Predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić u razgovoru za Klix.ba je kazao da je ono što je dogovoreno drugog dana protesta jučer stavljeno na papir, a danas već odbijeno jer nije prihvatljivo predstavnicima Elektroprivrede BiH.
Husić je u razgovoru za Klix.ba obrazložio posljednje aktivnosti Sindikata na rješavanju krize u rudnicima u Federaciji BiH i ostvarenja prava radnika uposlenih u rudnicima u koncernu Elektroprivrede BiH uz obrazloženje da su bili spremni održati pregovore, da su ih čekali od 18. do 23. novembra te da je drugog dana protesta manja delegacija održala razgovor s ministrom Nerminom Džindićem.
Interesantno, javnost sada saznaje da su tokom protesta predstavnici rudara ipak pregovarali sa federalnim ministrom Džindićem.
“Drugog dana protesta obavili smo razgovor s ministrom energetike i rudarstva Nerminom Džindićem i usaglasili određena pitanja kada su u pitanju naši zahtjevi. To smo jučer stavili na papir, dostavili predstavnicima Federalnog ministarstva energije i rudarstva na uvid i informacija koju smo dobili je ta da ni to nije prihvatljivo predstavnicima Elektroprivrede”, kazao je Husić.
Tražili su da je važenje kolektivnog ugovora i pravilnika o radu neupitno do isteka važenja ovog kolektivnog ugovora, a to je 30. april 2022. godine, da se usaglase stvari za novi kolektivni ugovor do 1. maja i da se u istom paketu usaglasi jedinstven pravilnik o radu u rudnicima i pravilnik o radnom učinku koji će stupiti na snagu s kolektivnim ugovorom od 1. maja naredne godine.
Sinan Husić (Foto: E. M./Klix.ba)
U Elektroprivredi, kako kaže, Husić ne žele čuti o tome te žele nastaviti s primjenom akata koji nisu u skladu s kolektivnim ugovorima i nisu proizvod socijalnog dijaloga.
“U Elektroprivredi BiH ne žele preuzeti ni obavezu da će s menadžmentima rudnika osigurati uslove za penzionisanje radnika u svim rudnicima u sastavu koncerna koji u toku 2022. godine ispune uslove za penzionisanje. Tražimo da predstave i plan i program o uvezivanju staža rudarima”, dodaje Husić.
Naglasio je da žele pregovarati, ali da u Elektroprivredi BiH žele da pregovaraju na taj način da rudari prihvate ono što oni ponude.
“Ubjeđuju nas da je 850 KM manje od 570 KM i da je 20 posto od 850 manje od 20 posto od 570 KM”, kazao je Husić u razgovoru za naš portal.
Pojasnio je da su izdajnici u pojedinim rudnicima spremni potpisati ugovore i za manju cijenu uglja nego su je prodavali 2020. godine te da su oni usaglasili da cijena uglja treba biti veća za 20 posto u odnosu na 2021. godinu.
“Pozvali smo predsjednika DF-a da objasni radnicima u rudnicima zašto ne može biti smijenjen generalni direktor Elektroprivrede. Direktor rudnika Kreka je proizveo haos, proizvodni rezultati su katastrofalni, devastirao je međuljudske odnose u rudniku, jednostranim odlukama, a koje se tiču životnog standarda je napravio katastrofu”, izjavio je Husić te dodao:
“Jučer je izdao nalog nadležnoj službi Kreke u Tuzli da formira krivičnu prijavu protiv predsjednika sindikalne organizacije Kreke jer je imao aktivno učešće u radničkoj borbi za radnička prava. Na depou TE ima 1,5 -2 tone uglja i on ne devastira energetski sektor već ga devastira predsjednik sindikata Kreke koji je sa svima nama stao u zaštitu prava radnika.”
Rudari u FBiH tražu poštivanje akata koje je potpisala Vlada FBiH, pravilnik o radu za koju su u EP BiH dali saglasnost, a otvoreni su i za pregovore oko novog kolektivnog ugovora koji treba biti na snazi od 1. maja.
Na kraju razgovora Husić je kazao da će večeras ispred kapija rudnika biti organizovani skupovi podrške članova porodica rudara i drugih građana.
