Donjovakufljanin Rifet Behrem bio je nemalo iznenađen kada je u džamiji džemata Londža obaviješten da će ove godine obaviti umru. Naime, stanovnicima koji vode porijeklo iz naselja Korenići, Londže, kao i prijatelji džemata Londža na taj način su zahvalili Behremu za sve što je učinio za ovaj džemat u vođenju radova u renoviranju džamije u Korenićima u proteklih 5 godina.
izvor: fb / Dzemat Londza
Ranije smo objavili listu najbogatijih ljudi u BiH, a zanimljivo je da većina njih dolazi iz Federacije. Prvih devet osoba na listi su iz većeg entiteta.
Najbogatiji čovjek iz Republike Srpske, prema toj listi, je Mirko Risović koji stoji iza maloprodjnog Tropic, izvještava BiznisInfo.ba. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 324 miliona eura. On se nalazi na 10 mjestu najbogatijih osoba u BiH, odnosno na 74. mjestu u regionu.
Podsjetimo da je listu sačinila grupa regionalnih medija, a da ju je objavio beogrdski Nedeljnik. Iznosi ne znači da oni posjeduju toliko novca u kešu, već da je tolika vrijednost njihovih kompanija.
Crvena jabuka u Sarajevu
Inače, kažimo da je Mirko Risović utemeljite ove poslovne imperije, kojom danas uglavnom upravljaju njegova djeca.
Porodica Risović vlasnik je još jednog velikog trgovinskog lanca – Crvena jabuka marketi, koji je osnovan radi širenja na tržištu Federacije BiH. Nedavno su otvorili gastro market u centru Sarajeva. Otvorili su i market u Tuzli, a uskoro otvaraju i u Vitezu na prestižnoj lokaciji u centru grada.
S druge strane, Tropic je najveći trgovački lanac u Republici Srpskoj.
Generlalno govoreći, domaći trgovački lanci – Bingo, Tropic, Crvena jabuka, Robot, Belamionix itd. u potpunosti su preuzeli kontrolu nad domaćim tržištem od strane konkurencije.
Izvor: BiznisInfo.ba
Sedam elektro i mašinskih inženjera, mlađih od 30 godina, kreiralo je 20 robotskih sistema za industrijske pogone u BiH i Sloveniji tokom 2022. godine
Grupa mladih inženjera u Gračanici pravi industrijske robote. Oni ne razmišljaju o napuštanju BiH. Smatraju da je budućnost u oblasti robotizacije i automatizacije proizvodnje svijetla i u BiH.
Asim Pedić je ostvario studentski san. Interesovanje za konstruisanje i izradu industrijskih robota pretvorio je u posao.
– Nisam imao drugu firmu u kojoj bih mogao raditi kao inženjer koji se bavi robotikom. Imao sam dva načina – da odem vani, u Njemačku, da se bavim robotikom, ali ja sam odabrao drugi način. Osnovao sam firmu u BiH gdje smo se okupili, mi, mladi inženjeri, i radimo na razvoju aplikacija iz automatizacije i robotike – priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Asim Pedić, osnivač firme Metron Automation.
Sedam elektro i mašinskih inženjera, mlađih od 30 godina, kreiralo je 20 robotskih sistema za industrijske pogone u BiH i Sloveniji tokom 2022. godine.
– Često imamo CNC mašine koje obrađuju drvo, međutim, kad imamo neke krivine na drvetu, na komadu koji treba obraditi, onda nam treba ta fleksibilnost robota da on može doći do svih mjesta – kaže Senail Mehić, inženjer elektrotehnike.
– Robot je jako ekonomičan. Troši otprilike 0,5 kilovat sati, što je kao četiri prosječne sijalice. A što se tiče programiranja, nije ga teško ni programirati. Lako je poput igre – kaže inženjerka elektrotehnike Erna Talović.
Ovakve “igračke” dostižu cijenu od 250 hiljada eura.
Njihovi kreatori bi mogli pronaći psoao u Evropskoj uniji, ali ih ta mogućnost ne privlači.
– Ne, ja ne razmišljam o odlasku u inostranstvo. Smatram da nema potrebe odlaziti iz BiH, da je ovdje budućnost dovoljno svijetla, kao i u svijetu. Smatram da se samo trebamo svi potruditi. Trebamo dati svoj maksimum, pogotovo, mislim, u ovom polju automatike i robotike. proširiti svoje vidike – kaže Erna Talović.
