Zbog obilnih padavina jutros je u pojedinim mjestima u slivu rijeke Bosne došlo do izljevanja rijeke iz korita.
Na pojedinim mjestima u Reljevu došlo je do izlijevanja rijeka iz korita, na samom uključenju na autoput prema Zenici , nekoliko privrednih subjekata nalazi se svega nekoliko metara od poplavljenih područja javlja reporter N1.
U naselju Otes pored Sarajeva koje je prošlog mjeseca bilo pogođeno poplavama rijeka Želejznica još se nioje izlila ali njen vodostaj raste, rečeno je za N1 iz Operativnog centra CZ.
Ukoliko se padavine nastave rijeke bi ponovo mogle ugroziti naselja.
Snimak rijeke Željeznice pogledajte u nastavku.
Rijeke Fojnica i Lepenica izlile se se jutros u nekoliko sela kod Kiseljaka, a najgore stanje je u mjestu Jehovac gdje je došlo do izlijevanja vode na kolovoz te je saobraćaj obustavljen, rečeno je za N1 iz Civilne zaštite Srednjobosanskog kantona.
Ekipe Civilne zaštite su na terenu a u kritičnim područjima prati se razvoj situacije.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su se oglasili povodom jutrošnjeg hapšenja u Bijeljini i Sokocu povodom ratnih zločina. Oni navode da se zločin, zbog kojeg je uhapšeno sedam osoba, desio u selu Balatun kod Bijeljine.
“Postupajući po nalogu tužitelja Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA-e u više gradova u BiH lišili su slobode 7 osumnjičenih osoba”, naveli su oni.Nezvanično, riječ je o ratnim dešavanjima u Bijeljini tokom septembra 1992. godine, iz Tužilaštva BiH su zvanično potvrdili da se osumnjičeni terete da su kao pripadnici policijskih struktura Republike Srpske učestvovali u ubistvu 22 osobe bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo sedmero djece i osam žena.
“Među osumnjičenima koji su lišeni slobode su i osobe koje se terete za direktno učešće u egzekucijama žrtava”, rečeno je iz Tužilaštva.
Oni su u noći sa 24. na 25. septembar odvedeni iz svojih domova u Bukreštu u selo Balatun kod Bijeljine, gdje su, kako se pretpostavlja, pobijeni i bačeni u Drinu. U historijskim podacima o ovom događaju se navodi da su ih vjerovatno ubili pripadnici Specijalne jedinice MUP-a RS pod nadzorom lokalne policije. Pretpostavlja se da je sve bilo pod direktnom komandom tadašnjeg ministra MUP-a RS Miće Stanišića i njegovog zamjenika Tome Kovača.
Ubijene su porodice Sarajlić, Sjemenović i Malagić, a preživjeli godinama traže pravdu.
“Tužilaštvo BiH zahvaljuje se pripadnicima SIPA-e BiH i OSA-e BiH na saradnji i zajedničkim naporima u procesuiranju ovog predmeta. Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predati postupajućem tužiocu koji će nakon ispitivanja odlučiti o daljnjim aktivnostima u predmetu”, rečeno je iz Tužilaštva BiH.
Federalno ministarstvo finansija uplatilo je novac poštama i bankama za isplatu novembarskih penzija, međutim, kako nam je rečeno u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata u Federaciji ipak počinje 6. decembra, a ne danas.
– Kada se dogodi da peti u mjesecu pada u nedjelju, kao što je sada slučaj, isplata penzija počinje u ponedjeljak. Iako je novac uplaćen bankama i poštama, postoje dodatne poslovi koji se moraju obaviti, tako da će isplata decembarskih penzija početi 6. decembra – rekao nam je Amel Lizde, šef Ureda za informiranje Federalnog zavoda PIO.
Kontaktirali smo i jednu od banaka.
– Penzioneri će po svoje penzije u naše filijale moći doći u ponedjeljak. Danas isplata ne može biti – kazali su nam u ASA banci u Sarajevu.
