Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Svečano otvoren 5. Zimski malonogometni turnir

    Svečano otvoren 5. Zimski malonogometni turnir

    Danas je u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu svečano otvoren 5. Zimski malonogometni turnir koji organizuje FK Radnik Donji Vakuf. 

    Kroz naredne dvije sedmice imat ćemo priliku vidjeti kako se 30. ekipa bori za prvo mjesto i veliku nagradu turnira.

    Turnir je zvanično otvorio predsjednik FK Radnik, Vahidin Purivatra koji se prije svega zahvalio sponzorima i prijateljima kluba, a zatim i svim prisutnim gledaocima. Također učesnicima je poželio mnogo sportske sreće, kao i da turnir prođe u fer i sportskom takmičenju.

    Nakon svečane ceremonije pristupilo se odigravanju prve utakmice u kojoj su se sastale ekipe, Mešan Iskop i Topić Auto Škola.

    Ostatak utakmica koje su na rasporedu za danas možete pogledati klikom na link.

  • Tri dana do početka Svjetskog rukometnog prvenstva, titulu brane Danci

    Tri dana do početka Svjetskog rukometnog prvenstva, titulu brane Danci

    Švedska i Poljska će od 11. do 29. januara biti domaćini 28. Svjetskog prvenstva za rukometaše.

    Drugi put na SP-u će učestvovati 32 reprezentacije, koje će biti rasopređene u osam grupa sa po četiri ekipe.

    Titulu sa prošlog SP-a u Egiptu 2021. brani reprezentacija Danske, koja će uz olimpijskog prvaka Francusku, evropskog prvaka Švedsku, te Španiju, Njemačku, Norvešku i Poljsku biti u najužem krugu kandidata za medalje.

    Dio turnira u Poljskoj ugostit će Krakow, Katowice, Gdansk i Plock, a švedski dio Stockholm, Geteborg, Kristianstad, Jonkoping i Malme.

    Grupe na SP
    A-grupa (Krakov): Španija, Crna Gora, Čile, Iran
    B-grupa (Katovice): Francuska, Poljska, Slovenija, Saudijska Arabija
    C-grupa (Goteborg): Švedska, Brazil, Zelenorstski otoci, Urugvaj
    D-grupa (Kristianstad): Island, Portugal, Mađarska, Južna Koreja
    E-grupa (Katovice): Njemačka, Katar, Srbija, Alžir
    F-grupa (Krakov): Norveška, Sjeverna Makedonija, Argentina, Nizozemska
    G-grupa (Jonkoping): Egipat, Hrvatska, Maroko, SAD
    H-grupa (Malmo): Danska, Belgija, Bahrein, Tunis

    Iz grupne faze takmičenja po tri najbolje reprezentacije prolaze dalje u drugi krug, koji donosi križanja grupa (A-B, C-D, E-F, G-H), a zatim će iz tih novoformiranih grupa drugog kruga po dvije najbolje selekcije proći u četvrtfinale, odakle se počinju igrati eliminacije.

    Posljednjeplasirane ekipe iz grupa očekuju utakmice u tzv. “President’s Cupu” za plasman od 25. do 32. mjesta.

    Pobjednička reprezentacija na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu plasirat će se na Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. Francuska se kao domaćin već plasirala na najveće sportske igre na svijetu.

    Među devet dvorana u kojim će se igrati utakmice SP-a, najveća je Tele2 Arena u Stokholmu, koja može da primi 19.000 gledalaca. Centralna dvorana u Krakowu ima kapacitet od 15.030, u Malmeu 13.000, u Geteborgu 12.000, u Katowicama 11.036, u Gdansku 11.409, u Jonkopingu 7.000, u Plocku 5.492, i u Kristianstadu 700.

    Švedska prijestolnica će biti domaćin i najprestižnijih utakmica, kako polufinalnih tako i za plasman od petog do osmog mjesta, a posljednjeg dana takmičenja održat će se mečevi za prvo, treće, peto i sedmo mjesto.

    Sve utakmice President’s Cupa, igrat će se u poljskom Plocku.

    Na dosadašnjim svjetskim prvenstvima najuspješnija je bila Francuska, koja je osvojila čak šest titula (Island 1995, Francuska 2001. i 2017, Hrvatska 2009, Švedska 2011. i Katar 2015. godine).

