Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Kompletiran stručni štab fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine

    Kompletiran stručni štab fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine

    Kompletiran je stručni štab fudbalske “A” reprezentacije Bosne i Hercegovine, za čijeg je selektora nedavno izabran Faruk Hadžibegić.

    Pored Elvira Rahimića i Almira Seferovića, koji su tu bili i ranije, selektor se još odlučio za svog dugogodišnjeg saradnika Mehmeda Janjoša, kao i za Nenada Gagru i Sinišu Mrkobradu, saopštili su danas iz Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine (N/FS BiH).

    “Obavio sam razgovor sa svima i nema dileme da je ovo jedan kompetentan stručni štab. Nisam ranije želio govoriti o imenima, dok prvo sa njima ne pričam. Lako smo se dogovorili i svi su sa zadovoljstvom prihvatili da budu dio ove priče. Siguran da ćemo zajedno tražiti najbolja rješenja za utakmice ili neke specifične situacije”, izjavio je Hadžibegić.

    “Planiram da, čim završim obilazak i razgovor sa igračima, održim i jedan radni sastanak sa članovima stručnog štaba. Znam da svi sa puno ambicija, odgovornosti i želje ulazimo u ovaj posao te da ćemo dati sve od sebe da napravimo dobru atmosferu u i oko reprezentacije i ostvarimo cilj koji je pred nama”, naglasio je on.

    Hadžibegić je na klupi “zmajeva” naslijedio Bugarina Ivayla Peteva koji je sa nacionalnim timom Bosne i Hercegovine prošle godine izborio plasman u elitnu UEFA Ligu nacija “A”, ali mu članovi Izvršnog odbora N/FS BiH, predvođeni predsjednikom Vicom Zeljkovićem, nisu htjeli produžiti ugovor.

     

    Bhrt.ba

  • “Bijeli hljeb” zatražilo 17 zastupnika koji više nisu u Parlamentu FBiH, primat će plaću još godinu dana

    “Bijeli hljeb” zatražilo 17 zastupnika koji više nisu u Parlamentu FBiH, primat će plaću još godinu dana

    Zakon im omogućio, a oni se ne srame to iskoristiti iako za mnoge vjerovatno niste nikada čuli, ali to je manje važno. Bitno je da će oni na svom računu u narednih godinu dana primati hiljade marake plaće, doduše bez ostalih naknada

    Zahtjev za zasnivanje radnog odnosa u Parlamentu Federacije BiH podnijela su 73 od ukupno 98 zastupnika novog saziva Zastupničkog doma. Ovo su podaci iz evidencije Stručne službe zaključno sa današnjim danom, tako da ovaj spisak ne mora biti nužno i konačan.

    Oni će u naredne četiri godine, tačnije u mandatnom periodu 2022 – 2026. godina, imati pravo na plaću i ostala primanja čije iznose navodimo u nastavku.

     

    PAUŠAL, KIRIJA, ODVOJENI ŽIVOT…

    Prema podacima koje je Fokus dobio u Administrativnoj komisiji Zastupničkog doma, osnovna plaća zastupnika utvrđuje se množenjem osnovice od 330 KM i boda za obračun plaće od 0,05 posto sa koeficijentom platnog razreda koji iznosi 7,8. U prevodu, oko 2.600 KM. Tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5 posto za svaku započetu godinu penzijskog staža, a najviše do 20 posto.

    Osim osnovne plaće svi zastupnici ostvaruju pravo na paušal u iznosu od dvije osnovice za plaću, odnosno 660 KM, zatim 400 KM za najam stana, 300 KM za odvojeni život od porodice i 100 KM za režijske troškove. Tu je i topli obrok, koji je oko 11 KM po danu, ali i vikend karta, odnosno prevoz na relaciji mjesto prebivališta – mjesto rada.

    Pravo na nabrojane naknade ostvaruju svi zastupnici koji su u radnom odnosu. Oni preostali, imaju pravo na paušal na ime povećanih materijalnih troškova u obavljanju svoje dužnosti.

    Ove basnoslovne cifre o kojima većina građana može samo sanjati najbolji su pokazatelj da je politika najunosnije zanimanje. U prilog tome govori i činjenica da izabrani zvaničnici i nosioci izvršnih funkcija u FBiH i nakon završetka mandata imaju osigurana primanja čak godinu dana. Dok „stanu na noge“.

