Za učenike osnovnih i srednjih škola


Za učenike osnovnih i srednjih škola


Saopćenje, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ
DUBROVNIK, 17. januar (FENA) – Ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita), ptice koja je u Europi izumrla još u 18. stoljeću, viđena je na području doline rijeke Neretve.
Ženka po imenu Gipsy preko Brača i Hvara stigla je do Slanog, odakle je nastavila put prema dolini rijeke Neretve gdje se trenutno nalazi.
Pojave ćelavog ibisa u Hrvatskoj zabilježena je zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, u okviru kojeg se provodi reintrodukcija jedinki iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji.
Sve jedinke opremljene su GPS uređajima koji prate njihov let, a podaci se mogu prtiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju, priopćila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Ćelavi ibis je ptica selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotokova. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi svega 200-njak jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku.
Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj.
Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.
U Europi ova vrsta je izumrla još u 18. stoljeću, a u Hrvatskoj posljednje jedinke gnijezdile su se u Istri.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode istaknuli su kako ova ptičja vrsta nije plaha i može joj se prići. Stoga su zamolili one koji primijete pticu da je ne uznemiravaju.JU
(FENA) R. G.

Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova, umjesto 58 kao dosad
Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine delegatima su uručena uvjerenja o osvojenim mandatima, nakon čega je uslijedilo polaganje svečane zakletve.
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović čestitao je novoizabranim delegatima, te podsjetio da je CIK na svojoj sjednici krajem decembra donio odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH koja je objavljena u Službenom glasniku.
– Današnjom dodjelom uvjerenja o osvojenim mandatima završava se etapa posrednih izbora u FBiH. Sada slijedi izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, kao i izbor po pet delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u skladu sa Izbornim zakonom BiH – podsjetio je Arnautović.
Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova, umjesto 58 kao dosad.
Sastoji se od delegatskih klubova tri konstitutivna naroda, čiji je sadašnji kadrovski kapacitet po 23 delegata umjesto po 17, kao dosad, te Kluba ostalih naroda koji sada ima 11 umjesto sedam delegata.
fokus

Povratak klimatskog fenomena El Niño kasnije ove godine uzrokovat će porast globalnih temperatura “izvan grafikona” i dovesti do neviđenih toplotnih valova, upozorili su naučnici.
Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti kasnije 2023. godine, pogoršavajući ekstremne vremenske prilike širom svijeta i čineći “vrlo vjerovatnim” da će svijet premašiti zagrijavanje od 1,5C. Najtopliju godinu zabilježenu u historiji, 2016., potaknuo je veliki El Niño.
To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom okeana i vjetrovima u Pacifiku, koji se mijenja između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uslova. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz uzastopnih događaja La Niñe.
Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni skupovi podataka rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u historiji. Ali El Niño se javlja tokom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerovatnije da će 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.
Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2C. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka širom svijeta, od velikih toplotnih udara u SAD-u i Evropi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, koje su pogodile milione ljudi.
“Vrlo je vjerovatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odnijeti preko 1,5C”, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dalekosežnog predviđanja u UK Met Officeu. “Vjerovatnost da će prva godina biti na 1,5C u sljedećem petogodišnjem razdoblju sada je oko 50:50.”
“Znamo da će pod klimatskim promjenama utjecaji El Niño događaja postati jači, a to morate dodati učincima samih klimatskih promjena, koji neprestano rastu”, rekao je. “Ako spojite te dvije stvari zajedno, vjerovatno ćemo vidjeti neviđene toplotne valove tokom sljedećeg El Niña.”
Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Niño-La Niña mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife. “Nauka nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga ga doista trebamo koristiti i biti spremniji, od spremnosti hitnih službi do toga koje usjeve saditi.”
Profesor James Hansen sa Univerziteta Columbia u New Yorku i njegove kolege nedavno su izjavili: “Predlažemo da će 2024. vjerovatno biti izvan popisa kao najtoplija godina u historiji. Malo je vjerovatno da će se trenutna La Niña nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Niña trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu.”
Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje, rekao je. Iako bi El Niño pojačao ekstremne vremenske uslove, naučnici su raspravljali o stepenu pogoršanja.
Profesor Bill McGuire sa Univerziteta u Londonu, UK, rekao je: “Kada El Niño stigne, ekstremno vrijeme koje je haralo našom planetom 2021. i 2022. izblijedit će u beznačajnost.” Dok je profesor Tim Palmer sa Univerziteta u Oxfordu rekao: “Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije koje dobijamo od godine El Niña ekstremnijim.”
Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom januara objavio Australski ured za meteorologiju pokazali su da bi zemlja mogla preći s tri godine natprosječne količine oborina na jedno od najtoplijih, najsuših razdoblja El Niña dosad, povećavajući rizik od jakih toplotnih udara, suša i požara. U decembru je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do augusta i oktobra na 66%.
Razmjeri vjerovatnog El Niña još su bili nejasni. Profesor Andy Turner sa Univerziteta Reading rekao je: “Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Niño uslova od ljeta 2023.” Slika će biti puno jasnija do juna, rekli su naučnici.
Fenomen El Niño-La Niña najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Niñe, pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istoku. Događaji El Niño događaju se kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, uključujući Indoneziju i Australiju, doživljavaju toplije i suše uslove. “Obično tada imate mnogo suša, mnogo šumskih požara”, rekao je Scaife, iako bi Kina mogla pretrpjeti poplave u slivu Yangtzea nakon velikog El Niña.
Indijski monsuni i kiše u južnoj Africi također se mogu suzbiti. Druge regije, poput istočne Afrike i juga SAD-a, koje su nedavno pretrpjele suše, mogle bi imati više kiše i poplava. U Južnoj Americi, južne regije su vlažnije, ali Amazon, koji se već približava opasnoj prelomnoj točki, je sušniji.
“Učinci El Niña mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerovatnošću vlažnijih uslova u Španiji od ljeta nadalje i sušnijih uslova na istočnoj obali SAD-a sljedeće zime i proljeća”, rekao je Turner.
Palmer je rekao da je najveće pitanje bez odgovora bilo pogoduju li klimatske promjene većem broju događaja El Niño ili La Niña: “To je od presudne važnosti za zemlje koje gledaju na dugoročnu prilagodbu i trebat će klimatske modele mnogo veće rezolucije. To se može postići samo s većim kompjuterima.” Palmer i kolege pozvali su na uspostavu međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara, sličnog Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što niti jedna nacija ne može sama.
federalna