Federalno ministarstvo finansija jučer je uplatilo prema bankama 139,9 miliona KM, dok je uplata prema poštama bila u srijedu, a kojima je prebačeno 49.684.480,08 KM.
Ukupno je za novembarske penzije osigurano 189,6 miliona KM.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plata u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku
Federalna vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, koji uređuje osnove ove podrške i osnovna materijalna prava za podršku porodicama s djecom, postupak, uslove i način njihovog ostvarivanja, finansiranje, nadzor i druga pitanja.
Materijalna podrška porodicama s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci obezbijede približno jednaki materijalni uslovi za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.
Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uslovima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.
Kantoni utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba porodica s djecom.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plata u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na dječji dodatak, pod uslovima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plate u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti obezbjeđuju iz budžetskih sredstava.
Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposleno lice, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.
Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu.
U najmnogoljudnijem kantonu u FBiH, Tuzlanskom kantonu, u prošloj godini prosječna plata je bila 863 KM. Prema tome po novom zakonu mjesečni dječiji dodatak bi iznosio 52 KM.
Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u procentu od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.
Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, i ista će se isplaćivati 12 mjeseci.
U Tuzlanskom kantonu bi ona prema tom trenutnoj situaciji mjesečno iznosila 259 KM. U zavisnosti od prosječne plate po kantonima tako bi i iznosi dodataka bili različiti. Većina kantona imala je prosječne neto plate u protekloj godini između 800 i 900 KM. Najviše su u dva kantona. U Sarajevskom kantonu prosječna plata je bila 1.179, a u Hercegovačko-neretvanskom 1.029, tako da bi u njima naknade bile i nešto više. Najniža prosječna plata za prošlu godinu je u Srednjobosanskom kantonu 774 KM, pa bi tamo i dodatak bio nešto niži.
Prava na naknadu plate porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.
Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak obezbjeđuju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji obezbjeđuju se u budžetima kantona.
U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj obezbjeđenje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status porodica, budući da je i dalje zastupljena praksa da neki kantoni obezbjeđuju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite porodica s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcionisanju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH.
Saobraćanje vozila na izgrađenom dijelu autoceste u FBiH bilježi kontinuiran rast. Podaci Sektora za upravljanje i održavanje o prometu vozila i naplati cestarine su pokazatelji uspješnog obavljanja posla u segment naplate cestarine.
JP Autoceste FBiH je u mjesecu novembru 2021. godine zabilježilo ukupno 998.798 vozila na izlazu s autoceste A1. Ukupan broj izlaza povećan je za 18,09% u odnosu na isti period 2020. godine. U usporedbi s istim periodom 2019. godine, broj prolaza je veći za 5,26% (ili za 49.876 prolaza).
U odnosu na mjesec novembar 2020. godine, ostvareno je 153.023 prolaza više, a po kategorijama vozila zabilježen je sljedeći rast: Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila registrovana do 7 sjedišta) za + 19,45%, Kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani visine od 1,3 m na prednjoj osovini) za +14,07%, Kategorija 3 (autobusi, kamioni s ili bez prikolice) za +11,51%, dok je za kategoriju 4 (kamioni sa četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prikolicom) zabilježen rast prometa za +8,63%.
Ostvareni prihod od naplate cestarine u periodu od 01.11. do 30.11. 2021. godine je 3.619.760,05 KM. Ukupan ostvareni prihod je povećan za 23,55% (ili za 690.001,74 KM) u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na isti period rekordne 2019. godine, ostvareni prihod je veći za 6,03% (ili za 205.878,93 KM).
JP Autoceste FBiH nastavljaju sa obaranjem rekorda kada je broj korisnika autoceste u pitanju, poručeno je iz ove kompanije.
Izvoz iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države više je nego udvostručen u odnosu na godinu ranije, što je sjajna vijest za našu privredu.
Izvoz iz BiH u SAD u prvih deset mjeseci ove godine bio je oko 120 miliona KM, izvještava BiznisInfo.
Poređenja radi, u prvi deset mjeseci prošle godine taj izvoz je bio svega 52 miliona KM, što pokazuje o kakvom se napretku radi.