     

    JEDAN ZAHTJEV ODBIJEN

    Prema podacima Administrativne komisije, zahtjeve za „bijeli hljeb“ predalo je 17 zastupnika prethodnog saziva Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

    To su Zeid Mujić, Elma Đogić, Šemsudin Kavazović, Marijan Klaić, Matea Cakalin, Sanela Prašović – Gadžo, Samila Zejćirović, Boro Krišto, Asim Kamber, Ismet Osmanović, Hasan Muratović, Amer Obradović, Adis Arapović, Husein Topčagić, Nihad Čolpa i Eldin Vrače.

    Jedini među njima, Zijat Mušić, nije ispunio uslove, pa je njegov zahtjev odbijen. Zakon im omogućio, a oni se ne srame to iskoristiti iako za mnoge vjerovatno niste nikada čuli, ali to je manje važno. Bitno je da će oni na svom računu u narednih godinu dana primati hiljade marake plaće, doduše bez ostalih naknada.

    Slična situacija vjerovatno će biti i u Domu naroda, čiji će novi saziv biti konstituisan sutra.

     

    fokus.ba

  • Kokain, heroin ili marihuana: Koja droga je najkorištenija među mladima u BiH?

    Kokain, heroin ili marihuana: Koja droga je najkorištenija među mladima u BiH?

    Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

    Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine. Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom, prenosi Radio Slobodna Evropa. Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.

    Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.

    Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

    Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.

    To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.

    Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.

     

     

    PERCIPIRANA DOSTUPNOST OPOJNIH DROGA

    Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima. Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.

    U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni. Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.

    Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.

    Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.

     

     

    ULOGA I UTJECAJ KRIMINALNIH MREŽA ZAPADNOG BALKANA NA TRŽIŠTE DROGE U EU

    Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije. Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji. Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.

    Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.

     

     

    KANABIS – DROGA KOJA SE NAJVIŠE KONZUMIRA

    Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.

    Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.

    Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.

    Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.

    Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.

    Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.

    Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).

    Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.

    Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.

    Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018. Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju. Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja. Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.

    Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima. Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.

     

     

    ZAPLJENE SINTETIČKIH DROGA

    Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy. Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.

    Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.

  • U Atini sahrana posljednjeg grčkog kralja

    U Atini sahrana posljednjeg grčkog kralja

    Monarsi iz čitave Evrope stižu danas u Atinu gdje će učestvovati na sahrani, bez državnih počasti, posljednjeg grčkog kralja Konstantina II koji je umro u utorak u 82. godini, a bio je kontroverzna osoba u novijoj grčkoj historiji.

    U katedrali u Atini, posljednju počast bivšem grčkom kralju odaju kraljevi i kraljice Španije, Švedske, Danske, Holandije, Belgije, princ Monaka Albert II, norveški prijestolonasljednik i veliki vojvoda luksemburški.

    Britansku kraljevsku porodicu zastupa princeza Ana, sestra Charlesa III, koji su rođaci sa Konstantinom II, saopštila je u petak Buckinghamska palata.

    Grčki mediji su se proteklog vikenda pitali da li će na sahranu doći princ Villiam, kumče bivšeg grčkog kralja, ali nisu dobili odgovor.

    Bivša španska kraljica Sofija, Konstantinova sestra i njen suprug Juan Carlos najavili su svoj dolazak.

    U ponedjeljak od ranog jutra, stotine ljudi su čekale u redu ispred katedrale, kako bi se poklonile pred odrom prekrivenim plavo-bijelom tkaninom, u grčkim nacionalnim bojama.

    Očekuje se 187 zvanica

    Kovčeg je bio izložen do 9h po srednjoevropskom vremenu u kapeli uz katedralu, a saobraćaj na prilazima katedrali bio je zatvoren.

    Na sahrani se očekuje 187 zvanica.

    Velika većina stanovnika Grčke ne osjeća nikakvu nostalgiju za bivšim kraljem, potomkom kraljevske porodice Šlesvig-Holstajn-Gluksburg, koji je umro u utorak u privatnoj bolnici u Atini nakon moždanog udara.

    Dan nakon njegove smrti, premijer Kirjakos Micotakis je objavio da će Konstantinova sahrana biti privatna.

    Izgubio tron 1974. godine

    Ni premijer ni predsjednica Katerina Sakelaropulu neće doći na sahranu kralja, koji je izgubio tron 1974. godine, kada je ponovo uspostavljena republika nakon razdoblja vojne diktature od 1967. do 1974.