Posla je više nego prije četiri godine kad su osnovani, jer i u BiH raste potražnja za robotima.
Robot ne može zamijeniti čovjeka, niti čovjek može zamijeniti robota. To je, jednostavno, jedna sinergija koja je potrebna u proizvodnji, jer robot je mašina koja radi teške poslove, koja radi ponovljive poslove, koji su za čovjeka monotoni i dosadni. A s druge strane, robot ne može biti kreativan, ne može razmišljati za čovjeka. Tako da to treba da bude jedna sinergija u proizvodnji – kaže Pedić.
Inače, gračanička firma stalno je otvorena za prijem novih elektro i mašinskih inženjera.
Video prilog o ovoj firmi možete pogledati ovdje.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović izjavio je danas na pres-konferenciji da je pripremljen zakon kojim donacije u hrani žele osloboditi PDV-a i tako ispraviti grešku da oni koji doniraju hranu budu na “neki način kažnjeni od države”.
Zakon o ukidanju PDV-a na doniranu hranu je spreman i želimo ga što prije uputiti u proceduru. Prije toga, s institucijama želimo potvrditi model koji će garantovati da donirana hrana neće završiti na pijaci ili da se neko neće osloboditi PDV-a na hranu koju nije donirao – naveo je Magazinović govoreći o projektu “Niko gladan, niko sam” .
Kaže kako očekuju pomoć Uprave za indirektno oprezivanje, te da će zatražit saradnju od rukovodstva te institucije da bi projekat upotpunosti bio primjer transparentnosti i model koji ne može biti zloupotrebljen.
– Želimo da ovaj zakon bude usvojen što prije. Imamo vremena do formiranja Doma naroda i početka rada PSBiH u cjelini, da definiramo model koji će funkcionirati nakon usvajanja zakona. Naša je namjera da svim zastupnicima ponudimo da budu predlagači zakona – naveo je Magazinović.
Dekan i predavač na Fakultetu za ekonomiju na Univerzitetu SSST Faruk Hadžić je kazao da podaci koje su dobili kroz istraživanje ukazuju da mnoga preduzeća nisu motivisana da doniraju hranu upravo zbog PDV-a.
– Govorimo o iznosima bačene hrane upravo zbog toga, koji prelaze nivo od više od 120 miliona KM godišnje. Ako napravimo ovaj korak, napravimo iskorak koji će dovesti do toga da se ukine PDV na doniranu hranu u BiH i ako riješimo sva ova otvorena pitanja, možemo trajno riješiti pitanje gladnih u BiH – smatra Hadžić.
Kaže da preduzeća svake godine bace toliko hrane da bi, samo kada bi donirali, a bili oslobođeni plaćanja PDV-a, pitanje gladnih u BiH bilo trajno riješeno.
Direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić je kazao da su ljudi gladni i da je potrebno što prije dopuniti postojeći Zakon o PDV-u, kako bi hrana mogla biti donirala u mnogo većim količinama.
Osnivač Udruženja Pomoz.ba Elvir Karalić smatra da bi ukidanje PDV-a na doniranu hranu puno značilo ljudima koji su u stanju potrebe, o čemu aktivisti ove organizacije svjedoče svaki dan.
– Doprinijelo bi tome da veći broj ljudi možemo pomoći, a iz dana u dan se povećava broj onih koji traže pomoć drugih – naveo je Karalić.
Istaknuo je kako podržava inicijativu za izradu dokumenta, gdje bi svi oni koji pokušavaju na bilo koji način da zloupotrijebe humanitarnu pomoć bili adekvatno sankcionisani.
federalna.ba/Fena
Januar je, a na Prokoškom jezeru, koje se nalazi na više od 1.600 metara nadmorske visine na planini Vranici, i koje je ledničkog tipa, nema ni traga snijegu.
Isti prizor je i na brdima i planinama oko jezera. Sve podjeća na septembar, nikako na januar, najhladniji i najsnježniji mjesec u godini.
Ovako nešto ne pamte ni najstariji mještani tog kraja, a neki čak idu i dotle pa kažu da to ni povijest ne pamti.
