Category: BiH

  • Ova opština je “ekonomski tigar”: Nezaposlenost smanjili za 31 posto za jednu godinu

    Ova opština je “ekonomski tigar”: Nezaposlenost smanjili za 31 posto za jednu godinu

    U opštini Derventa je na kraju septembra ove godine bilo 6.626 zaposlenih radnika, što je za 3,74 posto više u odnosu na isti period prošle godine, a najviše radnika platu je zarađivalo u prerađivačkoj industriji i trgovinskoj djelatnosti.

    Na evidenciji nezaposlenih bilo prijavljeno 590 osoba što je u odnosu na isti period lani za 31 posto ili 269 manje nezaposlenih.

    Podaci su to Poreske uprave i Zavoda zapošljavanje Republike Srpske koji su navedeni u Informaciji o zapošljavanju na području grada, broju i strukturi nezaposlenih, kao i potrebnim kadrovima za razvoj grada, a koja je usvojena na posljednjem zasjedanju Skupštine grada.

    Ova opština jedan je od lidera u privlačenju stranih investicija i razvoju privrede.

    Privredi su, kako je istaknuto u informaciji, i dalje potrebni kvalifikovani obućari, ali i radnici metalske struke raznih profila, kao i građevinski radnici.

    Informacija koju je obradilo Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti pokazuje da više od 44 odsto svih zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, oko 20 odsto u trgovinskoj djelatnosti i oblasti popravke motornih vozila, a u strukturi zaposlenih treći po zastupljenosti su zaposleni u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, koji čine gotovo 11 odsto svih zaposlenih.

    U oblasti javne uprave i odbrane, te obaveznog socijalnog osiguranja radi tri odsto ukupno zaposlenih na području grada, 2,8 odsto čine radnici u oblasti saobraćaja i skladištenja, 2,4 odsto u oblasti građevinarstva, a 1,7 odsto zaposleni u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

    U odnosu na 2019. godinu, u 2020. je uočljiv pad zaposlenosti za 2,7 odsto, a iz nadležnog odjeljenja procjenjuju da je to rezultat uticaja pandemije virusa korona.

    – Padu zaposlenosti doprinijelo je negativno dejstvo Kovid-19, odnosno uticaj na zdravlje stanovništva, ali je došlo i do negativnih ekonomskih pojava, pada privredne aktivnosti, smanjenja broja zaposlenih, obima proizvodnje, zaustavljanja rada zanatskih i uslužnih djelatnosti, pad izvoza, kao i smanjenja obima privatnih investicija – ističe se u informaciji.

    Kada se radi o strukturi nezaposlenih, podaci Biroa za zapošljavanje u Derventi pokazuju da je zaključno sa 30. septembrom ove godine na evidenciji bilo 590 osoba, što je u odnosu na isti period lani za 31 odsto ili 269 manje nezaposlenih.

    Na evidenciji biroa najviše je bilo osoba sa srednjom stručnom spremom, i to ekonomskih i poljoprivrednih tehničara, te trgovaca, elektrotehničara i gimanazijalaca, te 13 medicinskih sestara – tehničara, a među kvalifikovanim radnicima najviše je nezaposlenih bravara, prodavača, kuvara i atomehaničara. Na biru je bilo prijavljeno i po devet konobara, obućara i vozača teretnih vozila, te dva metalostrugara.

    Među 68 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (180 i 240 ECTS bodova) najazastupljeniji su bili diplomirani ekonomisti, njih devet, po sedam pravnika i inžinjera saobraćaja, tri profesora razredne nastave i jedan profesor srpskog jezika i književnosti. Na birou su bila i dva mastera.

    Posmatrajući starosnu strukturu nezaposlenih, trećina ih pripada starosnoj kategoriji od 30 do 50 godina

    U informaciji je istaknuto da je tokom prošle i ove godine realizovano nekoliko programa zapošljavanja vrijednih više od 380.000 maraka, a koji su doprinijeli zapošljavanju ciljanih grupa radnika. Takođe, kako se navodi u informaciji, kreiranju planova upisa u srednje škole za tekuću, ali prethodne školske godine, prethodili su razgovori između direktora škola, predstavnika Biroa za zapošljavanje i Gradske uprave, i to u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema školovanja kadrova koji su potrebni tržištu rada.