    Na referendumu, koji je nakon pada hunte 1974. raspisala vlada nacionalnog jedinstva na čelu s Konstantinom Karamanlisom, Grci su po drugi put odbacili monarhiju, čime je Konstantin postao posljednji kralj Grčke. Kasnije mu je Atina oduzela državljanstvo.

    Godine 2002. on i ostali članovi porodice dobili su odštetu od 13,7 miliona eura za bivšu imovinu u Grčkoj, koja uključuje imanje Tatoj sjeverno od Atine, koje se trenutno renovira, kao i vilu na Krfu.

    Sa suprugom, grčkom kraljicom Anom-Marijom, bivši kralj, jedriličar čiji je tim osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1960, imao je petoro djece.

    Posljednji put viđen prošle godine u teškom stanju

    U svom posljednjem javnom pojavljivanju u centru Atine prošle godine, bivši kralj viđen je u invalidskim kolicima, u društvu svoje sestre, bivše španske kraljice Sofije i ostalih članova porodice.

    Zbog hroničnih problema sa srcem i kretanjem, zdravstveno stanje bivšeg kralja se pogoršalo pa je posljednjih mjeseci nekoliko puta bio hospitalizovan.

    Nakon pravoslavne liturgije, biće sahranjen kao i svaki drugi građanin u nekadašnjoj kraljevskoj rezidenciji u Tatoju, gdje počiva većina članova kraljevske porodice.

    Smrt bivšeg monarha, koji je četrdesetak godina živio u izgnanstvu, oživjela je grčke traume u vezi s njegovom ulogom u vojnoj diktaturi.

    Izvor: N1

  • Objavljena visina prosječne plaće za novembar u Federaciji BiH: Bruto plaća 1.800 KM

    Objavljena visina prosječne plaće za novembar u Federaciji BiH: Bruto plaća 1.800 KM

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2022. u Federaciji BiH iznosila je 1.161 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za novembar nominalno je viša za 1,9 posto, a realno a za 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec.

    U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2022. nominalno je viša za 13,6 posto, a realno niža za 3,4 posto.

    Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar u FBiH iznosila je 1.800 KM, i nominalno je viša za 1,9 posto, a realno a za 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec.

    U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2022. godine nominalno je viša za 13,7 posto, a realno niža za 3,3 posto.

    U novembru 2022. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 540.421. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih se povećao za 0,2 posto a broj zaposlenih žena za 0,4 posto.

    Izvor: Avaz

  • Znate li koliko je novca Dijaspora poslala u BiH? Brojka će vas iznenaditi

    Znate li koliko je novca Dijaspora poslala u BiH? Brojka će vas iznenaditi

    Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je porodicama i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka.

    Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba čuditi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost.

    “Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerojatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca”, kazao je Đogo.

    On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje.

    “Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inozemstvu, tako da će oni slati manje novca”, istakao je Đogo.

    I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja.

    “Sada se u inozemstvo sele čitave porodice i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inozemstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao porodicu”, naveo je Đogo, piše Glas Srpske.

    Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji.

    “U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inozemstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno s četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka”, zaključio je Đogo.

     

    radiosarajevo

  • Ručak za dvije osobe u restoranu u Mostaru najskuplji u BiH

    Ručak za dvije osobe u restoranu u Mostaru najskuplji u BiH

    Brojna poskupljenja s kojima se bh. građani u posljednje vrijeme susreću sve teže je podnijeti.

    Većina njih je zbog enormnog rasta cijena primorana odreći se namirnica i navika bez kojih nekada dan nisu mogli ni zamisliti, piše Večernji list.

    Naime, prosječna plaća u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, je 1.156 KM (posljednji podatak iz oktobra 2022.), a mjesečni troškovi života četveročlane porodice, i to bez stanarine, prema podacima portala Nubeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, je 3.171 KM.

    Ako računamo da su prihodi dva člana obitelji na razini prosječnog mjesečnog iznosa, dolazimo do 2.312 KM – što je i dalje nedovoljno da se pokriju mjesečni troškovi četveročlane porodice. A, prema izračunu kalkulatora, nedostaje im 859 KM.

     

    Valja naglasiti kako troškovi života, kao i mjesečni prihodi, variraju od grada do grada u Bosni i Hercegovini.

    Naime, četveročlanoj porodica u Mostaru mjesečno je potrebno 3.506 KM, odnosno 302 KM više nego onoj koja živi u Tuzli, čiji su mjesečni troškovi 3.204 KM. Ni život samaca nije ”jeftiniji”. U Mostaru im mjesečno treba 1.014 KM, Sarajevu 1.037, Banjoj Luci 979 KM, Tuzli 957 KM.