SAD tradicionalno ne spada u red vodećih trgovinskih partnera BiH ni kada je riječ o izvozu ni o uvozu. No, ovaj rast od čak 124 posto, govori da se stvari, barem u nekim sektorima, mijenjaju.
Važno je primjetiti da je za ovaj ogromni rast zaslužna jedna vrsta proizvoda, a to su oružje i municija, koji čine više od polovine našeg izvoza u SAD.
Oružja i municije ove godine smo izvezli u SAD u vrijednosti od 67 miliona KM, plus 10 miliona vrijednosti izvoza eksploziva, protietičkih proizvoda itd.
Ukupno je BiH u prvih deset mjeseci 2021. izvezla oružja i municije u iznosu od 181 milion KM, što je za 35 posto više nego u istom periodu lani.
Najveće tržište za ove proizvode iz BiH sada je upravo SAD, Egipat je na drugom mjestu sa 24 miliona KM, a na trećem Češka sa oko 18 miliona KM.
Električni romobili postali su glavni trend kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. No, bez obzira na njihovu sve veću popularnost, na nivou BiH ne postoji odredba koja ih reguliše.
Zbog svoje praktičnosti, ekonomičnosti i kompaktnosti mnogi ih smatraju vozilima budućnosti, međutim ova vrsta vozila donosi i opasnosti od korištenja zbog čega neke zemlje pribjegavaju zakonima koji će ograničiti upotrebu električnih romobila.
“Na području BiH se primjenjuje Zakon o osnovama i sigurnosti prometa na cestama u BiH, koji je donesen na razini BiH. Nažalost niti ovim, kao niti jednim drugim propisom, koliko je nama poznato, nije posebno tretirana uporaba električnih vozila”, kazali su za Aktu iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Dodajući da električnim vozilima najčešće upravljaju i malodobni pojedinci i da su problem površine koje koriste za kretanje, s obzirom da kao pojam ovo sredstvo nije definirano Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, pa samim time nije određena površina po kojoj se smiju kretati.
“Nerijetko se može vidjeti da se za kretanje električnog romobila koriste javne ceste , trotoari, pješačke staze, biciklističke staze i biciklističke trake kojima se mogu kretati bicikli i mopedi”, rekli su iz ministarstva.
RS regulisao saobraćaj električnih vozila
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske regulisan je saobraćaj lakih ličnih električnih vozila kao što su električni trotinet, električni skejtbord, haverbord i segvej.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić rekao je da se navedena vozila razvrstavaju u četiri klase.
“Predviđeno je da se propisi iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, kojima je uređeno kretanje pješaka, primjenjuju i na lice koje koristi lako lično električno vozilo klase jedan i klase tri, a njihova maksimalna konstruktivna brzina je do šest kilometara po času”, rekao je Ćorić.
On je naveo da je lice koje koristi lako lično električno vozilo klase jedan i klase tri obavezno da posjeduje identifikacionu potvrdu za lako lično električno vozilo s kojim se kreće.
“Propisi iz oblasti bezbjednosti saobraćaja kojima je uređen saobraćaj bicikala primjenjuju se i na lice koje koristi lako lično električno vozilo klase dva i klase četiri, a njihova maksimalna konstruktivna brzina je do 25 kilometara po času”, dodao je Ćorić.
Pojasnio je da je lice koje koristi lako lično električno vozilo klase dva i klase četiri obavezno da posjeduje identifikacionu potvrdu za lako lično električno vozilo kojim se kreće, ima više od 14 godina, posjeduje potvrdu o poznavanju propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima ili vozačku dozvolu kojom se dokazuje pravo upravljanja vozilom bilo koje kategorije i za vrijeme vožnje nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu.
KS u pripremi izrade Zakona
Na području Kantona Sarajevo trenutno je u fazi donošenje Izmjena i dopuna Zakona o uređenju saobraćaja.