“Danas smo u obraćanju javnosti pozvali članove porodica radnika u rudnicima u gradovima gdje imaju rudnici da se spontanim skupom od 18 do 19 sati pred kapijama i direkcijama rudnika pruži podrška rudarima, a u Tuzli i Kaknju to neće biti pred kapijama pogona već pred direkcijama rudnika od 18 do 19 sati”, zaključio je Husić.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su u prosjeku više za dva posto u odnosu na septembar ove godine.
Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 1,5 posto, alkoholna pića i duhan za 0,1 posto, odjeća i obuća za 1,9 posto, a stanovanje i režijski troškovi za 5,7 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.
Namještaj i aparati za domaćinstvo u prosjeku su skuplji za jedan posto, prevoz za 3,5 posto, obrazovanje za 0,2 posto, restorani i hoteli za 1,4 posto, a ostala dobra i usluge za 0,6 posto.
Sedmični list ‘Stav’ šestu godinu zaredom dodjeljuje Nagradu ’25. novembar“, a u 2021. godini stručni žiri u oblasti ‘Životno djelo’ odlučio je jednoglasno da nagrada pripada književniku Ivanu Kordiću.
Predsjednica žirija je doc. dr. Ena Begović-Sokolija. Nagradu za ‘Knjigu godine’, žiri pod predsjedavanjem književnika Almira Zalihića, jednoglasno je dodijelio književniku Dragoslavu Dedoviću za knjigu poezije ‘Zemlja pod abažurom’ (Buybook, 2021).
Visoki pokrovitelj Nagrade ’25. novembar’ u 2021. godini je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.
Ovogodišnja svečanost organizirana je u Srebrenici, uz prisustvo velikog broja posjetilaca iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Svako sjećanje na tekovine ZAVNOBiH-a i obnovu državnosti tisućljetne Bosne i Hercegovine bilo bi nepotpuno i oskrnavljeno bez spomena znamenitog Mostarca Huseina Husage Ćišića.
Piše: Faruk Vele
Nažalost, za ovog dokazanog antifašistu, oca istaknutih pripadnika Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP), narodnog poslanika nove Jugoslavije, inicijatora i potpisnika Rezolucije građana Mostara kojom se osuđuje “progon, otimanje imovine, ubijanje i deportacija srpskog i jevrejskog stanovništva u koncentracione logore smrti“ od strane kvislinške ustaške vlasti, ima malo mjesta u historijskim udžbenicima, u školama, pa i našoj historiografiji i javnosti uopće.
Paradoks o Bosni i Bošnjacima
Naime, pozivajući se upravo na tekovine ZAVNOBiH-a, ovaj ugledni intelektualac i političar zahtijevao je da se u Ustavu nove Jugoslavije “prizna i odgovarajućim simbolom u grbu buduće države predstavi nacionalnost bosanskohercegovačkih muslimana, odnosno Bošnjaka”.
“Ćišić je odgovorno pristupio rasvjetljavanju ‘paradoksa’ o Bosni i Bošnjacima. Naime, zemlja i država Bosna ima tisućljetnu tradiciju i spomen, a u 20. stoljeću u interpretacijama srpskih i hrvatskih nacionalista tvrdi se da ‘ne postoji bosanski narod’, ‘bosanska povijest’ ili da ‘Bosna nema svoj narod i pravo na suverenost’. Ovo Ćišić nije mogao prihvatiti i reagirao je 5. decembra 1945. godine protiv neprincipijelnosti Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) u pogledu bosanske nacionalne sadržine, te je Ministarstvu za konstituantu podnio predstavku u kojoj je zahtijevao da se bosanski narod u grbu buduće savezne države predstavi jasno i prepoznatljivo šestom bakljom“, kaže za Radiosarajevo.ba profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Senadin Lavić.
O liku i djelu Husage Ćišića, bilježi historičar Alen Zečević, decenijama se u bosanskohercegovačkoj javnosti i akademskim krugovima nije znalo gotovo ništa.
Rođen je u Mostaru 15. decembra 1878, u godini okupacije njegove domovine od strane austrougarske vojske.
“Njegovoj impoznatnoj političkoj karijeri koja je, uzmemo li u obzir činjenicu da je živio 78 godina, trajala više od pola njegova života”, piše Zečević.