    Prema potrebama koje su iskazali poslodavci, obućarskoj industriji nedostaju šteperi – lica obučena za rad na šivaćoj mašini i krojači gornjih dijelova obuće, a kojih na evidenciji biroa nema.

    Metalskoj industriji nedostaju obrađivači metala rezanjem, zavarivači, mašinski tehničari mlađe životne dobi koji poznaju rad na računaru, lica obučena za rad na CNC mašinama, ali i građevinci raznih struka (zidari, tesari, armirači, fasaderi, moleri).

    Kada je u pitanju visoka stručna sprema, na evidenciji nema prijavljenih diplomiranih inžinjera mašinstva, mehatronike, elektrotehnike, diplomiranih građevinskih inžinjera, doktora medicine, diplomiranih farmaceuta, diplomiranih inženjera poljoprivrede (smjer zaštite biljaka), profesora fizike i hemije.

    U Derventi su, takođe zaključno sa 30. septembrom ove godine, bila registrovana 542 aktivna preduzetnika, koji su zapošljavali 1.060 radnika, prenio je Derventski list.

  • Godinu završavaju sa 222 poslovnice: Bingo otvorio još jedan centar

    Godinu završavaju sa 222 poslovnice: Bingo otvorio još jedan centar

    U petak 26. novembra kompanija Bingo svečanim presijecanjem vrpce otvorila je novi tržni centar u Banovićima.

    U ovoj općini prisutni su duže od 20 godina, kada su i prvi put otvorili trgovinu izvan Tuzle. Osim Robne kuće, tada otvorili su i dva minimarketa.

    “U proteklih sedam mjeseci gradili smo ovaj objekat u čijoj je izgradnji učestvovao veliki broj domaćih kompanija. Zatvorili smo robnu kuću u gradu, a svi uposlenici uz 40 novih kolega od danas rade u ovom tržnom centru, koji ukupno ima 80 uposlenih. U sklopu novog velikog centra imamo hipermarket, restoran sa 120 sjedećih mjesta, igraonicu, apoteku, CM cosmetic market, cvjećaru i druge prateće sadržaje. Novi sistem izgradnje sa fasadnim prozorima koji pružaju prirodno dnevno osvjetljenje, ne samo da ovaj objekat podižu na još viši stepen energetske efikasnosti, nego čitav ambijent čine veoma ugodnim za kupovinu i boravak. U hipermarketu akcenat je na odjelima gastro, delikates, mesnica, pekara, svježe voće i povrće, a kada je u pitanju neprehrana, imamo odličnu ponudu tehnike, kućnih potrepština, tekstila i obuće, igračaka ali i alata i auto-kozmetike. Moderan interijer u restoranu i dodatni sadržaji u centru čine ovaj Bingo odličnim mjestom za porodičnu kupovinu i druženje”, kazala je Tatjana Paunoski, rukovodilac službe marketinga Binga.

    bingo banovići

    Svečano presijecanje vrpce

    Da je ova kompanija značajan investitor u općini Banovići potvrdio je i općinski načelnik Bego Gutić: “Kompanija Bingo konačno je i u Banovićima otvorila ovako veliki objekat, jer su ovdje prisutni više od dvadeset godina. Ovo je značajna investicija za našu Općinu, otvorena su nova radna mjesta, građani Banovića dobivaju bolju i raznovrsniju ponudu, ali i moderno mjesto za okupljanje i kupovinu.  Bingo može biti dobar primjer i drugim investitorima da se treba i isplati ulagati u manje gradove i manje sredine. To su u ovoj kompaniji prepoznali i zato su iz dana u dan sve veći i bolji. Mi očekujemo nove investicije Binga u Banovićima, odnosno da se nastavi naša dobra suradnja i u narednom periodu, naravno, uz obostrano zadovoljstvo. Nadam  da će Bingo proširiti svoju djelatnost u našoj općini, da to neće ostati samo na trgovini. Ova kompanija  davno je izašla iz okvira svoje prvobitne djelatnosti i nije to više samo trgovina i ugostiteljstvo. Danas Bingo proizvodi, stvara novu vrijednost. Osobno mi je drago da je riječ o domaćem brendu, domaćoj kompaniji. Želim im puno uspjeha u radu i novih investicija.”