Ljudi pokrivaju vikendice
Temperatura je oko 11 stepeni Celzijusa, ljudi pokrivaju vikendice, radi se punom parom, a jedan hrabri Visočak ovih dana čak se i okupao u jezeru.
Ferhat Litvić, rodom je iz Kiseljaka, ali mu je žena sa Prokoškog jezera. Kaže kako ne pamti da se u posljednjih 40 godina dogodilo da je januar, a da je vrijeme kao u septembru.
– Ne pamte ni moji punac i punica da je nekad bilo ovako. Na Prokoškom jezeru u januaru je normalno da bude metar snijega, temperature da se spuste i na minus 15 stepeni, a da se na površini jezera stvori led debeo i po 80 centimetara. Ako pogledate, ovdje nema ni mraza – ispričao je Litvić novinaru Srećku Spitoviću.
Kaže da je ovih dana vidio i neke koji su se kupali u jezeru.
– Moj šurak redovno u ovo doba godine kad dođe, ako nema leda, okupa se, ali i prepliva jezero. Često planinari koji dolaze u januaru, kada je snijeg i do metar i po, stanu na sred jezera, burgijama provrte led, i izvlače vodu. Sjede ljudi na sred jezera i uživaju. Ove godine, kako možete vidjeti, vrijeme je kao da je proljeće, a to nikako ne valja – dodaje Litvić.
Ferhat, koji se bavi i izdavanjem koliba, kaže da je za Novu godinu bilo gostiju koji nisu mogli vjerovati da su u januaru do Prokoškog jezera došli tako lako, jer su svi prilazi obično u ovo vrijeme okovani snijegom.
– Za sve ovo što se dešava s vremenom kriv je čovjek. Niko nikada nije sanjao da se može desiti da u januaru možete doći na Prokoško jezero sa malim autom, kupati se. Snijega je bilo nekad u septembru i od tada ga nema – čudi se Litvić.
Gosti u čudu
Jedan od gostiju iz Hrvatske kaže kako je prvi put da je u januaru mogao sa motociklom izaći na Prokoško jezero.
– Priroda je prelijepa, ali vrijeme nas je iznenadilo.
Kristijan Batić iz Uskoplja također ne pamti kada je januar bio bez snijega na Prokoškom jezeru.
– Ovo ne pamtim, ali Bog je tako dao. Dobro je vrijeme za penjanje, ali loše za prirodu – govori Batić.
Litvić kaže kako je sa suprugom došao da nešto popravi i nasiječe drva. Pokazuju izvađenu bijelu repu iz svoga vrta usred zime.
– Iako nema snijega pozivam goste da dođu. Lijepo je vrijeme, ne treba vam ni jakna. Ako imate jako srce možete se čak i okupati u jezeru – poručio je Litvić.
Epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo FBiH Sanjin Musa kaže da je, u ambulantama primarne zdravstvene zaštite na području Federacije BiH u posljednjim sedmicama decembra 2022. godine, zabilježen porast prijavljivanja bolesti sličnih gripi (ILI). Prag sezonske epidemijske aktivnosti još nije pređen, što je za očekivati sredinom januara.
” Na osnovu monitoringa iz prethodnih sezona, vrhunac aktivnosti gripe je krajem januara i početkom februara. Na mjestima gdje se provode testiranja, dosad je potvrđen virus gripe tip B. Porast stope bolesti sličnih gripi potaknut je i aktivnošću drugih virusa koji uzrokuju respiratorne infekcije, kao što je SARS-CoV-2 i respiratorni sincicijski virus (RSV)” – naglasio je za Fenu dr. Musa.
Podsjeća da je vakcina najučinkovitiji način prevencije oboljevanja od gripe, a imunitet stvoren nakon vakcinacije vremenom opada pa se preporučuje godišnja vakcinacija za zaštitu od gripe.
” Vakcinacija je posebno važna za osobe s visokim rizikom od komplikacija gripe i za osobe koje žive sa tim ljudima ili se o njima brinu. Tu spadaju, prije svih, osobe starije od 65 godina, osobe s kroničnim bolestima, zdravstveni djelatnici i njegovatelji “- naglasio je.
Prema riječima Muse, ove sezone zabilježili su veći interes građana za vakcinaciju protiv gripe u odnosu na prethodne godine.
