –  objašnjavaju iz Ministarstva, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

bhrt

Zima 2022/23. nastavlja u toplom ritmu. Prije dvije večeri je vrh Bjelašnice službeno ostao bez sniježnog pokrivača što je veoma rijetka pojava za ovu planinu u januaru.

Zadnji put se to desilo još davne 1962. na početku januara. To najbolje dočarava koliko je ova zima u svom dosadašnjem dijelu topla, piše bhmeteo.ba.

Loša situacija sa snijegom zabilježena je i u januaru 1973. i 2016 uz minimalnu visinu snijega od svega pet centimetara, te 2014. kada je mjereno sedam centimetara. Januar ove godine te onaj iz 1962. ostat će upamćeni kao jedini januaru kada vrh Bjelašnice nije mjerio sniježni pokrivač.

Statistički najviše snijega na Bjelašnici se mjeri tek u martu, pa i u aprilu. Tako da ima vremena da se situacija barem malo popravi sa snijegom na planinama. Nadajmo se što prije snijegu na planinama koji je i više nego potreban, kako za zimski turizam tako i za samu prirodu.