    Bingo je povodom otvorenja pripremio popuste, poklone i prigodan program, a svakog stotog kupca su nagradili besplatnom kupovinom.

    Završavaju ovu za njih uspješnu godinu sa 222 poslovnice i više od 9.000 uposlenih u grupaciji.

  • Nedim Sladić: Decembar donosi smog i gušenje

    Nedim Sladić: Decembar donosi smog i gušenje

    Atlantik se budi izgledno u decembru. Decembru se sigurno ne radujem – napisao je na Facebooku meteorologa Nedim Sladić, a u komentaru je upitan da li nas to čeka veća količina snijega u narednom mjesecu, na što je odgovorio je da će prije biti smog u pitanju.

    -Pred nama je klimatološka zima i mjesec decembar koji će građanima donijeti smog i gušenje u decembru. Uopće nisam zadovoljan činjenicom da nam u decembru dolazi zagađenje zraka koje bi ovdje moglo napraviti veliki problem, posebno u dolinama – napisao je Sladić u jednom od komentara.

    Danas će u Hercegovini, zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne preovladavati oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima ponegdje praćeni grmljavinom. Glavnina padavina će se skoncentrisati na Hercegovinu, a feniranje će najvećem dijelu Bosne usloviti djelomično vedro vrijeme, uz povremeno jak vjetar južnog smjera. U nedjelju, treća ciklona donosi kišu širom zemlje, ponovo intenzivniju u Hercegovini gdje će se do tad nakupiti mjestimično i preko 150 mm, a na planinama će padati i snijeg.

  • Građani vakcinisani u BiH ne mogu u EU

    Građani vakcinisani u BiH ne mogu u EU

    Covid potvrde iz Bosne i Hercegovine još uvijek nisu priznate u Evropskoj Uniji, pa samim time ni građani koji su vakcinisani u BiH ne mogu ući u zemlje EU.

    Cilj EU digitalnih COVID certifikata je olakšati kretanje tokom pandemije. Kako je naglasila predsjednica von der Leyen tokom nedavne posjete BiH, EU se nada da će se BiH uskoro pridružiti platformi EU za digitalne COVID certifikate jer bi to uveliko olakšalo putovanje između EU i BiH.

    “Da bi se zemlja koja nije članica EU pridružila EU platformi za digitalne COVID certifikate, njeni certifikati moraju biti usklađeni s međunarodnim standardima i imati uporedive sigurnosne karakteristike. U tom slučaju, COVID certifikati tih zemalja prihvataju se pod istim uslovima kao i EU digitalni COVID certifikat”, rekli su iz Delegacije EU u BiH.

    covid potvrde

    Iz Delegacije su za Aktu kazali da Bosna i Hercegovina još nije podnijela zahtjev za pridruživanje platformi EU za digitalne COVID certifikate, te da su vlasti u BiH u procesu koordinacije aktivnosti u cilju pripreme aplikacije i da je Evropska unija spremna podržati Bosnu i Hercegovinu u ovim naporima.

    Ko može u Njemačku?

    Bosna i Hercegovina je proglašena područjem visokog rizika. Od nedjelje, 12. septembra 2021. godine savezna vlada Njemačke ponovno je uvela mjere ograničenja ulaska za osobe koje su nastanjene u Bosni i Hercegovini.

    “Za ulazak je potrebno predočiti digitalni COVID-certifikat Evropske unije ili neki sličan dokaz o vakcinaciji u digitalnoj ili štampanoj (papirnoj) formi na njemačkom, engleskom, francuskom, italijanskom ili španskom jeziku”, kazali su iz Njemačke Ambasade u Sarajevu.