Zečević bilježi da početke tog politčkog angažmana nalazimo još krajem 19. stoljeća kada vrlo rano, još kao mladić, prilazi Džabića pokretu. Od 1906, kad je osnovana Muslimanska narodna organizacija, pa do 1910. godine, Ćišić aktivno učestvuje u radu njenog Egzekutivnog odbora djelujući s pozicije jednog od autora u listu Musavat. Bio je, također, senator u Kraljevini Jugoslaviji, zatim gradonačelnik Mostara, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora muslimana Sarajeva i narodni poslanik u Titovoj Jugoslaviji.
“Husein Ćišić je njegovao visoka moralna načela u svome životu. Tako je u oktobru 1941. godine, dakle, za vrijeme Drugog svjetskog rata, bio inicijator i potpisnik Rezolucije građana Mostara kojom se osuđuje progon, otimanje imovine, ubijanje i deportacija srpskog i jevrejskog stanovništva u koncentracione logore smrti od strane kvislinške ustaške vlasti. Rezolucija je nedvosmisleno upozorila na zločine NDH i fašisitičku ideju o ‘čistim hrvatskim prostorima’. Bio je uvjereni i istrajni antifašista. U antifašističkoj borbi naroda Bosne i Hercegovine tokom Drugog svjetskog rata dao je dvojicu svojih sinova, Midhata i Husrefa Ćišića”, podsjeća prof. Lavić.
Foto: Arhiv: Husaga Čišić
Međutim, uprkos svojoj antifašističkoj dosljednosti, nije mogao da ignorira pokušaje prešućivanja bosanskohercegovačkih muslimana, koji su i prema najnovijim istraživanjima, primjerice, uglednog britanskog historičara Marka Attile Hoarea, dali ključni doprinos NOP-u.
Implicitno, a ne eksplicitno
Hoare, također, podsjeća da je BiH bila sjedište partizanskog pokreta, te da je konačno dobila status jednak ostalim članicama embrionske jugoslovenske federacije.
“Muslimani su implicitno, iako ne eksplicitno, priznati kao ravnopravan narod drugim narodima u Bosni i Hercegovini“, bilježi Hoare.
Upravo zbog toga “Čišić se pozvao se na zaključke Drugog zasjedanja AVNOJ-a po kojim je svaka članica federativne Jugoslavije ima pravo na svoje nacionalno ime – to pravo je uskraćeno bosanskoj članici jugoslavenske federacije”.
“Ta Ćišićeva predstavka-zahtjev je vješto ignorirana i nije bilo nikakvog spomena o njoj u radu konstituirajućih tijela buduće jugoslavenske federacije. Ćišić nije pristao na mišljenje koje je tada zastupala KPJ da je Bosna zasnovana isključivo na narodnoj ravnopravnosti Srba i Hrvata, ali bez Bošnjaka, pri čemu su Bošnjaci tretirani kao neka slavenska religijska skupina koju tek treba “nacionalizirati”. On je ponovo 16. januara 1946. uputio novu predstavku-zahtjev na skupštinsku adresu u kojoj je upozorio na nedosljednost i neodgovornost u imenovanju i identificiranju Bošnjaka u ratnim dokumentima”, navodi Lavić.
Na koncu, Čišić je koristio i argument ZAVNOBiH-a.
“On je podsjetio da im se u spisima ZAVNOBiH-a potvrđuje status ravnopravnog jugoslavenskog naroda pod neadekvatnim imenom ‘Muslimani’ (koje je, ustvari, samo podvala, jer i dalje ostaje potisnuto i nepriznato njihovo staro povijesno narodno ime “Bošnjaci”), a u zaključcima AVNOJ-a o njihovom postojanju nema ni traga. Predstavka je došla do Tita i Đilasa – ali je i ovaj put odbijena”, smatra Lavić.
Milovan Đilas – kao zastupnik Edvarda Kardelja, ministra za Konstituantu – na sjednici Savezne skupštine Ustavotvorne skupštine FNRJ, 17. januara 1946. godine, izložio je prijedloge koji su u javnoj diskusiji priloženi na Nacrt Ustava FNRJ.