    Na vječitoj listi najuspješnijih zemalja na drugom mjestu su Švedska i Rumunija sa po četiri pobjede, po dva puta su slavile Danska, Rusija, Španija i Njemačka. Hrvatska i još četiri bivše zemlje, Zapadna Njemačka, Čehoslovačka, Sovjetski Savez i Jugoslavija osvojile su po jednu titulu.

    Raspored utakmica grupne faze Svjetskog prvenstva:

    A-grupa (Krakow)
    1. kolo, 12. januara
    18.00 Čile – Iran
    20.30 Španija – Crna Gora

    2. kolo, 14. januara
    18.00 Crna Gora – Iran
    20.30 Španija – Čile

    3. kolo, 16. januara
    18.00 Crna Gora – Čile
    20.30 Iran – Španija

    B-grupa (Katowice)
    1. kolo, 11. januara
    21.00 Francuska – Poljska

    1. kolo, 12. januara
    18.00 Saudijska Arabija – Slovenija

    2. kolo, 14. januara
    18.00 Francuska – Saudijska Arabija
    20.30 Poljska – Slovenija

    3. kolo, 16. januara
    18.00 Slovenija – Francuska
    20.30 Poljska – Saudijska Arabija

    C-grupa (Geteborg)
    1. kolo, 12. januara
    18.00 Zelenortski Otoci – Urugvaj
    20.30 Švedska – Brazil

    2. kolo, 14. januara
    18.00 Brazil – Urugvaj
    20.30 Švedska – Zelenoortski Otoci

    3. kolo, 16. januara
    18.00 Brazil – Zelenortski Otoci
    20.30 Urugvaj – Švedska

    D-grupa (Kristianstad)
    1. kolo, 12. januara
    18.00 Mađarska – Južna Koreja
    20.30 Island – Portugal

    2. kolo, 14. januara
    18.00 Portugal – Južna Koreja
    20.30 Island – Mađarska

    3. kolo, 16. januara
    18.00 Južna Koreja – Island
    20.30 Portugal – Mađarska

    E-grupa (Katowice)
    1. kolo, 13. januara
    18.00 Njemačka – Katar
    20.30 Srbija – Alžir

    2. kolo, 15. januara
    18.00 Njemačka – Srbija
    20.30 Katar – Alžir

    3. kolo, 17. januara
    18.00 Alžir – Njemačka
    20.30 Katar – Srbija

    F-grupa (Krakow)
    1. kolo, 13. januara
    18.00 Argentina – Nizozemska
    20.30 Norveška – Sjeverna Makedonija

    2. kolo, 15. januara
    18.00 Sjeverna Makedonija – Nizozemska
    20.30 Norveška – Argentina

    3. kolo, 17. januara
    18.00 Sjeverna Makedonija – Argentina
    20.30 Nizozemska – Norveška

    G-grupa (Jonkoping)
    1. kolo, 13. januara
    18.00 Maroko – Sjedinjene Američke Države
    20.30 Egipat – Hrvatska

    2. kolo, 15. januara
    18.00 Egipat – Maroko
    20.30 Hrvatska – Sjedinjene Američke Države

    3. kolo, 17. januara
    18.00 Sjedinjene Američke Države – Egipat
    20.30 Hrvatska – Maroko

    H-grupa (Malme)
    1. kolo, 13. januara
    18.00 Bahrein – Tunis
    20.30 Danska – Belgija

    2. kolo, 15. januara
    18.00 Belgija – Tunis
    20.30 Danska – Bahrein

    3. kolo, 17. januara
    18.00 Belgija – Bahrein
    20.30 Tunis – Danska

    Polufinala se igraju 27. januara u Stockholmu, a dva dana kasnije na rasporedu su utakmice za treće mjesto i finale.

    Izvor: Faktor

  • Ruska, francuska ili čak makedonska? Kako se u različitim zemljama svijeta zove omiljena salata

    Ruska, francuska ili čak makedonska? Kako se u različitim zemljama svijeta zove omiljena salata

    Web stranica Taste Atlas podijelila je mapu koja prikazuje kako se u različitim zemljama svijeta zove ruska salata, omiljeno jelo praznične trpeze u BiH, ali i zemljama regiona.