    Ulazak je moguć samo za one osobe koje su vakcinisane nekim od slijedećih vakcina: Pfizer, Džonson Džonson, Spikevax (Moderna) i Vaxzevria (Astrazeneca), i ako je od primanja zadnje potrebne pojedinačne vakcine/doze vakcine prošlo najmanje 14 dana. Dakle sve one osobe koje su vakcinisane ruskim ili kineskim vakcinama neće moći ući u Njemačku.

    “Trenutno ovo važi samo za one vrste vakcina koje su odobrene od strane Evropske agencije za lijekove (EMA). Proširenje i na druge vrste vakcina sa sličnim standardom zaštite je predviđeno čim za to budu okončane potrebne provjere”, pojasnili su.

    Zahtjev Brisela

    Da li će građani/ke BiH uskoro imati digitalni certifikat, koji bi im uveliko olakšao putovanje u zemlje EU, zavisi od toga da li će se postići dogovor između Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja RS o pristupu kreiranja ovog dokumenta. Uslov Evropske komisije (EK) je, inače, da ovu ispravu izdaje jedan državni organ, koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

    O tome da nedoumice u vezi s kreiranjem “COVID iskaznica” i dalje postoje, najbolje svjedoči i činjenica da dogovor o tome još uvijek nije postignut, a mi do pisanja ovog teksta nismo dobili povratnu informaciju od Ministarstva civilnih poslova BiH kao ni Ministarstva zdravlja RS.

    Akta.ba

  • Palmer danas stiže u BiH, pomjerio rok za dogovor o Izbornom zakonu “do proljeća”

    Američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini Matthew Palmer očigledno je pomjerio zadani rok za izmjene u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo, međunarodna zajednica je proteklih mjeseci intenzivirala napore kako bi došlo do dogovora među političkim liderima u BiH, ističući da se reforme moraju uraditi u ovoj, neizbornoj godini.

    No, prema svemu sudeći, dosadašnji pregovori nisu donijeli značajnijih pomaka u ujednačavanju stavova bh. političkih faktora, zbog čega je očigledno da dogovora do kraja ove godine neće biti.

    Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao i sam Palmer, upozorivši da nema mnogo vremena za gubljenje.

    “Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa”, rekao je Palmer.

    Podsjetimo, prije mjesec, tokom Palmerovog boravka u BiH, ni nakon maratonskih pregovora o promjenama Izbornog zakona nije postignut nikakav dogovor.

    Palmer danas, prema ranijim najavama, ponovo stiže u BiH kako bi se nastavili pregovori.

  • Hiljadu Tuzlaka na protestu ispred Kreke: Ako je rudarima mrak, neka onda bude svima

    Hiljadu Tuzlaka na protestu ispred Kreke: Ako je rudarima mrak, neka onda bude svima

    Više od hiljadu građana Tuzle večeras se neformalno okupilo ispred direkcije Rudnika uglja Kreka kako bi iskazali podršku rudarima koji se već nekoliko dana bore za očuvanje statusa.

    “Ako je rudarima mrak, neka onda bude svima”, jedinstvena je poruka građana Tuzle koji su se večeras okupili na protestu podrške rudarima koji se već nekoliko dana bore za očuvanje statusa.

    Uz paljenje 101 baklje, skandiranje i poruke podrške rudarima, Tuzlaci su pokazali da su uz čestite radnike koji zajednički jezik s nadležnima pokušavaju pronaći već nekoliko dana. Međutim, pomaka nema, ali se zato stanje u elektroenergetskom sektoru naše zemlje usložnjava.

    Večerašnji skup emotivno su dočekali članovi sindikata rudara, s obzirom na to da su im građani pokazali da podržavaju njihovu borbu.

    “Ovaj skup nam je od velikog značaja, s obzirom na to da vidimo da su građani uz nas, ali, nažalost, nisu nadležni. Građani su naše blago koje ne bismo dali nikome. S druge strane, mi smo potpuno spremni da pokrenemo sve proizvodne kapacitete i to želimo. Ali kroz radnički neposluh želimo nadležne uvjeriti da se situacija u kojoj se mi nalazimo mora ozbiljno posmatrati”, kazao je Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH.

