U nesreći u Rudniku uglja “Đurđevik”, koja se dogodila u subotu oko 19.30 sati, poginuo je Raif Čamdžić, a povrijeđen je Haso Kadirić, potvrdio je Nuraga Duranović, federalni rudarski inspektor koji je prisustvovao obavljanju uviđaja.
– Na radilištu u jami su bila četverica rudara. Do nesreće je najvjerovatnije došlo usljed naglog oslobađanja pritiska i urušavanje podgrade. Između 12 i 14 kubika uglja je zatrpalo rudare. Nažalost jedan je smrtno stradao, a drugi je povrijeđen i smješten u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla – kaže Nuraga Duranović, federalni rudarski inspektor.
Dvojica rudara koja nisu povrijeđena bila su u pratnji Hase Kadirića tokom transporta u UKC Tuzla i od njih će se naknadno uzeti izjava.
U subotu oko 19.30 sati Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Živinice je obaviještena o nesreći u Rudniku uglja “Đurđevik” u Živinicama.
Dolaskom na mjesto nesreće dežurni ljekar je odmah konstatovao smrt jednog i povrede kod drugog rudara. Povrijeđeni rudar je hospitaliziran u UKC Tuzla i njegovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno.
Uviđaj su obavili službenici Policijske uprave Živinice i dežurni kantonalni tužilac Kantonalnog tužilaštva TK uz prisustvo federalnog rudarskog inspektora Nurage Duranovića.
U okviru planiranih zadaća primopredaje novih helikoptera Bell Huey II za OS BiH, u narednim danima, uključujući i nedjelju 5. decembra 2021. godine, provodit će se probni helikopterski letovi u zoni Sarajeva.
Letovi će se obavljati u područjima propisanih zona letova, sukladno pravilima koja reguliraju uporabu zračnog prostora u Bosni i Hercegovini.
Zbog nedostatka obrazaca za potvrde koje se izdaju prilikom registracije motornih vozila, vozači u Bosni i Hercegovini nisu bili u mogućnosti registrovati motorna vozila u prethodnom periodu.
Srećom, problem nije potrajao.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) provjerili smo kakva je situacija, mogu li se vozila registrovati?
“Obavještavamo Vas da su problemi sa obrascima potvrde o registraciji otklonjeni od strane isporučioca obrazaca Agencije IDDEEA kao i da je opskrbljenost Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo navedenim obrascima dobra te da je problem u navedenoj oblasti riješen.
Poslovi registracije motornih vozila i produženja registracije odvijaju se bez problema i zastoja u radu i građani mogu registrovati svoje vozilo u skladusa važećim propisima i postavljenim rokovima”, kazali su za portal Radiosarajevo.ba iz MUP-a KS.
Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) je dostavila obrasce Potvrde o vlasništvu vozila i obrasce Potvrde o registraciji nadležnim organima.
“Napominjemo da proces registracije vozila kod nadležnih organa nije bio obustavljen, bez obzira na kašnjenje u isporuci obrazaca o registraciji”, istakli su za portal Radiosarajevo.ba iz IDDEEA BiH.
Jedan rudar večeras je smrtno stradao u RMU Đurđevik, a drugi je povrijeđen, potvrđeno je za N1.
Nesreća se dogodila u večernjim satima, prilikom čega je jedan rudar rudnika Đurđevik izgubio život, dok je drugi zadobio tjelesne povrede i prebačen je na UKC Tuzla.
Kako je rečeno za N1, trenutno se utvrđuju okolnosti pod kojima je došlo do nesreće.
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini provedenog 2013. godine, Bosna i Hercegovina je tada brojala 3,531.159 stalnih stanovnika, međutim, podaci govore kako bi ova zemlja bila značajno brojnija od Republike Hrvatske, u kojoj je prema popisu 2011. godine živjelo 4,284.889 osoba (posljednji popis govori kako bi ta brojka mogla pasti ispod 4 miliona), da se u nju vrate svi oni koji su tu rođeni, ali danas žive na adresama širom svijeta.
Prema evidencijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u 51 zemlji svijeta boravi oko dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Usporedbe radi, prema posljednjem provedenom popisu u Federaciji BiH prije osam godina živjelo je 2,219.220 stanovnika.
Danas je taj broj zbog novog vala iseljavanja, najvjerojatnije, pao ispod dva miliona.
Izvan naše zemlje živi 1,671.177 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, dok s potomcima ovaj broj doseže dva miliona stanovnika”, stoji na službenoj stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Ističu kako stopa emigracije iz Bosne i Hercegovine u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto što Bosnu i Hercegovinu svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Najviše iseljenika u RH Podaci navedenog državnog ministarstva govore kako najveći broj iseljenika živi u: Hrvatskoj, i to njih čak 409.357, zatim u Srbiji, koja je postala domovinom za čak 335.992 osobe s rodnim listom Bosne i Hercegovine.