“Trenutno je u fazi donošenje Izmjena i dopuna Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo. Prvi put definisano je kretanje električnih romobila, na način da se ta vozila mogu kretati po izgrađenim biciklističkim stazama. Na mjestima gdje nema izgrađenih biciklističkih staza, vozila bi se trebala kretati po kolovozu. Strana i pravila kretanja su definisana Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH. Našim izmjenama i dopunama zakona, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, zabranjeno je kretanje trotoarima i pješačkim stazama”, navedeno je iz kantonalnog ministarstva saobraćaja.
Grad Livno objavio je javni poziv za izbor pravnih i fizičkih osoba koji će obavljati stručni nadzor nad livanjskim divljim konjima.
Gradsko vijeće Livna u ovogodišnjem proračunu izdvojilo je 10.000 KM za tu namjenu, a sredstva će biti usmjerena na suzbijanja epidemije, ishranu, higijenu i utvrđivanje zdravstvenog stanja, označavanje strukture i identifikacija krda, praćenje brojnoga stanja i godišnji prirast ždrijebadi, mjere zaštite od poljskih šteta, naknadu štete koje počine životinje na poljoprivrednim kulturama i na javnim prometnicama.
Pravo sudjelovanja na javnom pozivu imaju pravne i fizičke osobe koji su registrirani u Hercegbosanskoj županiji i imaju sjedište na području Grada Livna, a čija je osnovna djelatnost zbrinjavanje, uzgoj, obilježavanje, zaštita i liječenje životinja.
Populacija livanjskih divljih konja porasla je već na 900 jedinki. Konji prebivaju podno planine Cincar, na visoravni Kruzi, a u zimskom razdoblju često se spuštaju do prijevoja Borova glava u potrazi za hranom i solju koja se baca na prometnicu.
Gradsko vijeće Livna nedavno je održalo tematsku sjednicu na kojoj su se razmatrale moguće mjere brige i zaštite divljih konja.
S te sjednice upućena je inicijativa prema Vladi Hercegbosanske županije (HBŽ) da se očituje koja opcija bi bila najoptimalnija za zaštitu divljih konja i visoravni Kruzi.
Kako se doznaje od predsjednice Gradskog vijeća Hane Milak, Vlada HBŽ-a još se nije očitovala.
Andrijana Bukvarević, direktorica Sektora ljudskih resursa kompanije Bingo, za portal Klix.ba govorila je o radu u ovoj najvećoj bh. kompaniji, kao i najaktuelnijim događanjima vezanim za nju.
Svakodnevno više od 9.000 uposlenih grupacije Bingo osigurava neprekidno snabdijevanje i funkcionisanje najvećeg maloprodajnog lanca trgovina u BiH, s više od 220 trgovina širom države. Radnici u trgovini, proizvodnim kompanijama i ugostiteljstvu čine stub ove kompanije. Neki od njih su tu više od 20 godina, tačnije od prvog dana postojanja kompanije Bingo i odlično poznaju svoje kupce. Danas sa sigurnošću možemo reći da je Bingo najveći poslodavac u BiH, a ta pozicija sa sobom nosi i veliku odgovornost, s kojom se uspješno nosi HR odjel ove kompanije. O Bingu kao poslodavcu, izazovima, ali i planovima za budućnost razgovarali smo s Andrijanom Bukvarević, direktoricom Sektora ljudskih resursa.
Kako u praksi izgleda voditi sektor ljudskih resursa najvećeg poslodavca u državi te provoditi HR strategiju?
Činjenica da Bingo upošljava više od 9.000 ljudi znači da u isto vrijeme posredno brinemo i o više od 20.000 članova njihovih porodica. Izuzetna je čast biti dio tog velikog tima te voditi Sektor ljudskih resursa, no imajući na umu ove brojeve, sasvim je jasan stepen odgovornosti koju imamo prema svim pojedincima. Tim ljudskih resursa čine 22 zaposlenika, koji se, pored kadrovske administracije, brinu o profesionalnoj selekciji, organizacijskom dizajnu, edukacijama, talent menadžmentu i brendu poslodavca. Naša uloga je višestruka. Svakodnevno brinemo o tome da svaki zaposleni ima jednak tretman, da bude poštovan i edukovan. Tu smo i da osiguramo objektivnost, od evaluacije rada postojećih uposlenih, do samog procesa zapošljavanja. Pojednostavljeno, tu smo da osiguramo pravednost. Iz tog razloga u Bingu postoji sistem internog napredovanja, koji osigurava ravnopravnu mogućnost razvoja.
