Ovaj datum je ujedno i godišnjica drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, održanog 29. novembra 1943. godine, kada su predstavnici partizanskog pokreta otpora proglasili federalni ustroj Jugoslavije.
Sa drugog zasjedanja AVNOJ-a
FOTO: ARHIV
Na zasjedanju su donesene odluke ustavnog karaktera, izgrađeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, a 29. novembar zapisan je kao datum stvaranja nove države.
Dan republike slavio se od 1945. godine i bio je jedan od najvećih praznika. Taj datum, mnogi kažu, predstavlja vizionarsko-sanjarsku odluku o federalnom uređenju Jugoslavije, a kraljevskoj vladi zabranjen povratak u zemlju.
Državni praznik slavili svi
FOTO: ARHIV
Kao posebna odluka AVNOJ-a, Josipu Brozu Titu dodijeljena je tada titula maršala Jugoslavije.
Također, prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima, proslavljao se sa dva neradna dana.
Đaci prvaci su postajali pioniri, dijeljenja su ordenja, a u glavnim gradovima republika održavane su svečane akademije, pucani počasni plotuni. Nagrada AVNOJ-a ustanovljena je 1964. godine, a dobijali su je intelektualci, istaknuti građani, radnici i seljaci…
Kantonalno javno preduzeće ZOI’84 uskoro počinje s puštanjem u rad sistema vještačkog osnježenja i pripremama staza, kako bi zimska sezona 2021./2022. na Bjelašnici i Igmanu bila otvorena u prvoj sedmici decembra.
Cijene ski karata maksimalno su prilagođene mogućnostima posjetitelja, te su među najpovoljnijim u regiji, što je dovelo do značajnog povećanja prodaje karata u poređenju s prošlogodišnjom sezonom.
– Zbog velikog broja zainteresovanih, odlučili smo produžiti pretprodaju karata do otvaranja sezone, kako bi skijanje učinili dostupnim što većem broju naših posjetitelja. I ove godine tradiocionalno našim skijašima će biti omogućeno besplatno skijanje na prvi dan otvorenja sezone, a već drugi dan svoju dnevnu kartu mogu kupiti po popustu od 30 posto. Dodatno, ove godine decembar će definitivno obilježiti narandžasta boja ZOI-a, jer je to mjesec u kojem smo pripremili veliki broj popusta. U toku mjeseca decembra planirani su i Vučkovi popusti, redovni blagdanski popusti kao i drugi specijalni popusti – rekao je u razgovoru za Fenu rukovodilac Odjeljenja za marketing, komercijalne poslove i nabavku ZOI’84 Aldin Smajkan.
Zbog trenutne epidemiološke situacije ove godine neće biti organiziran revijalni program u cilju obilježavanja otvaranja sezone.
– Primarni fokus ski centra Bjelašnica-Igman bit će upravo na sportu, odnosno skijanju, te promoviranju zdravog i aktivnog životnog stila, kako za profesionalne skijaše, tako i za rekreativce. Radno vrijeme ski centra Bjelašnica – Igman tokom predstojeće zimske sezone bit će od 8.30 do 16 sati. Ski centar Bjelašnica-Igman ove godine nudi znatno bolje iskustvo skijanja uz iste cijene kao i prošle godine. Tako cijena dnevne karte iznosi 35 KM – rekao je Smajkan.
Ski centar Bjelašnica-Igman u svojoj ponudi nude brojne sadržaje skijašima i neskijašima. Uz nezaobilazno alpsko skijanje posjetiocima se preporučuje popularna šetnja s krpljama, kao i nordijsko skijanje na Velikom polju na Igmanu.
– Za naše najmlađe posjetioce i njihove roditelje nezaboilazna preporuka je sankanje i tubing na Malom polju na Igmanu. Fokus ZOI’84 je na sportu i promociji sporta, stoga će kompanija nastojati približiti neskijašima zimske sportove kroz najpovoljnije ponude ski obuka u sklopu rada licenciranih instruktora i ski škola. Dodatno, našim korisnicima možemo da preporučimo posjetu turistički poznatim lokalitetima na Bjelašnici, kao što su Lukomir, Šabići, Umoljani, Studeni potok, gdje mogu da uživaju u prelijepim krajolicima prekrivenim snježnim prekrivačem – kazao je Smajkan.