“Činjenica je da je ono što je na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a postavljeno kao politička vrijednost i cilj bosanskog antifašizma (Bosna kao politička zajednica ravnopravnih naroda i građana), bilo zanemareno na višim razinama političkog uspostavljanja buduće jugoslovenske države i tek je 1968-1974 došlo do jedne vrste “potvrđivanja” Bosne i bošnjačkog naroda. Tako je 18. januara 1946. izglasan Ustav FNRJ bez uvažavanja Ćišićevog zahtjeva da se i bosanski narod predstavi kao ravnopravan narod u budućoj jugoslavenskoj federaciji. Stalo se, dakle, na stanovište da Bošnjaci nisu narod, to jeste projicirana Jugoslavija ne računa na Bošnjake kao narod!”, tvrdi Lavić.
Na dan Ustavotvorne skupštine, 18. januara 1946., izglasan je Ustav FNRJ. Samo je Husaga Ćišić, bilježi Zečević, istrajan u svojim uvjerenjima, odbio dati podršku Ustavu koji je prešutio postojanje njegovog naroda i kazati mu – NE!
Šta je rekao Skender Kulenović
Čuveni Skender Kulenović, Ćišićev kolege iz skupštinske klupe, je Safetu Ćišiću, bliskom Husaginom rođaku, o tim događajima ispričao sljedeće:
“Poslanicima je ponuđen tekst Ustava i rečeno im je da se o njemu izjasne. Kada se Đilas obratio prisutnima, zbog eventualnih upita, odnosno primjedbi, za riječ se javio Husaga i vrlo jasno ga upitao – šta je sa muslimanima? Đilas se odmah uputio za govornicu, gdje se zadržao gotovo dvadeset minuta, stavljajući do znanja prisutnima da je bit novog ustava rušenje kralja i proglašenje republike”.
Rahmetli Enes Ratkušić, ugledni mostarski novinar, govorio je da „Husaga Ćišić spada u red najistaknutijih Bošnjaka u povijesti Hercegovine u rangu Mustafe Ejubovića, Ibrahima Opijača, muftije Karabega, muftije Ali Fehmija Džabića, Mujage Komadine“.
„Nažalost nijedna od ovih ličnosti u Mostaru nema ni ulicu ni bistu“, govorio je Ratkušić.
Prema njegovom mišljenju Predstavka o uvrštenju Bošnjaka u Ustav Jugoslavije je Ćišićev sukus svih intelektualnih razmišljanja.
„Nakon ove predstavke Ćišić je jednostavno ‘pometen’ sa političke scene“, tvrdio je Ratkušić.
Profesor Lavić smatra da “jugoslavenstvo”, ustvari, negira “bosanstvo i svaku bosansku suverenost”.
“To je već jasno iskazao Svetozar Pribićević 1919. godine, neposredno nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, naglašavajući ‘da svaku ideju o bosanskoj suverenosti treba suzbijati svim sredstvima te da je prava sreća što su tu ideju satirali i Turci’. To političko usmjerenje je ostalo i nastavilo se poslije Drugog svjetskog rata, sve do perioda 1968–1974. kada se Bošnjacima “dalo” ime Musliman i još ih se “proglasilo” nacijom u stilu Staljin – Lenjin – Kardelj-definicije nacije koja je zapravo “etnička zajednica””, stanovište je Lavića.
Na koncu, Lavić ističe kako Ćišićevo mišljenje pokazuje da “Bošnjaci/Bosanci nisu izgubili svijest o sebi i svome narodnom imenu i identitetu“.
Zato, dodaje naš sagovornik, Čišić nije pristao na podvalu da su “neopredijeljeni”.
Nama Bosancima…
Čišić ovako kazuje:
“Nama Bosancima, kao nesumljivom izdanku onih starih Bošnjaka ostavili su pravo, da se zovemo Muslimanima s prozirnom tendencijom, da nam u znaku toga, u svim danim zgodama, ospore pravo riječi u nacionalnim i državno-pravnim pitanjima uopšte, a napose u nacionalnim i državno- pravinim pitanjima naše uže otadžbine Bosne i Hercegovine.”
Zato Lavić smatra da je “Ćišić suštinski prozreo cilj srpsko-hrvatskog nacijskog projekta u Bosni”.