Spomenuli ste odgovornost koju Bingo ima prema svojim uposlenicima. Na koji način se ta odgovornost prenosi u praksi?
Veličina i snaga Binga, kakav danas poznajemo, rezultat je ideja i rada veoma talentovanog tima profesionalaca. Tom timu smo kao kompanija dali obećanje da kada radiš u Bingu, dio si velike porodice koja je posvećena jednom cilju, da svojim individualnim naporima stvorimo okruženje dostojno svakog pojedinca. Takvo okruženje doprinosi kvalitetnijem životu svih nas. Ovo obećanje kontinuirano ispunjavamo, njegujući osnovne vrijednosti zajedništva i pripadnosti, angažiranosti u zajednici te rasta i razvoja.
Popriličan je izazov obećavati rast i razvoj za 9.000 ljudi.
Mi taj rast posmatramo u nekom širem kontekstu. Najprije, rast Binga je direktan rast domaće privrede, a taj rast se dešava samo onda kada članovi našeg tima rastu i razvijaju se, kako na profesionalnom, tako i na privatnom planu.
No slažem se, izazov je obećati rast i razvoj za bilo koga, a da to nije obećanje koje dajete sami sebi. Ono što je važno je da Bingo obećava svima priliku da rastu i razvijaju se. Zato smo i uspostavili sistem edukacija i talent menadžmenta, koji u obzir uzimaju sve nivoe i dio su našeg šireg strateškog opredjeljenja. Svakodnevno implementiramo svoju strategiju koja obuhvata plan razvoja po sektorima, s implementacijom različitih metoda učenja (on the job, job shadowing, radionice, seminari, praktične edukacije). U posljednjih nekoliko mjeseci formirali smo i Akademiju za rukovodioce poslovnih jedinica te Akademiju za regionalne menadžere. HR tim čine i biznis partneri i interni treneri, koji su regionalno raspoređeni i učestvuju u edukacijskim aktivnostima u maloprodaji. Kada govorimo o maloprodaji, bitno je istaći i naš mentorski sistem, u okviru kojeg svaki novi zaposleni dobija svog mentora i prolazi kroz detaljan onboarding proces.
Kao najveći poslodavac sigurno se suočavate s kadrovskim izazovima, koji su vrlo specifični za “retail” industriju.
Sigurno je da svi poslodavci u današnjem ambijentu u kojem se nalazimo imaju velike izazove kada je riječ o zadržavanju postojećeg kadra, ali i upošljavanju novog. Prvi izazovi počeli su odlaskom mladih iz države, što je još više došlo do izražaja u ovom postpandemijskom vremenu. Naše snažno opredjeljenje da su ljudi ispred svega potvrdili smo upravo u 2020. godini, u doba pandemije koronavirusa, kada smo implementirali značajno povećanje plate za sve zaposlene, od otprilike 20%. Ne treba zanemariti činjenicu da su u tom periodu poslodavaci uglavnom otpuštali radnike ili znatno smanjivali plate. Danas, naši uposlenici u maloprodaji imaju najveće plate prodavaca u retailu u BiH, s prosječnim iznosom od otprilike 936 KM.
S druge strane, prosječna dob naših uposlenika u maloprodaji je 35 godina, a u upravi 31. Skoro 50% radnika je u Bingu više od 5 godina, što govori o visokom procentu zadržavanja kadra. No ipak, uvijek imamo potrebu za novim kadrovima, na čemu intenzivno rade naši vrijedni regruteri.