    Među okupljenima večeras je bila i Đulsa Kalabić koja radi u Rudniku lignita u Mramoru od 1982. godine. U maju iduće godine bi trebala biti penzionisana, ali sa sigurnošću ne može tvrditi da će se to desiti.

    “Nama sedam ili osam godina radni staž nije uplaćen. Ne znam samo kako je država mogla dozvoliti da se rudar na ovakav način bori. Molimo državu i građane Tuzle i ostalih gradova da budu kao stanovnici Sarajeva koji su nam pružili svu moguću podršku. Iz srca im zahvaljujemo”, navela je Kalabić.

    Večerašnji skup u Tuzli prošao je bez incidenata, a događaj su pomno pratili službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova TK.

  • Policajci, prosvjetari, službenici pred Vladom Kantona Sarajevo 30. novembra

     

    U utorak 30. novembra pred zgradom Vlade KS dok se bude održavala sjednica Skupštine KS na kojoj će se razmatrati Nacrt Budžeta za 2022. godinu okupit će se članovi šest sindikata nezadovoljni predviđenom osnovicom umjesto 400 KM.

    Protestni skup održat će se od 10.00 do 11.00 sati, a štrajk upozorenja u u organizacionim jedinicama istog dana od 13.00 do 13.30 sati.

    Štrajk upozorenja organizira Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja FBiH – Kantonalni odbor KS zajedno sa Sindikatom srednjeg, visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH – Kantonalni odbor KS, Sindikatom državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH – Koordinacioni odbor Sarajevo, Sindikatom policije KS, Sindikatom Univerziteta u Sarajevu i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika KS.

    Organizatori najavljuju da će tokom protesta i štrajka upozorenja radnici izraziti svoje nezadovoljstvo zbog odnosa Vlade Kantona Sarajevo po pitanju nepoštivanja zakonskih procedura, neutvrđivanja visine i nepotpisivanja Sporazuma o osnovici za obračun plaća u 2022. godini u visini od 400 KM.

    Učesnicima protesta će se ispred zgrade Vlade KS obratiti organizatori, koji će zajedno s prisutnima poslati jasne poruke Vladi Kantona Sarajevo da sindikati neće stati sa radikalnim sindikalnim akcijama, pa makar morali organizirati opći i generalni štrajk u Kantonu Sarajevo.

    Premijer KS Edin Forto ranije je poručio sindikatima da razgovore mogu nastaviti u decembru.

    Koordinacija Sindikata koji primaju plaću iz budžeta Kantona Sarajevo na osnovu Zakona i Kolektivnih ugovora Vladi Kantona Sarajevo 24.11.2021. godine, uputila je zahtjev za povlačenje iz skupštinske procedure Nacrta Budžeta Kantona Sarajevo za 2022. godine.

    Pored toga istog dana predsjedavajućem Skupštine Kantona Sarajevo i Kolegiju Skupštine Kantona Sarajevo su 24.11.2021. godine putem protokola dostavljeni zahtjevi u kojima se traži da se sa dnevnog reda 45. sjednice Skupštine Kantona Sarajevo sa dnevnog reda “skine“ Nacrt Budžeta Kantona Sarajevo za 2022. godine.

    Ukoliko ne bude sluha, sindikati su spremni i za generalni štrajk.

     

    izvor:nap.ba

     

     

  • Borcima otvoren put za penzionisanje

    Borcima otvoren put za penzionisanje

    Uputstvo o provedbi Zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju danas je dostavljeno ispostavama Federalnog zavoda PIO, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

    Time je otvoren put borcima da ostvare pravo na penzionisanje ukoliko prema usvojenim izmjenama ispunjavaju uvjete.

    Podsjećamo, izmjene Zakona o PIO FBiH stupile su na snagu 18. novembra, međutim, borci na terenu nisu mogli dobiti potrebne informacije da li ispunjavaju uvjete za penziju ili ne, jer u poslovnicama Zavoda PIO nisu dobili jasna uputstva o provedbi Zakona iz Federalnog zavoda PIO.