Govoreći o kvaliteti vještačkog osnježenja kaže da sistem vještačkog osnježenja trenutno opslužuje 50 topova kvalitete svjetskih standarda.
– Sistem je servisiran i spreman da se pusti u rad čim vremenski uvjeti budu dozvoljavali. Također, naš tehnički tim ove godine će imati podršku stručnjaka s najboljih skijališta, te za naše skijaše pripremamo značajno unapređenje staza. Za iskusnije skijaše ove godine smo spremili i osnježenje gornjeg dijela glavne staze, za potpuni osjećaj olimpijskog spusta. Očekujemo ispunjavanje minimalnog broja skijanja od 120 skijaških dana – poručio je Smajkan.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH u 2020. na području Federacije BiH s radom je prestalo 746 pravnih osoba s 1.172 poslovnih jedinica, te 3.595 samostalnih poduzetnika.
U tekućoj 2021. na području Federacije BiH s radom su prestala 552 pravne osobe s 954 poslovne jedinice i 2.434 samostalna poduzetnika.
“Broj registriranih ili odjavljenih poslovnih subjekata tokom godine mijenja, što je bio slučaj i u prošloj, ali i u tekućoj godini. Međutim, Poreznoj upravi Federacije BiH nisu poznati razlozi zbog kojih poslovni subjekti odjavljuju svoju djelatnost. To mogu biti rezultati poslovanja, ali i lični razlozi zbog koji se poslovni subjekti odlučuju na prestanak obavljanja djelatnosti”, navode iz Uprave.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH u periodu od 1. januara 2021. do 31. oktobra 2021. u postupcima prinudne naplate javnih prihoda doneseno je 6.739 Rješenja o naplati poreznih obveza iz novčanih sredstava i 954 Rješenja o obustavi platnih transakcija preko računa poreznih obveznika, što shodno Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH i Pravilniku o procedurama prinudne naplate poreznih obveza predstavlja mjere prinudne naplate – blokade računa poslovnih subjekata.
Od početka pandemije, odnosno u periodu od 1. marta 2020. do 31. oktobra 2021., doneseno je 12.266 rješenja o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava i rješenja o obustavi platnih tranasakcija preko računa poreznih obveznika.
“Za većinu poslovnih subjekata, shodno Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, Porezna uprava Federacije BiH usljed proglašenog moratorija nije provodila mjere prinudne naplate, pa tako ni blokade transakcijskih računa u periodu od 16. marta 2020. do 30. jula 2020.”, potvrđeno je Feni iz te institucije.
Samostalni sindikat radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine je usvojio akt koji će poslati Parlamentu i Vladi FBiH, a u njemu se nalaze uslovi koji moraju biti ispunjeni kako bi se rudari vratili na posao.
Akt “Zahtjevi Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH čija realizacija proizvodi prekid radničkog neposluha i pokretanje proizvodnog procesa u svim rudnicima uglja u sastavnu koncerna JP “Elektroprivrede BiH” d.d. Sarajevo” je poslat u Predstavnički dom Parlamenta FBiH i klubovima poslanika u ovom domu, Vladi Federacije BiH te Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH.
Na samom početku oni navode da “Upravni odbor Sindikata u svoje ime i uime svih članova Sindikata poziva Parlament FBiH i Vladu FBiH da najkasnije do 1. decembra realizacijom dolje navedenih zahtjeva osiguraju uslove za prekid radničkog neposluha i početka proizvodnje u rudnicima”.