“Cijelo 20. stoljeće Bošnjaci su tretirani kao religijska skupina bilo javno i otvoreno, bilo prikriveno i posredno. FNRJ je 1963. godine preimenovana u Socijalistička Federativna Republika Jugosalavija i u njezin grb je unesena šesta baklja koja je označavala Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu, a ne bošnjački narod. Komunisti su tokom rata poštovali narodnu zasebnost muslimana i u svojim proglasima ih pozivali u borbu, pisali su musliman sa veliko “M”, ali pred kraj rata kada je pobjeda bila očita započeli su ponovno negirati njihovu posebnost”, kazao je profesor Lavić.
Rodoljub Čolaković, tad jedan od najuglednijih bosanskih komunista, o tome je imao odlučan stav:
“U Bosni i Hercegovini, kao što je poznato, žive dvije nacije: Srbi i Hrvati, i muslimani koji su nesumljivo slovenske rase. Njima će se dati mogućnost da se mirnim, evolutivnim putem, nacionalno opredijele.”
Prema riječima Sinana Husića, predsjednika Sindikata, od Vlade FBiH i Ministarstva industrije očekuje se da ispita stepen odgovornosti uprava „Elektroprivrede“ i rudnika uglja za stanje u koje su dovedeni rudnici.
– Imamo priliku da potpisivanjem sporazuma između EPBiH i Sindikata sutra (danas, op. a.) u toku dana dođe do pokretanja proizvodnog procesa u svim rudnicima uglja. U slučaju da se to ne desi, onda ovaj radnički neposluh ostaje na snazi i postoje ogromni izgledi da se protestni skup, ako se tako procijeni na nivou svih organa sindikata, ponovi – kazao nam je Husić.
Istakao je da su predstavnici sindikata umorni od pojašnjavanja da nije tačno da se novim pravilnicima o radu i radnom učinku, koji je EPBiH pustila u primjenu, plaća rudara povećava.
Husić: Rudari neće kopati za 570 KM
FOTO: AVAZ
– Pravilnik o radu, koji je na snazi, usklađen je s kolektivnim ugovorom i njime imate utvrđenu visinu osnovne plaće od 850 KM. Novim pravilnikom o radu “Elektroprivreda” kopaču u jami određuje osnovnu plaću od 570 KM. A onda imate pravilnik o radnom učinku koji je brutalan jer svu odgovornost za neostvaren proizvodni rezultat dodjeljuje radniku – pojasnio je Husić.
Zbog obustave rada Rudnika “Kreka”, nedostatka uglja u TE Tuzla i mogućnosti da oko 120.000 stanovnika Tuzle i Lukavca bude suočeno s redukcijama u isporuci toplotne i električne energije, iz Sindikata najavljuju da će iskazati punu spremnost da dogovor o prekidu radničkog neposluha bude prekinut već danas.
Imamo obavezu
– Sporazum bi značio pokretanje proizvodnje. Mi nemamo namjeru dovesti građane u bezizlaznu situaciju, imamo i mi obavezu da budemo odgovorni prema njima jer smo i na svojoj koži u proteklih nekoliko dana osjetili njihovu podršku – kazao je Husić.
Možemo pregovarati
Husić kaže da se u zahtjevu da minimalna plaća u rudnicima iznosi 1.000 KM može razgovarati.
– Prije dvije godine, kad je predstavljen, takav zahtjev je možda bio i preambiciozan i nerealan, ali kad analiziramo sve što se dešavalo i rast cijena osnovnih životnih namirnica, danas je potpuno objektivan – dodao je Husić.
U moru teških i sumornih tema lijepa priča dolazi iz gračaničke firme „Terrasit Insulation“.
Uposlenici ove kompanije su, vidjevši da je njihov mladi kolega Asmir Spahić položio vozački ispit, a nema automobil, pokrenuli akciju, sakupili novac i kupili mu Ford Fiestu. Usto što je automobil registriran, na njemu su i zimske gume.
– Hvala mojim kolegama i direktoru. Nisam se ovome nadao. Još ne mogu vjerovati da sam dobio ni manje ni više nego auto na poklon – kazao je Asmir i odmah sjeo za volan, da isproba novo vozilo.
Asmir u svom automobilu: Sreći nema kraja
FOTO: AVAZ
Vođe akcije Fahrudin Karahasanović i Bilal Hasanspahić kažu da je sličnih akcija u njihovom kolektivu i prije bilo, a kažu da će biti još.