Iako su respiratorna oboljenja očekivana za ovo doba godine, u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo broj pacijenata koji traže zdravstvenu uslugu iznad je prosjeka i to u svim služabama, a najviše u odjelima pedijatrije, školske i porodične medicine.
Prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika JU Dom zdravlja KS, najveći pritisak je u domovima zdravlja Novi Grad i Centar.
– Virusi, kojih je dosta u cirkulaciji, ove godine zahvatili su sve starosne strukture stanovništva. Puno je oboljelih od gripe, COVID-19, ali i drugih respiratornih oboljenja. Simptomi za sve bolesti vrlo su slični što dodatno otežava situaciju. No dominiraju grlobolja, hunjavica, malaksalost, povišena tjelesna temperatura, a ima i slučajeva upale pluća – navodi Šarkić.
Pritisak pacijenata dodatno usložnjava situaciju u ovoj zdravstvenoj ostanovi koja se godinama bori sa nedostatkom zdravstvenog kadra, prije svega ljekara specijalista.
– Imamo oko 170 timova porodične medicine. U međuvremenu smo raspisali konkurs za prijem u radnih odnos 27 ljekara opće medicine koji će popraviti situaciju sa nedostatkom kadra. Međutim, kad imate ovakvu navalu pacijenata kojima je potrebna zdravstvena usluga, onda tih timova nikada nije dovoljno – kaže Šarkić.
Na pitanje, da li su ljekari, za koje je 14. oktobra prošle godine raspisan konkurs za prijem u radni odnos, počeli raditi, Šarkić odgovara kako je žalbeni rok istekao te da više nema nikakvih prepreka da počnu raditi.
– Preporuka građanima je da izbjegavaju masovna okupljanja i nose masku na mjestima gdje cirkuliše veći broj ljudi. Time će zaštititi sebe, a i pomoći zdravstvenim radnicima u domovima zdravlja.
U Kantonu Sarajevo od 7.760 vakcina protiv gripe, koliko je nabavljeno za sezonu 2022/2023, ostalo je još oko 200 doza. Šarkić dodaje kako je ovog puta odziv građana bio dobar.
– Onaj ko želi, naravno ukoliko nema simptome nekog respiratornog oboljenja, može se vakcinisati protiv gripe. Isto važi i za vakcinu protiv COVID-19. Imamo dovoljno Sinopharm i Sinovac vakcina, a tu je i Moderna, bivalentna doza koja daje dobar imunološki odgovor na infekciju – kazao je Šarkić.
faktor