Činjenica je da većinu vaših uposlenika čine prodavci u maloprodaji. Na koji način kolege iz uprave sarađuju s njima?
Trgovina je posao koji se uči na terenu. Toga smo svjesni svi mi koji smo u pozadini Bingo maloprodaje. Svjesni smo činjenice da ukoliko želite stvoriti ugodno iskustvo kupovine, morate biti u dodiru s kupcem. Ne postoji drugi način da to i ostvarite, osim da ste u trgovini, s kolegama iz maloprodaje. Upravo iz tog razloga redovno provodimo inicijativu “Rad u maloprodaji”, u okviru koje kolege iz uprave/administracije, uključujući i top menadžment, obavljaju radne zadatke u trgovinama, rame uz rame sa svojim kolegama iz maloprodaje. Ovu aktivnost rado obavljamo, jer uvijek imamo priliku upoznati nove kolege, učiti od njih, ali i biti u direktnom dodiru s kupcima. Time dobivamo direktne povratne informacije o kvalitetu usluge koju pružamo, što je zaista neprocjenjivo znanje i osnova za njeno unapređenje.
Direktan dodir sa zajednicom ostvarujete i kroz društveno odgovorne projekte. Možete li nam reći nešto više o glavnim inicijativama koje provodite?
O tome najbolje govore konkretne aktivnosti koje smo pokrenuli. Tačnije, možemo to nazvati strateškim opredjeljenjem, jer smo svjesni da samo kontinuirane akcije i stvarna podrška prave razliku i suštinski mijenjaju sliku svijeta oko nas. S tim u vezi pokrenuli smo nešto što je u ovim okolnostima pandemije, kojoj se ne nazire kraj, izuzetno, slobodno možemo reći i životno važno – sistem podrške “Srce zajednice” koja podrazumijeva finansijsku podršku zaposlenima i najbližim članovima njihovih porodica, koji su oboljeli.
Ovaj fond se ne odnosi samo na naše uposlenike, već i na članove njihovih porodica, jer odlično znamo kad je jedan član porodice bolestan, to se tiče svih nas koji toj porodici pripadamo. I na taj način želimo ojačati osjećaj sigurnosti i podrške za naše zaposlene, za koje, pored redovne i sigurne plate, nastojimo osigurati uslove u kojima je njihovo radno mjesto istovremeno i mjesto gdje se osjećaju poštovano, cijenjeno i zaštićeno.
Od ostalih projekata izdvojila bih rad sa štićenicima SOS-a, kroz radionice fokusirane na jačanje samopouzdanja te saradnju s udruženjem Proreha, u okviru koje smo radili na stručnom osposobljavanju osoba s invaliditetom.
Nastavit ćemo pažljivo osluškivati potrebe društva kojem pripadamo kroz buduće projekte društvene odgovornosti, koji su uvijek bili i ostat će naše strateško opredjeljenje.
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 29.11.2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 02.12.2021. godine, kao dana početka njihove primjene.
Vlada FBiH je danas donijela zaključak kojim je preporučila vladama kantona da u skladu sa epidemiološkom situacijom u kantonima uvode VTP pravilo, te je u skladu s tim stavljen van snage dio važećih naredbi koji se odnosio na uvođenje ovog pravila u određene ustanove od 20. decembra u FBiH.
Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a.
Krizni štab FMZ-a je zadužen da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih.
Ovaj štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.
U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.
U danas prezentiranoj informaciji je, uz ostalo, navedeno da je u 47. sedmici, u odnosu na prethodnu, zabilježen blagi pad sedmičnih indikatora, osim broja pacijenata na respiratoru. Na bolničkom liječenju trenutno je 543 oboljelih od COVID-19, od kojih je 47 na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Od 463 hospitaliziranih, 86,4 posto su nevakcinisani i nepotpuno vakcinisani, a 13,6 posto potpuno vakcinisani.
Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 139 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana najviša je zabilježena u Sarajevskom, Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 975.980 vakcina protiv COVID-19, od čega se na prvu dozu odnosi 518.765, na drugu 452.324, te na treću 4.891.