    • Danas je Uputa o provedbi Zakona o izmjenama zakona o PIO dostavljena ispostavama Federalnog zavoda PIO. Primjena zakona je, kako u njemu i piše, osam dana od objave u Službenim novinama FBiH, tako da niko ko, u skladu sa zakonom, bude podnio zahtjev za penziju, a ispunjava zakonske uvjete, neće biti ničim oštećen – rekao je Kvesić za Faktor.

    Podsjećamo, usvojenim izmjenama Zakona o PIO-u vrijednost boda za obračun posebnog staža sa 0,5 povećan je na jedan. I ovi bodovi će biti od koristi demobilisanim borcima koji su tokom radnog odnosa bili na minimalcu.

    Zatim, osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života. Dakle, osoba koja ima 40 godina penzijskog staža, tri i po godine učešća u odbrani, tj. sedam godina posebnog staža, njemu se umanjuje uvjet za starosnu penziju za sedam godina, što znači da može ostvariti pravo na penziju sa 58 godina života.

    izvor: hayat.ba

  • Akta.ba u posjeti Global Village: Arapi u redu čekaju za ćevape u Dubaiju

    Akta.ba u posjeti Global Village: Arapi u redu čekaju za ćevape u Dubaiju

    U Dubaiju se od 26. oktobra 2021. do 10. aprila 2022. održava Global Village, svjetski, multikulturalni, vodeći događaj koji posjećuju cijele porodice u potrazi za kupovinom, atrakcijama, zabavom i kulturnim dešavanjima.

    Ekipa Akta.ba odlučila je posjetiti Global Village, koji okuplja gotovo sve zemlje svijeta i predstavlja multikulturni i multietnički život u Dubaiju.

    global village

     

    Ove godine na njemu sa svojim paviljonima učestvuje gotovo 90 zemlja, gdje izlažu tradicionalnu hranu, odjeću, začine, te prezentuju kulturno-umjetnički život svoje zemlje. To ga čini zabavnom i edukativnom destinacijom za svakog posjetitelja jer pruža uvid u više od 90 zemalja pod jednim krovom.

    Ovo je 26 sezona Global Village (globalno selo) sa mnoštvom novih atrakcija, 15 pozornica, izvrsnom ponudom hrane i jedinstvenim shopping iskustvom.

    global village

    Brojni paviljoni

    Bosna i Hercegovina je prije dvije godine imala svoj paviljon “Bosna i Balkan”, tačnije u suradnji sa zemljama iz regiona, Srbijom, Hrvatske, Crnom Gorom, Makedonijom činili su “Jugu u malom”.

    Dolaskom Covid pandemije paviljon je zatvoren, ali je kao dostojan predstavnik naše kulture ostao jedan, ali vrijedan, bh. predstavnik tj. ugostiteljski objekat s nazivom “Bosnian house i Koliba”.

    U razgovoru sa menadžerom Slavišom Strunićem dotakli smo se mnogih tema, poslovnih ali i životnih.

    Priča nam da se prije četiri godine javio na oglas za posao preko portala posao.ba (sad mojposao.ba), i na lično iznenađenje bez “štele” dobio sezonski posao u Dubaiju.

    global village

    Slaviša Strunić 

    Bosnian house veoma je prepoznatljiv sa bosanskim ćilimom, demirlijama, peskunima, fildžanima, zlatnom džezvom, baklavom, hurmašicama, ćevapima, pitom, begovom čorbom, tufahijama…

    Na Global village su prisutni već pet godina sa ćevapčićima i pitama, a u restoranu Koliba, gdje se služi janjetina i piletina sa ražnja, prisutni su već tri sezone.

    Kao što dolikuje bosanskim običajima, domaćinski je dočekana i ekipa Akta.ba portala.