Više od 870.800 vakcina protiv koronavirusa u RS propalo je zbog isteka roka, a u domovima zdravlja ističu da rukav zavrne samo onaj ko putuje.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od ukupno 870.877 vakcina protiv kovida, kojima je istekao rok trajanja, najviše je doza Astra Zenece koja je u RS stigla uglavnom iz donacija, piše Srpskainfo.
Mala zainteresovanost
Osim toga, propale su i određene količine vakcina Sputnjik, Pfizer, Sinovac i Moderna.
– Vakcine kojima istekne rok trajanja uništavaju se u skladu s Pravilnikom o uništavanju medicinskog i farmaceutskog otpada. Iako vakcine i dalje pružaju zaštitu od teških oblika kovida, trenutno je mala zainteresovanost za vakcinaciju – naveli su u Institutu.
U Domu zdravlja Prijedor kažu da tek rijetki dolaze da prime četvrtu dozu vakcine protiv korone.
– Za prvu dozu ne pita niko. Imamo sedmični raspored imunizacije i vakcine su dostupne, ali zainteresovanih nema – rekla je vršilac dužnosti direktora u toj zdravstvenoj ustanovi Dijana Đerić.
Slična situacija je i u Bijeljini.
– Ne pamtim kada smo posljednji put dali uopšte vakcinu protiv kovida izuzev ponekom pacijentu koji se sprema na put. To i ne računamo – rekla je direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin.
Manje je zainteresovanih za imunizaciju protiv korone i na jugu RS.
– Uglavnom mlađi ljudi koji putuju izvan zemlje dolaze sporadično da prime prvu dozu vakcine jer im i dalje traže potvrde o vakcinaciji. Imamo u roku vakcine Sinofarm koje su na raspolaganju našim sugrađanima – rekla je specijalista epidemiologije u Domu zdravlja Trebinje Jelena Durić.
Blaži simptomi
Kazala je da su vakcine povlačili u velikim količinama na početku, a kasnije shodno interesovanju.
– Cilj nam je da sada vakcinišemo stanovništvo “spikevadž TM Zero/Omicron” bivalentnim vakcinama protiv kovida proizvođača Moderna koja je namijenjena pacijentima koji su prethodno primili dvije doze vakcine protiv korone. Daje se osobama od 12 godina i starijim – istakla je Durićeva.
Ona je ocijenila da je trenutna epidemiološka situacija takva da se mali broj osoba testira PCR testovima.
– Građani uglavnom imaju blaže simptome, rjeđe se javljaju ljekaru, a ako se i testiraju kupuju kućne antigenske testove u apotekama, tako da je broj oboljelih sigurno veći nego što mi vidimo, ali na svu sreću nema pacijenata s teškom kliničkom slikom – rekla je Durić, dodajući da je povećan broj pacijenata s akutnim respiratornim infekcijama i oboljenjima sličnim gripu, piše Glas Srpske.
Broj novozaraženih
Prema jučerašnjem izvještaju Instituta za javno zdravstvo RS, za tri dana virus korona potvrđen je kod ukupno 24 osobe od 266 testiranih. Od posljedica zaraze preminule su dvije osobe.
Do sada je u RS potvrđeno ukupno 120.519 slučajeva zaraze virusom korona, dok je preminulo ukupno 6.607 osoba.
Avaz.ba