Bh. adrese je njemačkim zamijenilo 159.380 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini.
Podaci govore kako je novi dom u Austriji pronašlo 149.755 nekadašnjih stanovnika Bosne i Hercegovine, dok je u SAD-u njih 132.255, a u Sloveniji 96.921. Velik broj osoba rođenih u BiH tokom proteklih godina i desetljeća bolji život je potražio u Švicarskoj, gdje ih, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, trenutno živi 57.542 i Švedskoj koja broji 56.477 osoba s rodnim listom BiH.
Status iseljenika iz Bosne i Hercegovine u zemljama prijema velikim je dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize”, navodi se na stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Podaci ovog Ministarstva svjedoče da je najmanje pola miliona iseljenika steklo državljanstva zemalja prijema (ne računajući Srbiju i Hrvatsku).
Prosjek starosti 40 godina
U nekim zemljama je postotak iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema izrazito visok te iznosi od 80 do 90 posto.
Prosjek starosti iseljenika je oko 40 godina, većina ih posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu ima 10 – 30 posto iseljenika.
Dobro su integrirani u zemljama prijema, ekonomski su aktivni, s visokom stopom zaposlenosti i stabilnim prihodima”, zaključili su iz ovog ministarstva.
Prema dostupnim podacima, svake godine se broj odlazaka iz BiH povećava, i to znatno, a porazno je jer se uglavnom ili u većem broju radi o mladim, obrazovanim osobama, piše Večernji list BiH.
Stanovnici Bosne i Hercegovine svaki dan se suočavaju s novim poskupljenjima cijena. Poskupjelo je i što je trebalo i što nije, korona kriza je iskorištena kako je kome odgovaralo. Prema zadnjim statističkim informacijama porast cijena bilježe namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,1 posto, prijevoz za 0,7 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,5 posto i rekreacija i kultura za 0,1 posto. Uradili smo usporedbu cijena hrane na našem tržištu u odnosu na cijene u susjednoj Hrvatskoj i novoj domovini mnogih naših sugrađana – Austriji.
Hercegovina.info se u svom istraživanju fokusirala na najneophodnije stvari i ono što je, barem većini, u svakodnevnoj konzumaciji. Za primjer s uzeli Konzum u slučaju Hrvatske i Bosne i Hercegovini te Spar za Austriju.
Ulje
Cijena ulja u Austriji u odnosu na naše tržište je 51 fening skuplje, dok je ulje u Hrvatskoj skuplje 42 feninga po litru.
Jaja
Jaja za usporedbu cijena u sva tri slučaja smo uzeli “low budget” kako bi cijene bilo što vjerodostojnije, ne uzimajući premium proizvode ili “bio”. U hrvatskoj 10 jaja ćete platiti 3,57 maraka, u Austriji 3,70 maraka, dok je kod nas cijena 2,85 maraka.
Brašno
Jedna od najpotrebnijih namirnica svakog kućanstva je brašno. Cijene brašna kod nas i brašna u Austriji su mizerne da se ni ne vidi osjetnija razlika, dok je u Hrvatskoj i najjeftinije brašno skuplje od austrijskog.
Mlijeko
Za usporedbu cijena mlijeka nismo uzimali najpovoljniji izbor nego neke od “najrazvikanijih” proizvoda kod nas, Hrvatskoj i Austriji. Litar mlijeka košta 1,65 maraka, u Hrvatskoj je cijena 2,05 maraka po litru, dok je u Austriji 2,33 marke.
Krumpir
Krumpir je jedna od onih namirnica koja na našem tržištu nije imala nikad veću cijenu. Trenutačno je 1,35 maraka u marketima, dok je u Hrvatskoj i Austriji jeftiniji. U hrvatskim marketima krumpir možemo naći za 1,12 maraka, dok u austrijskim košta 1,17 maraka
Napomenimo, prosječna plaća u Fedaraciji BiH iznosi 999 maraka, dok je potrošačka košarica 2.524 maraka. Međutim, iako laički gledano tri osobe iz jednog kućanstva moraju imati prosječnu plaću kako bi se zadovoljile mjesečne osnovne potrebe, struka iznosi svoje drukčije mišljenje piše Hercegovina.info.
Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH upozorava da u našoj državi prosječna plaća u FBiH iznosi 999 maraka, ali to nije realan životni primjer jer značajan dio populacije ima nizak životni standardno, odnosno gotovo 60-65% radnika radi za neto plaću između 600 i 650 maraka.
