Za mito u porodilištima u Bosni i Hercegovini (BiH), u prosjeku se godišnje izdvoji više od dva miliona maraka (oko milion eura), pokazalo je istraživanje Udruženja „Baby steps“ iz Sarajeva
Tridesetosmogodišnja Magdalena rodila je dvoje djece u državnom porodilištu u Sarajevu. Uoči oba poroda, doktoru je dala kovertu u kojoj je bilo 300 maraka.
Davanjem mita, odnosno plaćanjem dodatno poroda za koji troškove inače snosi u potpunosti zdravstveno osiguranje, Magdalena je, kako kaže, željela „osigurati bolji tretman prilikom poroda“.
Liječnik joj je rekao da to nije potrebno. No, kovertu s novcem, ipak, je uzeo.
„Doktor je bio prisutan na oba poroda, a ne babica. Zahvalna sam i što sam dobila punu ansteziju kod ušivanja. Poslije poroda donio mi je svoj mobitel da nazovem porodicu. Tretirali su me drugačije od drugih porodilja. Nije mi žao ni marke i opet bih dala“, kaže Magdalena za Radio Slobodna Evropa.
Ona ističe da pacijenti daju novac liječnicima uglavnom zbog straha, odnosno u želji da dobiju bolji medicinski tretman.
Za mito u porodilištima u Bosni i Hercegovini (BiH), u prosjeku se godišnje izdvoji više od dva miliona maraka (oko milion eura), pokazalo je istraživanje Udruženja „Baby steps“ iz Sarajeva.
Rezultati prošlogodišnjeg istraživanja, u koje su bile uključene 2.713 porodilje iz cijele BiH, pokazuje da je 50 posto njih dalo novac ili poklon medicinskom osoblju.
Novac ili poklone davale su porodilje ili članovi njihove porodice, a „nagrada“ je u prosjeku iznosila 140 maraka (oko 70 eura).
Predsjednica Udruženja „Baby steps“ Amila Tatarević kaže za RSE da su rezultati istraživanja poražavajući, jer potvrđuju da je korupcija prisutna pri svakom drugom porodu u BiH.
Ona ističe da je u pojedinim slučajevima novac tražen od porodilja, dok su često koverte pripremale i samoinicijativno, uplašene savjetima i pričama iz porodilišta.
„Bilo je čak i izjava: ‘Ako me misliš počastiti, sad je trenutak da to uradiš’. Bilo je insinuiranja i otvaranja džepa za neki vid poklona. Postoji naravno i određeni procenat žena koje su iz straha šta ih čeka u tim porodilištima odlučivale da same ponude i pripreme kovertu. Na kraju krajeva, slušale su i po čekaonicama savjete da pripreme novac“, kaže Tatarević.
NEMA PRIJAVA KORUPCIJE
Rezultati istraživanja „Korupcija u porodilištima“ upućeni su nadležnim entitetskim i kantonalnim ministarstvima, kao i porodilištima u BiH. Od njih su zatražene povratne informacije, a odgovori su, kaže Tatarević, bili skromni i šturi.
„Dobili smo manji broj odgovora. U njima je navedeno da nije bila nijedna prijava korupcije u zadnjih deset godina. Dakle, mi imamo 15 hiljada poroda gdje je prisutna korupcija, a imamo nula prijava. I to ukazuje na veliki problem“, ističe Tatarević.
Iz Opće bolnice „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu na upit RSE o eventulanim prijavama korupcije, navode da im nije prijavljen niti jedan slučaj korupcije ili traženja mita na porođajnom odjelu.
„U bolnici je formiran Tim za borbu protiv korupcije. Na osam lokacija u bolnici je postavljen antikoruptivni materijal, zajedno sa obrascima za prijavu korupcije, te detaljnim uputstvom kako i kome prijaviti korupciju u bolnici“, ističu u odgovoru za RSE.
U Bolnici “Srbija”, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu u bh. entitetu Republika Srpska (RS), također, tvrde da nisu imali primjedbe i prijave pacijenata kad je riječ o korupciji, odnosno primanju mita od medicinskog osoblja.
“Samim tim nije bilo potrebe za preduzimanjem mjera. Bolnica ‘Srbija’ će u slučaju prijave korupcije preduzeti sve potrebne mjere za pokretanje disciplinskih postupaka”, saopćeno je među ostalim za RSE iz Bolnice “Srbija”.
U ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, također, naglašavaju da je na okruglom stolu, organiziranom krajem oktobra sa direktorima domova zdravlja, usvojen pravilnik jednobraznog sistema prijave korupcije.
Iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o tome ima li u porodilištu u toj zdravstvenoj ustanovi prijavljene korupcije.
Istraživanje o korupciji u porodilištima, koje je provelo udruženje „Baby steps“, ukazuje na činjenicu da se mnoge majke, zbog prethodnih traumatičnih iskustava, teško odlučuju da ponovo rađaju.
‘KAD NISAM PLATILA, NADRLJALA SAM’
Tridesetosmogodišnja Vesna iz Sarajeva tri puta se porodila u istom sarajevskom porodilištu. Nakon prvog traumatičnog iskustva, za iduća dva poroda odlučila je „počastiti“ medicinsko osoblje.