Kod kupovine hrane u prodavnicama, tržnim centrima, građani mogu svjedočiti svakodnevnom povećanju cijena. Na dnevnoj bazi se mijenjaju i cijene higijenskih proizvoda, odjeće, obuće…
U Federalnom zavodu za statistiku kažu kako su potrošačke cijene u prvih devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine porasle za 14,9 posto.
Brašno poskupjelo za 41,2 posto
– Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su porasle za 21,5 posto. U grupi “hrana” cijene su porasle za 22,3 posto. Poskupljenja su zabilježena na svim prehrambenim proizvodima, a najveći porast cijena zabilježen je kod ulja 62,6 posto, brašno i ostali proizvodi od žitarica 41,2 posto, maslaca 27,3 posto – navode u Federalnom zavodu za statistiku.
Građani koji imaju kućne ljubimce navode kako je enormno poskupjela hrana za pse i mačke.
– Nemoguće ne primijetiti koliko je poskupjela hrana za životinje. Recimo jedno pakovanje hrane koje sadrži četiri kesice prije samo dva mjeseca se moglo naći za 2,80 KM i tri KM, a sada je 4,30 KM.
Dostavljači da bi dodatno zaradili otvore pakovanje i prodaju kesice iz pakovanja pojedinačno pa je jedna kesica hrane za mačku 1,25 KM. Konzerve hrane za životinje su preskupe, sada nema ispod dvije KM, a prije dva mjeseca ta ista konzerva je koštala 1,25 KM.
Ne znam da li iko kontroliše ove cijene. Pa svaki dan kada uđete u prodavnice druga je cijena. To naglas pričaju i prodavači – priča nam starija Sarajka.
“Najmanja konzerva tunjevine i to najjeftinija je 1,80 KM”
Kaže da više nije u stanju kupiti školjku jaja.
– Je li suvišno kazati da je školjka jaja sada 11 KM!? Meso više ne znam ni koliko košta. Jedan manji parizer je koštao 1,15 KM, a sada je 1,50 KM. Preko noći ode za 35 feninga. Najmanja riba tunjevina u konzervi i to ona najjeftinija je 1,80 KM. Ma sve je otišlo – priča.
Savez samostalnih sindikata BiH je izračunao da je potrošačka korpa za decembar 2022. godine koštala blizu 3.000 KM, tačnije 2.991,44 KM.
faktor

Ekološka katastrofa na rijeci Drini je dugogodišnji problem, a do nje dolazi zbog neadekvatnog odlaganja otpada koje usljed velikih padavina i vodostaja završi u Višegradu. U narednih nekoliko dana očekuju se velike padavine i priliv vode, pa je pitanje da li će lančanica na Drini izdržati novi val otpada i drvnih sortimenata.
Trenutno se na jezeru nalazi nešto manje od 10.000 kubnih metara otpada, a najveća opasnost predstoji 18. i 19. januara kada se očekuje poplavni talas iz Crne Gore.
Iz Udruženja građana “Eko centar” Višegrad navode da radnici Hidroelektrane na Drini redovno skupljaju otpad, i odlažu ga na gradsku deponiju.
“Doduše, sa malo mehanizacije za razliku od Srbije. Dok se u Srbiji otpad koji se skuplja na Potpećkom jezeru, na Limu, odlaže na regionalnu deponiju Duboko, pored Užica, u Višegradu se plutajući otpad koji dolazi do našeg grada, odlaže na gradsku deponiju koja nije dovoljna ni za potrebe grada. Mi smo regionalna deponija htjeli to da priznamo ili ne”, poručuju iz Udruženja.
Ističu da Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ne može da spriječi dolazak plutajućeg otpada.
“Očito da nismo sposobni da očistimo deponije pored rijeka, i da formiramo regionalnu deponiju za gradove u gornjem toku rijeke Drine gdje ne živi više od 50.000 ljudi”, navode iz “Eko centra”.
Za ovu ekološku katastrofu još niko ne snosi dgovornost.
bhrt

Nakon što su sinoć odigrane prve tri utakmice osmine finala na 5. Zimskog malonogometnog turnira, večeras će se nastaviti knock-out faza i prema rasporedu, odigrat će se tri utakmice.
Sinoć smo dobili i prve učesnike četvrtine finala, a to su, Vlašić Gradnja, Pekara Real i Eurolegant.
Rezultati:
Caffe Trend – Vlašić Gradnja 2 : 5
Pekara Real – Dental M 5 : 4
Mešan Iskop – Euroelegant 1 : 3
Večerašnji program počinje u 18 sati, a sastaju se:
RU Gračanica – Elvi Ekspres 18:00
Elektra Bugojno – NK Jajce 19:00
BP ABA – BP Budeš 20:00

Sinoć je u prostorijama Medžlisa održana konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Medžlisa IZ Donji Vakuf.
Nakon verifikacije od strane Glavne izborne komisije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini članovi Izvršnog odbora Medžlisa islamske zajednice Donji Vakuf za mandat 2023.-2027. su:
Na prvoj konstituirajućoj sjednici Izvršnog odbora Medžlisa islamske zajednice Donji Vakuf za predsjednika Izvršnog odbora izabran je Habib Nermin.
Ispred Medžlisa su se zahvalili dosadašnjim članovima Izvršnog odbora koji su dali svoj doprinos radu Medžlisa u proteklom period, a novoizabranim članovima Izvršnog odbora poželjeli dobar rad i uspješan mandat.