Zahtjevi usvojeni na sjednici Upravnog odbora Sindikata
Ovo su svi zahtjevi rudara:
Smjena generalnog direktora JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo (u nastavku teksta Elektroprivreda)
Izvršiti smjenu direktora Rudnika uglja “Kreka” u Tuzli zbog katastrofalnih proizvodnih rezultata, devastiranih međuljudskih odnosa, jednostranog usvajanja odluka od značaja po životni standard radnika i izdavanje naloga za pokretanje krivične prijave protiv predsjednika Sindikalne organizacije istog rudnika
Elektroprivreda do 31. maja sljedeće godine mora sačiniti Plan i program uvezivanja radnog staža svim radnicima rudnika koji su u sastavu koncerna
Zahtjevi usvojeni na sjednici Upravnog odbora Sindikata
Elektroprivreda i Sindikat se obavezuju na primjenu važećeg Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH
Elektroprivreda i Sindikat se obavezuju da najkasnije do 30. aprila sljedeće godine usaglase jedinstven Pravilnik o radu i Pravilnik o radnom učinku za sve rudnike u sastavu koncerna
Elektroprivreda se obavezuje da odustane od primjene postojećeg Pravilnika o radu i Pravilnika o radnom učinku do usaglašavanja novih
Elektroprivreda se obavezuje na potpuno ispunjenje obaveza iz Sporazuma sa Sindikatom od 19. maja 2021. godine
Elektroprivreda i menadžmenti sedam rudnika uglja u FBiH se obavezuju da u određenim okolnostima primjena mjere Prekida rada je moguće vršiti u rudnicima uglja uz saglasnost sindikata i Vijeća zaposlenika pod usaglašenim uslovima po pitanju materijalnih prava radnika
Isplatu dnevnica radnicima u rudnicima uglja u sastavu koncerna za vrijeme radničkog neposluha i protesta izvršiti u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu
Zahtjevi usvojeni na sjednici Upravnog odbora Sindikata
Elektroprivreda se obavezuje najkasnije do 3. decembra da će zatražiti od Vlade FBiH saglasnost za izmjenu cijene uglja koji se iz rudnika isporučuje Elektroprivredi
Elektroprivreda sae obavezuje nakon date saglasnosti Vlade FBiH da će rudnicima dostaviti prijedlog Ugovora o isporuci uglja za 2022. godinu po većoj cijeni za 20 posto u odnosu na cijenu utvrđenu Ugovorom o isporuci uglja za 2021. godinu
Elektroprivreda i rudnici se obavezuju da će osigurati potrebna sredstva za izmirivanje obaveza s ciljem ispunjenja obaveza za penzionisanje svih uposlenika koji su u prethodnom periodu stekli ili će dokraja 2022. godine steći uslove za penzionisanje
Elektroprivreda i rudnik uglja “Gračanica” se obavezuju na nastavak provođenja aktivnosti koje za krajnji cilj imaju otvaranje zamjenskog kapaciteta za PK “Dimnjače” u rudniku uglja “Gračanica”.
Navode da, ukoliko ne budu prihvaćeni njihovi zahtjevi, bit će utvrđen novi datum protesta rudara ispred Vlade FBiH, gdje će doći sa svojim porodicama i podrškom građana ovog entiteta.
U Tuzli vanredno zasjeda Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, na kojoj će biti prezentovano 12 tačaka koje će biti postavljene pred predstavnike vlasti.
Iako su rudari imali osam zahtjeva koje su ranije poslali Vladi Federacije BiH, resornom ministru i Elektroprivredi BiH, lista zahtjeva je proširena.
Jevreji od danas do ponedjeljka, 6. decembra, slave Hanuku.
Tim se praznikom spominje događaj iz 164. prije Krista kad je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram.
S tim događajem povezana je legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja, pa se tako Hanuka naziva i praznikom svijetla.
Jevreji svake godine kroz sedmicu Hanuke pale posebne devetokrake svijećnjake “hanukije” i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka.
S druge, pak, strane, katolici danas obilježavaju prvu nedjelju adventa ili došašća, vrijeme pripreme za Božić.
U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. novembra, najkasnije 3. decembra, a završava na Badnjak, 24. decembra.
Izrađuje se i stavlja na sto adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću.
Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović i ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin svečano će otvoriti novoizgrađeni most na Drini “Bratoljub”, između Bratunca i Ljubovije i zajednički granični prelaz i carinski terminal Bosne i Hercegovine i Srbije.