    U Bosni i Hercegovini spomenuto jelo najčešće se naziva ruskom ili francuskom salatom, a zanimljivo je da se u drugim zemljama svijeta pripaja drugim državama. Na primjer, Francuzi je zovu makedonskom salatom, dok se u Njemačkoj, Norveškoj i Finskoj naziva italijanskom.

    “Neko mora preuzeti odgovornost za ovo”, šaljivo su napisali u objavi na stranici Taste Atlasa kada su podijelili mapu s različitim nazivima praznične salate.

    Zanimljivo je da niti jedan narod ovo jelo ne želi nazvati svojim, što je rijedak slučaj uzevši u obzir da kada dvije ili više zemalja dijele isto jelo najčešće će ga svaka pokušati prisvojiti.

    Ruska salata obično se pravi od krompira i povrća narezanog na kockice, potom od jaja i/ili neke vrste mesa, majoneze i laganih začina. Original je izmislio 1860-ih Lucien Olivier, po kojem nosi jedan od naziva, kuhar u popularnom, visokokvalitetnom moskovskom restoranu L’Hermitage.

    Foto: Taste Atlas

    Foto: Taste Atlas

    Njegova kreacija nosila je naziv majonez od divljači i bila je sasvim drugačija od onoga što danas poznajemo, sa crnim kavijarom, kokošjim i rakovim repovima kao glavnim sastojcima. U narednih 150 godina, jelo je evoluiralo i postalo dostupnije “običnom narodu”, a gurmanski sastojci su zamijenjeni svakodnevnim.

    Tako se u Rusiji i Ukrajini ona naziva Olivierovom, dok se u zemljama poput Španije, Portugala, Italije, Srbije, Turske ili Meksika naziva ruskom.

    Naziv francuska salata koristi se u BiH, ali i susjednoj Htvatskoj, Sloveniji te Mađarskoj. U Brazilu je prepoznaju kao majoneza salatu, u SAD-u i Australiji je ipak krompir salata, a Indonežani je nazivaju nizozemskom.

    Izvor: Klix.ba

  • Premijer Švedske: Ne možemo ispuniti neke zahtjeve Turske za ulazak u NATO

    Premijer Švedske: Ne možemo ispuniti neke zahtjeve Turske za ulazak u NATO

    Turska, koja mjesecima blokira ulazak Švedske i Finske u NATO, postavila je neke zahtjeve koje Švedska ne može prihvatiti, rekao je u nedjelju švedski premijer.

    – Turska je potvrdila da smo uradili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također navode da žele stvari koje mi ne možemo, koje ne želimo, da im damo – rekao je Ulf Kristerson (Kristersson) tokom konferencije o sigurnosti kojoj je također prisustvovao šef NATO-a Jens Stoltenberg.

    Turska odbila da odobri kandidaturu

    – Uvjereni smo da će Turska donijeti odluku, samo ne znamo kada- rekao je on, dodajući da će to zavisiti od unutrašnje politike Turske, kao i od “kapaciteta Švedske da pokaže svoju ozbiljnost”.

    Švedska i Finska prekinule su decenijama dugu vojnu neutralnost i podnijele zahtjev za pridruživanje odbrambenom savezu predvođenom SAD kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu u februaru.

    Ali Turska je odbila da odobri njihovu kandidaturu dok dvije zemlje ne preduzmu određene korake, uključujući pridruživanje Turskoj borbi protiv zabranjenih kurdskih militanata.

    Većina zahtjeva Turske odnosila se na snažnu vezu Švedske s kurdskom dijasporom.

    Sigurnosne brige

    Ministar vanjskih poslova Finske rekao je da će se ta zemlja pridružiti NATO-u u isto vrijeme kada i Švedska

    – Finska nije u tolikoj žurbi da se pridruži NATO-u da jedva čekamo da Švedska dobije zeleno svjetlo – rekao je Peka Havisto (Pekka Haavisto) novinarima na nedjeljnoj konferenciji.