    Koristeći podatke Numbea, novinari Večernjaka napravili su smo usporedbu cijena u restoranima, hrane, pića, usluga…

     

    U restoranu srednje klase u Mostaru, s tri slijeda, za dvije osobe potrebno je izdvojiti 51,25 KM, u Sarajevu 50, jednako kao i u Banjoj Luci, 48 u Tuzli te 30 KM u Zenici, što znači da je ručak za dvije osobe u Mostaru skuplji za 21,25 KM nego u Zenici.

    Mostarci najviše novca izdvajaju i za kilogram riže. Prema pokazateljima, za kilogram ovog proizvoda u Mostaru potrebno je izdvojiti 3,31 KM, Sarajevu 2,91 KM, Zenici 2,30 KM, Tuzli 2,70 te 3 KM u Banjoj Luci.

    Kada je pak riječ o mesu, za kilogram govedine Mostarci izdvajaju čak 3,76 KM više nego Zeničani. Kilogram ovoga mesa u Mostaru stoji 17,26 KM, Sarajevu 16,74 KM, Zenici 13,50 KM, Tuzli 16,71 KM te 17,09 KM u Banjoj Luci.

    Za kilogram lokalnog sira građani Sarajeva izdvajaju 2,44 KM manje nego oni u Mostaru, a u Zenici 6,88 KM manje nego u gradu na Neretvi. Kilogram lokalnog sira u Banjoj Luci stoji 11,54 KM, Tuzli 10,70, Zenici 9,50 KM, Sarajevu 13,94 KM te 16,38 KM u Mostaru.

    Cijene kilograma pilećeg filea bitno se ne razlikuju od grada do grada. U Sarajevu kilogram stoji 12,80 KM, Mostaru 12,26 KM, Tuzli 11,79 KM, Banjoj Luci 11,81 KM, dok je u Zenici najjeftiniji i iznosi 9,50 KM.

     

    Ni cijena omiljenog međuobroka bh. građana ne varira puno od grada do grada. Naime, kilogram banana u Sarajevu stoji 2,62 KM, Mostaru 2,78 KM, Zenici 2,50, Tuzli 2,42 KM i 2,57 KM u Banjoj Luci.

    Provjerili su i kako se kreću cijene prijevoza. Za jednosmjernu kartu lokalnim prijevozom Sarajlije izdvajaju 1,60 KM, Mostarci 2 KM, Zeničani 1,50, Tuzlaci 2 KM te 2,30 KM Banjolučani.

    Redovita mjesečna karta lokalnim prijevozom u glavnom bh. gradu iznosi 53 KM, Mostaru 57,50, Zenici 45 KM, Tuzli 52,50 i u gradu na Vrbasu 57 KM.

    Kao i većina stvari, u Mostaru je najskuplji i taksi-start, odnosno dvostruko je skuplji nego u Zenici te za 1 KM skuplji nego u ostalim bh. gradovima s kojima smo pravili usporedbu. Svi koji se u Mostaru voze taksi-prijevozom samo za start izdvojit će 3 KM, u Sarajevu 2, jednako kao i u Tuzli i Banjoj Luci, dok u Zenici start iznosi 1,50 KM.

    Taksisti nude i usluge čekanja, a cijena čekanja, jasno je, najviša je u Mostaru. Sat vremena čekanja mostarski taksisti naplaćuju 18 KM, sarajevski 12, zenički i tuzlanski 10 KM te 15 banjolučki.

    Osnovni režijski troškovi za stan od 85 kvadrata koji, prema podacima Numbea, podrazumijevaju struju, grijanje, hlađenje, vodu i smeće, u glavnom bh. gradu stoje 304,84 KM, Mostaru 242,46, isto kao i u Zenici, Tuzli 307,22 KM te 298,83 KM u Banjoj Luci.

    Promatrajući listu najskupljih gradova, glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo na 206. je mjestu u Europi i skuplji je za život od Podgorice, Novog Sada, Skoplja i Banje Luke, dok je Beograd trenutno najskuplji grad za život u regiji.

     

    radiosarajevo

  • Lijepe vijesti iz bh. porodilišta: U našoj zemlji rođeno 27 beba

    U Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić” Mostar tokom protekla 24 sata rođena je jedna beba- dječak.