Izgradnja “Bratoljuba”, čija je dužina 227 metara, trajala je od oktobra 2015. godine do maja 2017. i koštala je 13 miliona evra.
Kod mosta preko Drine početkom aprila prošle godine počela je izgradnja graničnog prelaza čiji je investitor Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ti radovi, čija je vrijednost 14,5 miliona maraka, završeni su prije skoro dva mjeseca, obavljen je tehnički prijem i pribavljene su sve dozvole i potpisani sporazumi za početak rada graničnog prelaza. Novi granični prelaz biće zajednička lokacija carinskih i policijskih organa BiH i Srbije.
Biće to međunarodni granični prelaz prvog reda na kojem će biti dozvoljen i promet robe koja podliježe inspekcijskom nadzoru. Prelaz će imati tri ulazne i tri izlazne trake, te traku za bicikliste
Proizvodnja uglja u rudnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje je obustavljena, a mogućnost prekida opskrbe električnom energijom i dalje je otvorena. Depoi Termoelektrane Tuzla ugljem gotovo su ispražnjeni. Od četiri bloka i dalje rade samo dva. Stanje je krajnje ozbiljno, poručuju iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Građani uznemireni, gradske i kantonalne vlasti u Tuzli zabrinute.
Da je stanje s ugljem veoma teško i da je opskrba električnom energijom iz TE Tuzla upitna, najbolje je opisao rudar Rudnika Dubrave koji na iskopavanju uglja svakodnevno radi.
Almir Mandžuka, rudar
„Ono što imaju na deponiji uglja to će potrošiti za sedam do deset dana i onda neka lože travu, drvo, pucvalu, ono što imaju. To će biti kolaps države. “
Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija danas nam je kratko samo potvrdio da je stanje s proizvodnjom u termoelektranama u Tuzli i Kaknju krajnje ozbiljno, posebice zbog činjenice da su dva bloka u Tuzli izvan pogona. U Termoelektrani Tuzla objasnili su da u svakom trenutku pronalaze mogućnosti da ne dođe do redukcija.
Mirza Berberović, tehnički direktor u Termoelektrani Tuzla
“Trenutne zalihe na depoima uglja u Termoelektrani Tuzla su dovoljne za rad bloka 3 za toplifikaciju. Što se tiče električne energije blokovi 4 i 5 su stavljeni van funkcije upravo zbog zaliha koje su već bile ugrožene i ne bi omogučile dalji rad bloka u sistemu toplifikacije.”
Građani Tuzle uznemireni. Smatraju da za ovu situaciju nisu krivi rudari nego vlasti koje godinama uništavaju rudnike. Gradske i kantonalne vlasti u Tuzli su veoma zabrinute, kako za sudbinu i položaj rudara tako i za moguće najave redukcija toplotne i električne energije. Pozivaju na socijalni dijalog bez prijetnji redukacijama, jer ovaj grad nema alternativnih rješenja.
Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle
„Sada kad radnici Termoelektrane Tuzla ulažu velike napore da očuvaju sistem proizvodnje električne energije i tople vode za grijanje, u ovom trenutku kada nam radi mogućih redukcija, a samo Tuzli, zašto samo Tuzli?, zaprijećenog nestanka struje prijeti maksimalna ugroženost privrede i svakog domaćinstva, nadležni organi trebaju pokazati poštovanje prema rudarima, razumijevanje rudarskih problema, trebaju danonoćno raditi i razgovarati, uspostaviti istinski socijalni dijalog“
Kadrija Hodžić, premijer Tuzlanskog kantona
„Mi nemamo alternativu. To je jedino gorivo koje u kratkom i srednjem roku možemo da koristimo. U situaciji sveopće krize neminovno je nastaviti socijalni dijalog kojeg može voditi Federalna Vlada, koja to radi čini mi se uspješno, ali s punim uvažavanjem rudara“
Jedan od bivših direktora Elektroprivrede BiH Enver Kreso pojasnio nam je da Elektroprivreda BiH može sada krenuti u proces kupovine veoma skupe električne energije sa slobodnog tržišta, ali da to, kaže, vodi u ekonomski kolaps Federaciju BiH.