    “Sav namještaj, demirlije, peškuni stigao je iz BiH. Često nas domaći gosti pitaju da prodamo demirliju i peškune”, priča nam Slaviša.

    global village

    Mladi ljudi iz BiH 

    U Bosnian house osjeti se kućna atmosfera, što prepoznaju i brojni gosti. Svakog gosta dočekuju sa srdačnom dobrodošlicom, a kompletan ambijent sa sećijama se uklopio u šarenilo i raznolikost Global Villagea.

    Autentično uređenje

    Često se gosti žele izuti, pošto je restoran sav u bosanskim ćilimima.

    Kao i svaki početak, tako je bilo teško predstaviti novu kuhinju gostima koji nisu čuli za bh. specijalitete, tako da su nudili prolaznicima komadiće/bajtove samo da probaju našu kuhinju.

    “Bilo je teško, ali godinu po godinu, korak po korak, izgradili smo brend, ništa nije preko noći došlo, ali smo uspjeli!”, ponosno govori Slaviša.

    Slaviša Strunić dolazi iz Bosanske Gradiške, a druge kolege su iz Zenice, Tešnja, Tuzle, Sarajeva, Visokog, Goražda. Sezonski u Dubaiju zapošljavaju dosta bh. građana.

    “U Dubaiju sezona kreće od oktobra do aprila, zima u Dubaiju je idealna, dnevne temperature idu do 30 stepeni, noćne oko 20 stepeni, bit će još i hladnije oko Nove godine, u januaru bude dosta i maglovito. Radnim danima završavamo sa poslom u 12, a vikendima u 1 sat navečer, kad idemo prema smještaju, moramo imati jakne”, kaže on.

    global village

    Bosnian House, pored Global Villagea, može se naći i u Jumeirah i Box parku u Dubaiju

    Vlasnik Bosnian House u Dubaiju, Irfan Čoković ima bh. i crnogorske korijene, a sa svojim poslovnim partnerom prije pet godina odlučio se za pokretanje biznisa na Global Village. Također Irfan Čoković dobitnik je i nagrade za uslužnost za 2017. godinu od strane časopisa Khaleej Times za pokretanje Holiday Factory Tour agencije.

    Čoković je za svoje uposlenike obezbijedio smještaj u hotelu, imaju plaćen prijevoz, a iako je svaki dan radni, ovi mladi ljudi su zadovoljni i sretni za pruženu priliku da rade u Dubaiju, a neki da steknu i prvo radno iskustvo, koje će vrijediti za čitav život.

    Supervizorka je Arijana Smajlović i skupa sa menadžerom Slavišom vode više ugostiteljskih objekata.

    global village

    Porcija ćevapa s ajvarom

    Dok traje Global Village i EXPO povezani su besplatnim autobuskim linijama i svaki sat vremena saobraćaju autobusi, kako bi što veći broj posjetilaca mogao obići oba događaja.

    Većina Arapa koji su već posjetili BiH su bili prvi gosti, te su oduševljeni ćevapima i u Dubaiju. Somuni se peku u restoranu, namirnice se nabavljaju lokalno, a kafa dolazi iz Bosne i Hercegovine kuhaju Zlatnu džezvu u autentičnim fildžanima, sa šećerom u kockama i malim džezvama.

    global village

    Prava bosanska kafa 

    Jedina novina je što služimo i ajvar uz ćevape, pošto Arapi vole ljutu, začinjenu hranu, tako da dodaju još i čili, ali im se sviđa kombinacija sa lukom i kajmakom. Jedino što ne služimo je riža, na koju su gosti ovdje navikli. Ipak se držimo naše tradicije” nastavlja Slaviša.

    Glavni šef koji pravi ćevape je iz poznate sarajevske ćevabdžinice Nune, jedne od starijih ćevabdžinica u Sarajevu.

    “Pokušali su nas kopirati i pakistanci, praviti bosanski ćevap, ali su brzo i zatvorili. Kod nas se služi desetka i porcija od 12 ćevapa. Imamo i combo sa begovom čorbom. Služimo i pite, sirnicu, željanicu, ali i verziju sa piletinom i gljivama. Gladni ne možete ostati”, govori simpatični Siniša.