    Krajem decembra Turska je pohvalila Švedsku što je odgovorila na njene sigurnosne brige, ali je naglasila da je potrebno više da bi se dobila puna podrška Ankare za zaustavljenu kandidaturu Štokholma za članstvo u NATO-u.

    Izvor: avaz.ba

  • Real dominantan, Musa nastavio sa dobrim partijama

    Real dominantan, Musa nastavio sa dobrim partijama

    Danas su se u okviru košarkaškog prvenstva Španije u Madridu sastali Real i Gran Canaria. Završeno je pobjedom domaće ekipe od 105:85.

    Real je tokom cijelog susreta bio bolja ekipa, a već tokom druge četvrtine odlijepili su se domaći na dvocifrenu razliku te očuvali sigurnu prednost do kraja.

    Musa je na terenu proveo 22 minute te je zabio 15 poena i dodao 2 asistencije. Naš košarkaš je bio jedan od najefikasnijih strijelaca kod Reala, a u ovoj utakmici se sa sjajnom partijom izdvojio centar Walter Tavares. On je postigao 21 poen.

    Kod gostiju najefikasniji igrač je bio Khalifa Diop sa 18 poena.

    Real je pobjedom ostao na drugom mjestu iza Barcelone. U narednom kolu prvenstva Real će se sastati sa Granadom dok će Gran Canarija dočekati Fuenlabradu.

    Izvor: N1

  • Utakmice prvog dana 5. Zimskog malonogometnog turnira

    Utakmice prvog dana 5. Zimskog malonogometnog turnira

    Danas će u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu zvanično početi 5. izdanje Zimskog malonogometnog turnira koji tradicionalno organizuje FK Radnik Donji Vakuf.

    Prvi dan turnira donosi mnogo uzbuđenja, a na rasporedu su sljedeće utakmice:

  • Halilović se vratio na parket nakon teške povrede

    Halilović se vratio na parket nakon teške povrede

    Reprezentativac Bosne i Hercegovine Miralem Halilović se nakon nekoliko mjeseci pauze vratio na parket, a sinoć je odigrao utakmicu za svoj Nanterre.

    Njegova ekipa je poražena rezultatom 84:78 od Choleta u 16. kolu Francuske košarkaške lige.

    Kapiten naše selekcije doživio je tešku povredu u utakmici francuskog kupa prošle godine, a zbog slomljenog prsta morao je odustvovati duži period. No, sinoć se na pravi način vratio na teren.

    Halilović je ostvario double-double učinak od 15 poena i 11 skokova za 24 minute koje je proveo na parketu. Međutim, njegova sjajna partija nije bila dovoljna da Nanterre izbjegne poraz.

    Izvor: N1

  • U BiH proizvedeno prvo električno vozilo

    U BiH proizvedeno prvo električno vozilo

    Na finalnoj izradi vozila protekle skoro dvije godine radio je tim inženjera GS Tvornice mašina iz Travnika koja je, uzimajući u obzir proizvodnju električnih bicikala, već prepoznatljivo ime na zahtjevnom evropskom tržištu

    U godini koja je iza nas, Bosna i Hercegovina se svrstala u listu evropskih zemalja čiji su inženjeri osmislili i finalizirali prvo bosanskohercegovačko električno vozilo. Riječ je o grupi mladih inženjera travničke tvornice mašina GS koji su u protekle dvije godine radili na dizajniranju, projektiranju i finalizaciji prvog domaćeg električnog vozila.

    EVO je prvo vozilo na električni pogon dizajnirano i proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Na finalnoj izradi vozila protekle skoro dvije godine radio je tim inženjera GS Tvornice mašina iz Travnika koja je, uzimajući u obzir proizvodnju električnih bicikala, već prepoznatljivo ime na zahtjevnom evropskom tržištu.

    “Radi se o lakom dostavnom vozilu čija je autonomija stotinu kilometara. Sve je proizvedeno ovdje u BiH, dakle ovo je prvi bh. proizvod 100% ovog karaktera. Na vozilu su radili razvojni inženjeri, mašinski inženjeri, elektroinženjeri i imali smo industrijske dizajnere”, kaže Denis Bešić, inženjer u GS Tvornici mašina Travnik za BHRT.