– Akumulirane količine padavina po GFS-u do 10. decembra 2021. Novi val intenzivnih padavina ponovo izgledan u četvrtak – napisao je Sladić.
Inače, prema najavama Federalnog hidrometeorološkog Zavoda, sutra će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom. U Hercegovini je moguća grmljavina. Više padavina se očekuje na jugozapadu Bosne i u većem dijelu Hercegovine. Vjetar u Bosni slab, a u Hercegovini umjeren do pojačan uglavnom južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 10 do 14 stepeni Celzijusa.
U Sarajevu oblačno vrijeme sa kišom. Jutarnja temperatura oko 1, a dnevna oko 4 stepena.
Konjički sport u Federaciji BiH u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan razvoj i ide u pravcu omasovljenja.
– Već imamo takmičare u dresurnom jahanju, preskakanju prepona i daljinskom jahanju koji postižu zavidne rezultate i sa nestrpljenjem očekuju kada će im naši komplikovani zakonski propisi omogućiti izlazak na međunarodnu scenu – kazao je Feni predsjednik Saveza konjičkih organizacija FBiH Abdulah Imamović.
Dodao je da je vrlo značajno da se u nekoliko klubova radi sistematski, tako da obuka počinje od djece pa se nastavlja sa juniorima i na kraju nastupaju seniori.
Sektor laboratorije za vode u okviru koje rade tri odjeljenja – za biologiju, hemiju i odjeljenje za uzorkovanje i otpadne vode.
Po riječima rukovodioca Sektora laboratorije za vode Nezafete Sejdić, ispitivanja se obavljaju na temelju velikog broja parametara koji se mogu podijeliti na hemijske, biološke, fizičko-hemijske i mikrobiološke i u okviru tih grupa se ispituje više od 80 različitih parametara.
“Ovo je moderna laboratorija, savršeno opremljena sa sofisticiranom opremom, sa stručnim kadrom na zavidnom nivou. S pravom mogu reći da je ovo najbolja laboratorija u BiH. Može parirati bilo kojoj evropskoj laboratoriji kada je u pitanju ispitivanje kvaliteta voda”, kazala je Sejdić za Fenu.
Navela je da AVP Sava svake godine pravi plan i program monitoringa na površinskim i podzemnim vodama na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH. Monitoringom su obuhvaćeni podslivovi Bosne, Une s Glinom i Koranom, Vrbasa, Drine i neposredni sliv rijeke Save. Nakon provedenog monitoringa na godišnjem nivou, sumiraju se rezultati o svim parametrima koji odstupaju ili ne od graničnih vrijednosti, odnosno od maksimalno dozvoljenih koncentracija. Nakon toga se radi godišnji izvještaj o stanju voda u FBiH.
“Kada je riječ o kvalitetu voda na vodnom području rijeke Save u FBiH stanje nije ohrabrujuće, ali s druge strane, još imamo lijepih i čistih rijeka koje treba sačuvati. U svim ovim analizama i dugogodišnjim ispitivanjem evidentno je da podsliv rijeke Bosne ima najlošiji kvalitet voda od svih kontroliranih slivova na vodnom području rijeke Save na teritoriji Federacije”, istakla je Sejdić.
Navela je da su jedan od glavnih izvora zagađenja urbane otpadne vode koje se bez prethodnog tretmana ispuštaju direktno u vodotok s malim brojem izuzetaka tamo gdje postoje postrojenja za pročišćavanje i tretman otpadnih voda.
“Također, izvor zagađenja su industrije i to pogotovo u tuzlanskom industrijskom bazenu koji loše utiče na kvalitet rijeke Spreče. Može se reći da je rijeka Spreča najzagađeniji vodotok na vodnom području rijeke Save u FBiH”, istakla je Sejdić.
Kada je riječ o hemijskom zagađenju voda, po njenim riječima, jedan od najvećih izvora zagađenja su pojedine industrije (industrija kože, metalska industrija, termoelektrane, hemijska industrija). Za ocjenu hemijskog statusa AVP Save mjeri 21 prioritetnu supstancu i dosad je na vodotocima potvrđeno sedam supstanci i/ili grupa u koncentracijama većim od okolišnih standarda kvaliteta.To su teški metali, pesticidi, policiklični aromatski ugljikovodici, odnosno PAH-ovi, spojevi koji su kancerogeni. Takve supstance detektovane su na pojedinim vodnim tijelima u slivu rijeke Spreče, rijeci Bosni, na jednom vodnom tijelu na rijeci Drini, što je posljedica uticaja specifične industrije i poljoprivrede na ovim područjima.