    U Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo rođene tri bebe, dva dječaka i jedna djevojčica.

    Kad je riječ o Zenici, u Kantonalnoj bolnici rođene su četiri bebe, tri dječaka i jedna djevojčica, a u bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać rođene su tri bebe, dvije djevojčice i jedan dječak.

    U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 16 beba, i to četiri djevojčice i 12 dječaka.

    U porodilištu u Banjoj Luci rođeno je sedam beba, u Bijeljini tri, u Doboju dvije, te u Zvorniku, u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Nevesinju po jedna beba, rečeno je u ovim porodilištima.

    U porodilištu u Banjoj Luci rođene su tri djevojčice i četiri dječaka, u Bijeljini tri dječaka, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku, Istočnom Sarajevu i Nevesinju po jedan dječak, te u Prijedoru jedna djevojčica. U porodilištima u Gradišci, Foči i Trebinju u protekla 24 časa nije bilo porođaja.

     

    radiosarajevo

  • Izdato upozorenje: U BiH se očekuju poplave!

    Izdato upozorenje: U BiH se očekuju poplave!

    Sugerišemo nadležnim institucijama da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu s ovlaštenjima, a službama koje provode mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo pojačan oprez

    U skladu s članom 91. stav 2. Zakona o vodama, na osnovu meteorološke prognoze izdate od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, nakon sagledavanja osmotrenih podataka i rezultata hidrološko-hidrauličkih simulacija iz modela u okviru prognostičkih sistema koji su na raspolaganju u sklopu ISV-a AVP Sava, daje se: Obavještenje o prognozi vanrednog hidrološkog stanja za period: 17.01 – 20.01.2023.

     

    PROGNOZA

    – Prognozira se porast vodostaja na cijelom vodnom području rijeke Save u FBiH, posebno na slivovima rijeka Drine, Bosne, Une i Sane kao i Fojničke rijeke. Očekuje se dostizanje nivoa obavještavanja o mogućim poplavama na hidrološkim stanicama na vodnom području rijeke Save u FBiH.

    – Bujični vodotoci na kojima može doći do značajnijeg povećanja vodostaja u ovom periodu su na području slivova Korane i Gline u BiH te na slivu Fojničke rijeke.

    U naredna tri dana prognozira se vanredno hidrološko stanje, posebno na području:

    – Gornjeg dijela sliva rijeke Drine,

    – Sliva rijeke Željeznice,

    – Slivova Korane i Gline u BiH,

    – Gornjeg i srednjeg dijela sliva rijeke Bosne te

    – Slivova rijeke Une i Sane.

     

    Obavještenje o prognozi vanrednog hidrološkog stanja odnosi se na područje općina u BPK Goražde, Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo te na području općine Fojnica.

    Sugerišemo nadležnim institucijama da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu s ovlaštenjima, a službama koje provode mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo pojačan oprez.

    Nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo koje živi na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte, da je opasno da prilaze obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama, te da im pravovremeno daju obavještenje sa uputama i smjernicama, na osnovu čega bi stanovništvo bilo u mogućnosti (prije eventualne pojave poplava) sprovesti mjere samozaštite u cilju smanjena i preduprijeđenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja poplava po njih i njihova materijalna dobra.

    Informacije o aktuelnim izmjerenim vodostajima na svim hidrološkim stanicama na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH su dostupne na internet stranici Agencije za vodno područje rijeke Save.

    fokus

  • Bećirović danas sa generalnim sekretarom NATO-a

    Bećirović danas sa generalnim sekretarom NATO-a

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirovićem sastat će se danas u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

    Bećirović je veliki zagovornik NATO integracija Bosne i Hercegovine budući da je i ranije isticao da je to savez koji BiH može pružiti sigurnost u izazovnim vremenima, naglašavajući da je potrebno raditi na implementaciji Programa reformi s ciljem prijema Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo.

    Potvrdio je u više navrata čvrstu opredijeljenost za intenziviranje NATO integracijskog procesa, u skladu sa Ustavom i Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.

    “Geopolitička dešavanja, uključujući i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, imaju direktan odraz i na sigurnosno-političku situaciju u Bosni Hercegovini, zbog čega je nastavak dosljednog procesa euroatlantskih integracija od velike važnosti”, istaknuo je Bećirović ranije.

    Iz sjedišta NATO-a je rečeno kako nakon sastanka nisu predviđene izjave za medije.

    bhrt