    Pakistanci pokušali praviti bosanski ćevap

    Petak je neradni dan u Dubaiju, tako da budu najveće gužve upravo petkom, organizuju se koncerti i nastupaju velike poznate zvijezde iz regiona.

    Mika je gitarista iz Tuzle, tu je da dočara bh. muzičku scenu, čak je u ime Dana državnosti i otpjevao pjesmu “neko tiho ulicom pjevusi”, ona prava, rekli bismo patriotska pjesma. Tu je i djevojka u narodnoj bosanskoj nošnji koja svira violinu. Primjećujemo da se prolaznici vole slikati sa djevojkama koje su u narodnoj nošnji. Dosta je i naših sunarodnika, najviše iz Srbije, Crne Gore koji posjećuju Bosnian hous.

    global village

    Svirač Mika 

    Na pitanje da li će se opet pokrenuti paviljon BiH, Slaviša kaže da se nadaju da će uskoro opet biti otvoren. Do sada je bilo više izlagača koji su prodavali med, kafu, izlagao je Jukan iz Gračanice sa svojim eko-proizvodima.

    Do tada, vrijedna ekipa Bosanaca i Hercegovaca, užurbano radi da ugosti domaće goste i turiste. Potpomognuti su kolegama sa Filipina, koja je pored Indije, Bangladeša, Pakistana, najmnogobrojnija radna snaga.

    global village

    Koliba restoran

    Svojom pojavom bh. mladost privlači domaće goste i mnogi Arapi prilaze da pitaju kako su tako vitki, visoki, svijetlih očiju. Kroz smijeh Slaviša objašnjava da je to zato što jedu ćevape i pite i da naš humor privlači i zadržava goste.

    “U Dubaiju živi preko 150 nacija, grad je multikulturalan i ovdje se čovjek nauči i toleranciji i poštovanju drugih. Čuvamo svoje, cijenimo svoje, a još više poštujemo tuđe. Svaki vid vrijeđanja i nepoštivanja je zabranjen i sankcionisan”, ističe on.

    TV se ne gleda, puno se radi, 8-9 sati dnevno, imate dio dana za odmor, nije dosadno, imamo bazene, saune, teretanu… dan je ispunjen, grad je ogroman, brzi ritam života.

    “Kad se vratimo u BiH, nedostaje ovaj brzi životni tempo”, kaže nam on.

    Mladi žele što bolje predstaviti svoju zemlju

    Mladi ljudi, iz cijele BiH, okupljeni oko zajedničkog cilja, što bolje predstaviti BiH i privući što veći broj izbirljivih domaćih gostiju i turista.

    Inače, idući mjesec se obilježava 50 godina od ujedinjenja Arapskih Emirata i bit će posebno obilježen praznik ujedinjenja. Slaviša kaže da je nevjerovatno šta je sve napravljeno u 50 godina i da su Arapi odlično iskoristili svoje prirodne potencijale da izgrade zemlju. “Doveli su strance da ulažu i grade zemlju, rade za njih i stvorili su nešto hvale vrijedno. Nadati se da će i BiH za 50 godina bar izaći iz krize”, poručuje on za kraj razgovora.

    izvor: akta.ba

  • EU4AGRI – Šest miliona KM za podršku investicijama u poljoprivrednoj proizvodnji

    Projekt Evropske unije EU4AGRI objavio je javni poziv vrijedan šest miliona KM za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH s ciljem postizanja održive poljoprivrede, kontrolisane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi, te stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta.
    Taj javni poziv je sedmi po redu objavljen kroz projekt EU4AGRI da bi se podržao ruralni razvoj, pogotovo u periodu trajanja Covid-19 pandemije i oporavka od krize.
    Na javni poziv se mogu prijaviti fizička lica, obrti/preduzetnici, zadruge i preduzeća koja se aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima: proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, presadnice povrća i sjemenski krompir), proizvodnja jaja, uzgoj ribe, uzgoj začinskog bilja, ljekobilja, i gljiva i proizvodnja meda. Podnosioci mogu da podnesu prijave isključivo samostalno.
    izvor: federalna.ba