Da postoje svijetli primjeri, kako je dodala Sejdić, svjedoči rijeka Una koja je dijelom i nacionalni park.
“Volimo reći da je rijeka Una pojam očuvanja dobrog stanja voda. Međutim, velika je razlika između podslivova rijeke Bosne i Une uzimajući u obzir nabrojane izvore zagađenja i koncentraciju industrije u podslivu rijeke Bosne. Rijeka Una, pogotovo njen gornji dio od Martin Broda do Bosanske Otoke ima taj dobar status voda i njena glavna pritoka Sana i to njen srednji dio toka, od Ključa do Sanskog Mosta. To obično izdvojimo kao nešto što je bez nekih drastičnih mjera očuvalo dobar status”, istakla je Sejdić.
Monitoring je skup proces i veliki izazov za mnogo razvijenije zemlje, a Agencija ulaže značajna finansijska sredstva u rad i razvoj svoje laboratorije koja je akreditirana prema standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 od Instituta za akreditiranje BiH. Taj standard namijenjen je ispitnim i kalibracionim laboratorijama i daje smjernice, odnosno zahtjeve koje treba da ispunjava jedna laboratorija da bi bila akreditirana.
Akreditacija prema standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 omogućava da su rezultati koje daje Agencija priznati svugdje u svijetu bez naknadnog preispitivanja, što je od velikog značaja i za samu državu BiH. Podaci monitoringa AVP Sava se koriste kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou za pripremu pojedinih projekata, izvještaja, planova upravljanja (Dunav i Sava), a podaci se uredno dostavljaju i međunarodnim komisijama (Savska, ICPDR).
“Mi smo nedavno imali nadzorno ocjenjivanje od Instituta za akreditiranje BiH kada je provjereno u svim aspektima koliko je taj standard ispoštovan, koliko je naš sistem upravljanja kvalitetom funkcionalan. Stalno radimo na poboljšanju sistema upravljanja kvalitetom”, istakla je Sejdić dodajući da imaju 56 akreditiranih metoda, odnosno 85 parametara.
U ovoj godini se, dodala je, ispitivanja obavljaju na 44 vodotoka, na 61 mjernom mjestu, odnosno na 17 mjernih mjesta podzemnih voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH.
Sejdić je podsjetila da je ova laboratorija do 1992. godine radila u krugu sarajevskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda te da je tokom rata u potpunosti devastirana. Tokom 2006. prostor laboratorija je obnovljen sredstvima iz plana firme, a veći dio opreme tada je doniran od Evropske unije, po programu CARDS 2003.
“U isto vrijeme formirao se tim mladih stručnih ljudi i krenulo se s ozbiljnim radom. Tako je od 2007. godine Laboratorija za vode Agencije za vodno područje rijeke Save preuzela sve vrste ispitivanja površinskih voda na području za koje je nadležna Agencija”, rekla je Sejdić za Fenu.
Helikopteri su jutros avionom iz Alabame direktno dostavljeni na Aerodrom Sarajevo. Radi se o višenamjenskim helikopterima koji će biti u posjedu Brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane Oružanih snaga BiH. S njima će Brigada moći nastaviti i još bolje izvršavati zadatke zračnog prijevoza, medicinske evakuacije, gašenja požara, traganja i spašavanja, kao i ostale zadatke u ispunjavanju glavnih misija Oružanih snaga.
Pripadnici Brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane OSBiH uspješno su ranije završili adaptacijsku obuku na helikopterima u Sjedinjenim Američkim Državama, u Fort Worthu u Teksasu.
Osim isporuke četiri helikoptera “Bell Huey II” i preobuke pilota i tehničara u centrima za obuku kompanije “Bell Helicopter Textron Inc”, osigurana je i isporuka rezervnih dijelova i potrošnih materijala za dvije godine i 300 sati leta godišnje, kao i isporuka alata i ispitnomjerne opreme za održavanje helikoptera, te je osigurano održavanje, odnosno isporuka zemaljske opreme za opsluživanje helikoptera i isporuka tehničke dokumentacije za zrakoplovno-tehničko održavanje.
Prema podacima kompanije “Bell”, više od 300 “Huey II” helikoptera je u posjedu 14 zemalja s više od 1,2 miliona sati leta u vojnim i drugim misijama.
Četiro helikoptera su ukupne vrijednosti 38,539.378 američkih dolara, od čega je Bosna i Hercegovina participirala s 4,360.000 dolara, odnosno 7,5 miliona KM. Preostali iznos osigurala je Vlada Sjedinjenih Američkih Država kroz sredstva iz američkih programa pomoći prijateljskim zemljama Foreign Military Sales (FMS) i Foreign Military Funds (FMF).