– Kada smo čuli da je kolega položio, nešto nas je povuklo da mu kupimo auto. U akciji su učestvovala još četverica ljudi izvan naše firme – rekao je Karahasanović.
Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom.
Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica 0; Bihać i Zenica 4; Banja Luka, Gradačac, Prijedor, Sanski Most i Sokolac 5; Bijeljina 6; Ivan-sedlo 7; Drvar 8; Bugojno i Sarajevo 9; Trebinje i Tuzla 10; Grude i Mostar 11; Neum 12°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 923hPa, za 21hPa je manji od normalnog i opada.
Danas u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U Hercegovini tokom cijelog dana sa kišom ili pljuskovima. U Bosni kiša uglavnom prije podne. Nove padavine u Bosni tokom noći na subotu. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 6 i 12°C, na jugu zemlje do 14°C.
U Sarajevu oblačno sa kišom prije podne. Temperatura zraka između 8 i 11°C.
Jedna od najupečatljivijih slika koje se danas često koristi kao ilustracija Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a i prkosnog antifašističkog otpora je fotografija Rade Vranješević. Ipak, mali broj ljudi zna ko stoji iza legendarne fotografije i kakvu tragičnu sudbinu je doživjela osoba koju na na njoj vidimo.Rada Vranješević je rođena 25. maja 1918. godine u selu Rekavice, kod Banja Luke. Iako je poticala svešteničke porodice, njen otac Đorđe je, naime, bio pravoslavni sveštenik, još u srednjoj školi priključila se Komunističkoj partiji Jugoslavije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine do sada je utrošeno 952.338 doza vakcina protiv COVID-19 od 8. marta do 21. novembra. Od te brojke prvu dozu primilio je 507.374, a drugu 442.742 osobe, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Najviše vakcinisanih je u Kantonu Sarajevo – 278.221 osoba (prvom dozom 145.029, a 134.427, a drugom 132.677), a najmanje u Posavskom kantonu – 1 12.469 osoba (prvom dozom 6.619, a drugom 5.808).
U Unsko-sanskom kantonu administrirano je 70.893 doze vakcina (3 38.792 prvom i 31.910 drugom dozom).
U Tuzlanskom kantonu utrošene su 208.295 vakcina (113.773 za prvu i 93.973 za drugu dozu).
U Zeničko-dobojskom kantonu prvu dozu primilo je 80.585, a drugu 70.933 osobe, što je ukupno 151.672 vakcinisanih.
Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa u Bosansko-podrinjskom kantonu primilo je 8.141, a drugu 7.026 osoba. Ukupno je utrošeno 15.285 vakcina.
U Srednjobosanskom kantonu 50.993 osobe primilo je prvu, a 46.123 drugu dozu vakcine, što je ukupno 97.187 doza vakcina.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu 45.675 osoba dobilo je prvu, 38.331 drugu dozu vakcine protiv COVID-19. Ukupno je dato 84.484 vakcine.
U Zapadno-hercegovačkom kantonu 8.781 osoba dobila je prvu, dok je drugom dozom vakcinisano 8.066 osoba. Ukupno dato je 16.909 vakcina.
U Kantonu 10 prvu dozu vakcine primilo je 8.986, a drugu 7.895 osoba, što ukupno iznosi 16.923 vakcine.
U prethodnoj 47. sedmici, od 15. do 21. novembra, u Federaciji BiH vakcinisano je ukupno 23.877 osoba, i to prvom dozom 12.816, a drugom 9.386 građana. Najviše imuniziranih bilo je u Tuzlanskom kantonu – 9.083 osobe (6.427 prvom i 2.280 osoba drugom dozom).
Na Bobovcu se danas okupio veliki broj građana da proslavi 25. novembar – Dan državnosti BiH.
Govornici koji su se obratili istaknuli su da ljudi različitih etničkih pripadnosti, vjerskih ubjeđenja mogu i trebaju živjeti zajedno.
Građani su poslali poruku da se Dan državnosti treba proslaviti na poseban način, i da je upravo Bobovac gdje se čuvala kruna kralja Bosne, najbolje mjesto da se slavi ovaj dan.