Enver Kreso, bivši direktor Elektroprivrede BiH
Situacija je općenito vrlo, vrlo teška i vrlo neugodna. Mi imamo i njegujemo elektroprenos i on je u aneksu 9 Dejtonskog sporazuma. Znači nećemo ostati bez struje, samo je pitanje hoćemo li je moći plačati. Nedavno je Makedonija plaćala 200, 300 eura megavatsat. To je enormno, to je pet do šest puta skuplje nego u BiH.”
Treba podsjetiti da problem opskrbe električnom energijom nije nastao prije pet dana štrajkom rudara, nego dosta ranije kada su i rudari i brojni mediji upozoravali da od gradnje Bloka 7 TE Tuzla nema ništa i da je takozvana najveća poslijeratna investicija postala prošlost bez da je ikada dobila i temelje.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tokom obraćanja na Balkanskom integracijskom forumu 2021. u Podgorici, kazao je da postoje ekonomski interesi pojedinih evropskih zemlja “da određuju čak i njihov odnos prema vrijenosnim stavovima tih zemalja, ovisno o moći te zemlje, čak da se utječe i na odluke cijele zajednice Evropske unije”.
– Primjer, kupovina francuskih aviona u Hrvatskoj. Predsjednik Emmanuel Macron, naravno odličan posao – dobar novac, dao je podršku premijeru Andreju Plenkoviću za njegove stavove i dao mu za pravo da se miješa u unutarnje poslove BiH oko izmjena Izbornog zakona. Rekao je naravno ide to uz ove avione! Pa da kažem našim kolegama iz Sjeverne Makedonije, nemojte me pogrešno shvatiti, ali razmislite o kupovini francuskih aviona. Možda vas to pokrene naprijed. To je realnost – kazao je Komšić.
Reagirao je francuski ambasador u Crnoj Gori Christian Thimonier koji je, između ostalog, kazao kako oni (Francuska) očekuju da BiH bude članica Evropske unije i dio zajedničkog “sigurnosnog balona” (NATO, op. a.) te da se ne radi samo o prodaji aviona. Pozvao se i na ulogu Francuske u prošlosti u kontekstu BiH.
– Ambasadore, ja se dobro sjećam tog vremena i činjenica jeste da je Francuska bila ključna zemlja pri pokretanju intervencije. SAD nisu htjele da krenu bez Francuske u intervenciju i zaustavljanje rata u BiH. Ali, to je bilo, ambasadore. Nekad bilo. Danas je nešto drugo. Imate kolege svoje, francuske ambasadore…, ja Vas molim, zamolite ih, da ne govore u prisustvu Bosanaca i Hercegovaca kako su svi u Bosni i Hercegovini počinili genocid. Nije vrijeme da iznosim detalje, ali Vam mogu reći privatno. Dakle, ono je bilo jedno vrijeme. A sjećamo se mi vremena i par godina prije toga i dolaska predsjednika Francuske, gospodina Françoisa Mitterranda u Sarajevo i šta je značio taj dolazak. Naš dug, sva zahvalnost, šta god treba je za predsjednika Jacquesa Chiraca. Ali se sjećamo i Mitterranda. Jedno vrijeme, drugo vrijeme, možda je danas neko treće vrijeme? Ali stvari stoje tako – replicirao je Komšić.
Iz Komšićevog govora dalo bi se zaključiti kako je zapravo francuska ambasadorica u BiH Christine Toudic u prisustvu više ljudi kazala da su “svi u BiH počinili genocid”. Komšić, kako je i sam kazao, nije htio iznositi detalje.
Hrvatska na teret sredstava državnog budžeta u razdoblju od 2022. do 2026. godine za nabavu višenamjenskih francuskih borbenih aviona Rafale izdvaja 999 miliona eura.
U raspravu se uključio i član Predsjedništva Šefik Džaferović koji je kazao da smo mi u Bosni i Hercegovini neizmjerno zahvalni Chiracu za sve što je uradio za BiH.