“I dalje su dostupne određene količine te vakcine, kao i vakcine protiv COVID-19 – monovalentne i bivalentne (adaptirane vakcine namijenjene za revakcinaciju, koje osim sekvence originalnog soja sadrže i sekvencu varijante omikron BA.1) “- istaknuo je Musa.
Nadzor nad sezonskom gripom vrši se od 40. sedmice prošle godine do 20. sedmice u ovoj godini. Tako se realiziraju aktivnosti univerzalnog nadzora koji se provodi u ambulantama obiteljske medicine, kao i sentinel nadzor nad teškim akutnim respiratornim infekcijama (među kojima je i sezonska gripa) i bolestima sličnim gripi.
Izvor: ftv
Faruk Hadžibegić drugi selektorski mandat u fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine počet će u martu mečevima kvalifikacija za Evropsko prvenstvo protiv Islanda i Slovačke.
Zmajevi će 23. marta u Zenici ugostiti Island, što će biti Hadžibegićev debi, a tri dana poslije na rasporedu je dvoboj u Bratislavi sa Slovačkom.
Fudbaleri BiH imat će priliku da protiv Islanda jubilarnom stotom pobjedom dodatno uveličaju Hadžibegićev novi početak.
BiH je od 30. novembra 1995. godine do danas odigrala ukupno 251 utakmicu sa 75 selekcija (169 zvaničnih, 82 prijateljske). Bh. tim slavio je 99 puta, 57 mečeva završeno je neriješenim rezultatom, a u 95 utakmica naša selekcija je poražena.
Reprezentacija BiH je u ovom vremenskom periodu postigla 365, a primila 339 golova.
Savez udruženja penzionera u Federaciji BiH uputio je zahtjev Parlamentu FBiH da Prijedlog budžeta FBiH za 2023. i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta FBiH budu razmotreni i usvojeni najkasnije do 25. januara.
Istaknuto je da je materijalni položaj penzionera u FBiH i pored redovnog i vanrednog usklađivanja penzija i jednog povećanja iznosa najniže penzije u 2022., zahvaljujući inflaciji, a posebno enormnom rastu cijena osnovnih životnih namirnica, na granici socijalnog minimuma.
Procjenjuju da više od 75 posto penzionera u Federaciji BiH ne živi život dostojan čovjeka, već preživljava.
Podsjećaju da je Upravni odbor Saveza udruženja penzionera u FBiH pravovremeno poduzimao mjere i tražio rješenje koja su ipak bila nedovoljna, te su penzioneri, nemajući drugog izlaza, zaprijetili protestima.
Vlada FBiH je 26. decembra 2022. na sastanku s predstavnicima Saveza penzionera u FBiH iskazala opredjeljenje da se od 1. januara 2023. omogući akontativno usklađivanje penzija za 11,1 posto, pod uslovom da Budžet FBiH za 2023. bude na vrijeme usvojen. To bi značilo da bi penzioneri povećanje penzije za 11,1 posto mogli dobiti s redovnom isplatom januarske penzije.
Vlada Federacije BiH je 28. decembra 2022. uputila u parlamentarnu proceduru prijedlog Budžeta FBiH i prijedlog Zakona o izvršenju Budžeta FBiH za 2023. sa zahtjevom da budu razmatrani po hitnom postupku.
Da bi penzioneri dobili uvećane januarske penzije za koje su u prijedlogu Budžeta FBiH za 2023. planirana sredstva u značajnijem iznosu, jedini uslov ja da oba doma Parlamenta FBiH do 25. januara usvoje Budžet FBiH.
– U slučaju da ne budete imali sluha i ne usvojite Budžet FBiH u naznačenom roku, a opredijelite se za Odluku o privremenom finansiranju do 31. marta, penzionerima u tom periodu penzije će biti umanjene za procenat povećanja u prošloj godini, što bi izazvalo nezadovoljstvo i neminovne proteste ove populacije, pred zgradom Parlamenta FBiH – navedeno je u pismu Saveza udruženja penzionera u FBiH.
Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini danas slave Badnji dan kada se u hramovima i domovima pale badnjaci i služe povečerja uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.
Službama bdijenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju.
“Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Jevanđelju Hristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suhe šljive, orasi…
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Program N1