    Namjena ovog vozila je dostava tereta do posljednjeg metra, a nosivost je 300 kg tereta. Jedna od renomiranih logističkih kompanija iz Njemačke prvi je naručilac vozila EVO. Procjena je da će potražnja za ovakvim vozilima biti ogromna u bližoj budućnosti, što je velika šansa za kompaniju, ali i bosanskohercegovačku privredu u cjelini.

    Povjerenje zahtjevnog tržišta Evropske unije ova bosanskohercegovačka kompanija stekla je odavno. Modeli bh. električnih bicikala, kao i ostali proizvodi plasirani na tržište EU, opravdali su očekivanja kupaca, stoga nema ni najmanje bojazni da će isti slučaj biti i sa dostavnim električnim vozilom, ističu u ovoj kompaniji, uz napomenu da iza svakog proizvoda stoji timski rad mladih inženjera koji su najveća vrijednost kompanije.

    “Mi najviše energije ulažemo u svoje ljude, u njihovo obrazovanje jer ne vrijede vam ni nove hale ni nove mašine ako nemate kvalitetan kadar”, ističe Senad Beganović, izvršni direktor GS Tvornice mašina Travnik.

    Do sredine ove godine vozilo EVO bi trebalo proći sva potrebna testiranja, a do kraja godine dobiti i dozvolu za serijsku proizvodnju za koju je već pripremljena nova proizvodna hala od 3.200 metara kvadratnih u krugu travničke tvornice mašina GS.

     

  • Hoće li BiH osjetiti posljedice recesije u Evropskoj uniji?

    Hoće li BiH osjetiti posljedice recesije u Evropskoj uniji?

    Evropa lagano ulazi u recesiju, a po procjenama analitičara u Bosni i Hercegovini neće se znatno osjetiti usporavanje ekonomske aktivnosti u ovoj godini.

    U novu godinu BiH je ušla sa novim cijenama koje su drastično rasle 2022. godine. U Republici Srpskoj već je poskupila struja. O poskupljenju struje razamišljaju i u Federaciji BiH. Na sreću padaju cijene goriva, ali je i dalje skupo. Cijene osnovnih životnih namirnica još nisu počele rasti. Građani su počeli sa preživljavanjem na kredit i prema podacima Centralne banke BiH, dužni su oko 11 milijardi maraka, a najveći dio oko 70 posto odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite. Ima i onih koji su uspjeli uštedjeti, pa se na računima građana u BiH nalazi više od 14 milijardi maraka.

    Uprkos poskupljenjima potrošački optimizam postoji. Tokom 2022. godine potrošnja je čak i rasla, ali i dalje nedovoljno ako se uračuna veliki uvoz koji jede domaću potražnju. Raste uvoz, ali i izvoz i u novu 2023. godinu ušli smo sa inflacijom od 16 posto.

    Godinu smo završili i sa 2,5 milijarde maraka više naplaćenih indirektnih poreza. To je ogroman novac koji se prema mišljenju dr. Faruka Hadžića, makroekonomskog analitičara, trebao iskoristiti da se pomogne građanima i da se povećaju neto plaće, a smanje porezi na bruto plaće.

    – Imali smo u prošloj godini ogromnu naplatu poreza i taj novac nije vraćen onima kojima je najpotrebniji radnicima i prvredi. Da se to na vrijeme uradilo i rasteretili poslovanje firmi sa porezima i nametima i povećali plaće radnicima na način ono što se smanji privredi kroz porez vrati radnicima za veću plaću sada bi bili u boljem ekonomskom položaju. To nismo uradili i sada je pritisak na donosiocima odluka, pogotovo u Federaciji BiH. Mora se što prije krenuti sa usvajanjem novih zakona o porezima na dohodak i doprinose, pa da na taj način pomognu privredi – pojašnjava Hadžić.

    Bosni i Hercegovini je najvažnije šta će se dešavati u ekonomijama država članicama Evropske unije.

    – Za BiH ipak je najvažnije šta će se desiti sa ekonomijama Njemačke i Italije. To su naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri, a u tu grupa spada i Hrvatska. Svaka kriza ili recesija u ovim državama odrazit će se i kod nas u negativnom smislu. Ako kod njih dođe do smanjenja unutrašnje potražnje to će pogoditi i naš izvozni sektor. U najboljoj situciji BiH može imati usporavanje ekonomskih kretanja u ovoj godini – smatra Hadžić.