– Osobno sam bio na njegovoj sahrani u znak poštovanja prema tom čovjeku i Francuskoj. Mi želimo imati i imat ćemo dobre odnose sa prijateljskom Francuskom. Govorimo, dakle, o tim pozitivnim stvarima – rekao je Džaferović, dodajući da svoje međusobne odnose na Balkanu trebamo rješavati razgovorom i dogovorom, a ako to ne postoji, onda postoji međunarodno pravo i institucije međunarodne pravde koje treba pozivati u pomoć.
– Budućnost svih nas ovdje može biti samo na ravnopravnoj osnovi. Ne postoje manje ili više važne države Zapadnog Balkane, postoje samo države Zapadnog Balkana – kazao je Džaferović uz napomenu da je isto i sa narodima.
– Ne postoje ni manje ili više vrijedni narodi unutar tih država. To je vrlo važan princip. To je vrlo važan princip koji moraju shvatiti svi u regionu Zapadnog Balkana – dodao je Džaferović.
Isporuka novih američkih helikoptera, namijenjenih Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH), trebala bi biti realizirana do kraja godine, kako je i ranije najavljeno.
– U ovom trenutku imamo potvrdu da bi novi američki helikopteri Bell Huey II (vojne oznake UH-1H-II), trebali biti isporučeni Bosni i Hercegovini tokom narednog mjeseca (decembra), kako je i planirano – rečeno je Feni u Ministarstvu odbrane BiH (MOBiH).
Na upit u vezi s ovim aranžmanom, iz Ministarstva podsjećaju kako je Ugovor o nabavci četiri helikoptera vojne oznake UH-1H-II, potpisan 13. decembra 2019. godine u Sarajevu, ukupne vrijednosti 38,539.378 američkih dolara, od čega je Bosna i Hercegovina participirala s 4,360.000 dolara, odnosno 7,5 miliona KM.
Preostali iznos osigurala je Vlada Sjedinjenih Američkih Država kroz sredstva iz američkih programa pomoći prijateljskim zemljama Foreign Military Sales (FMS) i Foreign Military Funds (FMF).
Višenamjenski helikopter UH-1H-II Huey II modernizirana je, poboljšana i za održavanje jeftinija varijanta helikoptera opće namjene UH-1H Iroquois (poznat i kao “Huey”), a koji se nalazi u inventaru Brigade zračnih snaga i protivzračne odbrane OSBiH.
– Ovom nabavkom Brigada će moći nastaviti i još bolje izvršavati zadatke zračnog prijevoza, medicinske evakuacije, gašenja požara, traganja i spašavanja, kao i ostale zadatke u ispunjavanju glavnih misija Oružanih snaga – navode iz MOBiH.
Istovremeno, preciziraju kako su pripadnici Brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane OSBiH uspješno završili adaptacijsku obuku na helikopterima tipa UH-1H-II Huey II, koja je realizirala od 6. do 25. juna u Sjedinjenim Američkim Državama, u Fort Worthu u Teksasu.
– Nabavka novih letjelica ugovorena je uz veliku potporu Vlade SAD-a po principu pristupa sveukupnim paketom (Total Package Approach), koji za spomenutu sumu podrazumijeva potpuni prijenos sposobnosti – napominju iz MOBiH.
Time je, kako nadalje navode, osigurana – isporuka četiri helikoptera Bell Huey II, preobuka pilota i tehničara u centrima za obuku tvrtke Bell Helicopter Textron Inc, isporuka rezervnih dijelova i potrošnih materijala za dvije godine i 300 sati leta godišnje, kao i isporuka alata i ispitnomjerne opreme za održavanje helikoptera, te je osigurano održavanje, odnosno isporuka zemaljske opreme za opsluživanje helikoptera i isporuka tehničke dokumentacije za zrakoplovno-tehničko održavanje.
Prema podacima tvrtke Bell, više od 300 Huey II helikoptera je u posjedu 14 zemalja s više od 1,2 miliona sati leta u vojnim i drugim misijama.