    Prema procjeni našeg sagovornika inflacija će se i u ovoj godini zadržati u BiH oko 16 posto.

    – Mi imamo možda i pogrešno shvaćanje šta je inflacija? Mislimo da će kraj inflacije biti kada se cijene vrate na neki predhodni nivo, ali to se neće desiti. Ako smo u 2022. godini imali rast cijena 16 posto, a u ovoj godini recimo osam posto govorimo o usporavanju, ali će cijene i dalje rasti samo blaže u odnosu na predhodnu godinu. Inflacija se pobjeđuje onoga trenutka kada se plaće realno povećaju. Dakle, usporavanje se odnosi na rast cijena i ne bi trebali imati drastičan rast koji se desio prošle godine kada je cijena pilećih prsa sa šest maraka za kilogram skočila na 12 maraka. Smatram da bi za sada u BiH mogla biti “plića” recesija, ali bi mogla duže trajati nego što je bila pandemija COVID-19 – zaključuje Hadžić.

    Teško je reći da smo u novu 2023. godinu ušli sa inflacijom 14 ili 16 posto, to će se tek analizirati, smatra ekonomista Igor Gavran.

    – Ono oko čega se svi slažemo da je inflacija bila visoka, a ono što je najvažnije da su cijene hrane i još neki proizvodi poskupjeli iznad 20 posto. Ipak, očekuje se u BiH pad inflacije i jedan od razloga je i pad cijena energenata koji se dešava u Evropi i kod nas i očekuje se još dodatni pad energenata. Zbog toga se očekuje da će i cijene biti niže u ovoj godini, jer dolazi do pada tražnje. Međutim, i ako dođe do pada cijena troškovi života mnogim građanima neće se smanjiti zato što su u međuvremenu građani zadužili sa kamatama koje nisu male i mogle bi i rasti – tvrdi Gavran.

    On ističe da je struja već poskupjela u Republici Srpskoj i da se isto ne bi trebalo desiti u Federaciji BiH.

    – U Federaciji BiH bi se trebali razumno ponašati i zadržati cijenu struje. Prije neki dan premijer RS Radovan Višković kazao je da očekuje da se cijene struje povećaju u FBiH kao i u RS-u. Ako dođe do povećanja struje u cijeloj BiH, vrlo je upitno hoće li se cijena bilo kojeg proizvoda u državi smanjiti i definitvno će doći do rasta troškova u BiH – upozorava Gavran.

    Izvor: Faktor

  • Manchester United s igračima provodi “Ronaldovo pravilo”, prvi na udaru je De Gea

    Manchester United s igračima provodi “Ronaldovo pravilo”, prvi na udaru je De Gea

    Manchester United namjerava primijeniti “Ronaldovo pravilo” koje će spriječiti da nova pojačanja i igrači u prvom timu zarađuju više od 230.000 eura sedmično.

    De facto ograničenje plate od 230.000 eura sedmično postavljeno je na Old Traffordu u pokušaju da se unese harmonija u ekipu.

    Cristiano Ronaldo, koji se pridružio Crvenim vragovima u ljeto 2021. prije odlaska u novembru prošle godine, bio je igrač s najvećom zaradom u ekipi s platom od 440.000 eura sedmično, piše Daily Mail.

    Trenutno David de Gea od kluba prima visokih 425.000 eura sedmično, ali mu postojeći ugovor istječe na kraju sezone.

    Navodno će španskom golmanu biti ponuđen novi ugovor, iako će morati znatno smanjiti platu u skladu s novom politikom.Ostali stariji članovi ekipe kao što su Raphael Varane, Harry Maguire i Casemiro zarađuju između 200.000 i 230.000 eura sedmično.

    Inače, ekipa Erika ten Haga je u dobroj formi otkako je sezona nastavljena nakon Svjetskog prvenstva 2022.

    Pobijedili su u svih pet posljednjih utakmica, a 10. januara im slijedi duel s Charlton Athleticom u trećem kolu Carabao Cupa.

    Izvor: Klix.ba