„Jedini put kada doktorima nisam dala pare, nadrljala sam. Kada se unaprijed zakaže i odredi doktor koji će te poroditi, kao što je bilo u mom slučaju, mora im se unaprijed dati novac. Ja to tada nisam znala i smatram da sam sankcionisana što nisam dala pare. Bila je to katastrofa. Nije mi rečeno zbog čega idem na indukciju i koje lijekove daju. Bila sam prestravljena. Doktor mi je tek povremeno dolazio na porod i na kraju mi je ranu zašio naživo, nakon što je pustio da se ohladi bez ikakve potrebe“, ističe on.
Za iduća dva poroda, Vesna je liječnika i medicinsku sestru nagradila sa 400 maraka (oko 200 eura). Želja joj je, kaže, bila da im se oduži za ljubaznost i fin pristup.
BiH nema državno ministarstvo zdravstva. Sektor zdravstva u nadleženosti je entiteta Republika Srpska, dok entitet Federacija BiH dijeli ovu nadleženost sa deset kantona. Svaki od deset kantona ima vlastite zakone i resorna ministarstva.
Uprkos zdravstvenom osiguranju, žene dodatno plaćaju porod
Građani BiH plaćaju doprinose za zdravstvo po stopi od oko 12 posto. To znači da se na mjesečnu bruto plaću u iznosu od 1.000 maraka (oko 500 eura), za zdravstvo uplati više od 120 maraka (oko 60 eura).
Iako svaki mjesec uplaćuje redovno zdravstveno osiguranje, 32-godišnja Sanja iz Istočnog Sarajeva, u Republici Srpskoj, dodatno je platila porod prije četiri godine.
Sanjin suprug dao je njenoj liječnici kovertu sa 200 maraka (oko 100 eura).
„Svako od njih očekuje tu kovertu. Živimo gdje živimo i toga trebamo biti svjesni. Doktorica koja mi je vodila trudnoću tada nije bila u smjeni. Platila sam zato što sam željela da me ona porodi. Nije bila njena smjena, došla je i porodila me. Nije tražila, ali mislim da se to podrazumijeva jer, inače, ne bi dolazila. Što se tiče samog iskustva, bila sam zgrožena. Drugi put sam se doslovice porodila sama, a babica koju znam privatno mi je pomogla“, ističe Sanja.
Senad Sarić, specijalista za ginekologiju i reproduktivnu medicinu godinama je radio u jednoj od bolnica u Mostara, na jugu BiH. Sarić trenutno radi u privatnoj praksi i tvrdi da nikada nije svjedočio korupciji u porodilištu, iako priznaje da je ona sveprisutna u bh. društvu.
„Godinama sam radio i nisam ni od koga uzeo. Toga kod nas nije bilo. Postoji taj običaj da se simbolično časti, ali to je sitnica i kod nas u Mostaru to nikada nije bilo na glasu. Što se tiče porodilišta u Sarajevu, znam da postoje te priče da se plaća cerski rez i ostalo. To je meni nerazumljivo. Ko god to radi, treba kriminalno da odgovara“, ističe Sarić.
Iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE o stanju i navodima o korupciji u porodilištima.
U Ministarstvu zdravlja entiteta Republika Srpska naveli su da je krivično djelo primanja, kao i davanja mita, regulirano pravnim propisima tog entiteta.
„Ministarstvo je otvoreno za sve primjedbe i sugestije koje se tiču oblasti zdravstva i nastoji da bude partner pacijentima i zdravstvenim radnicima, a poziva sve građane da svoje sumnje u bilo kakve nepravilnosti prijave za to nadležnim organima“, navedeno je, uz ostalo, u dopisu Ministarstva.
SLUČAJ PORODA KOD KUĆE
Nakon loših iskustava iz porodilišta, liječnica Amira Ćerimagić, i aktivistica Udruženja “Baby steps”, odlučila je četvrto dijete roditi kod kuće.
“To je u BiH nedefinisano, odnosno pripada sivoj zoni. Iskoristila sam građanske mehanizme da od bolnica tražim zvanično tu mogućnost, ali unaprijed sam znala da je to odbijenica. Nije zabranjeno, ali ne možete pronaći medicinsko osoblje, niti je dostupno da se traži od zdravstvenih ustanova. Rodila sam dijete kod kuće, a babica, odnosno muškarac ‘baban’ kako ga zovem, bio je iz Evropske unije (EU) i živi u Sloveniji”, kaže Ćermiagić za RSE.
Kako je kazala, bio je to klasični asistirani kućni porod, za koji se sama izborila.
Podnijela je, kako kaže, apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj ukazuje da nemogućnost poroda kod kuće predstavlja kršenje ljudskih prava. Ova apelacija je odbijena, nakon čega se obratila Evropskom sudu za ljudska prava. Ova apelacija je u proceduri.
PETICIJA ZA POROD BEZ STRAHA
Udruženje „Baby steps“ pokrenulo je peticiju „Za porod bez straha i ‘dodatnih’ troškova“. Potpisalo je nekoliko hiljada građana.
Iz Udruženja upozoravaju da sve majke zaslužuju stručno i posvećeno osoblje, te dostojanstven porod bez „dodatnih troškova“.
Poručuju da su zdravstveni radnici plaćeni za posao koji rade i uzimanje mita narušava etički kodeks profesije.
„Korupcija vodi do ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, jer stvara nejednakost u tretmanu porodilja. Primanje mita je krivično djelo koje treba biti prepoznato, obeshrabreno i sankcionisano“, naveli su iz Udruženja.
Ova peticija će biti upućena nadležnim insitucijama koje upravljaju i nadziru rad porodilišta, sa apelom za uvođenjem boljih mehanizama prijave, dokazivanja i sankcioniranja korupcije u porodilištima.
Na lošu situaciju u porodilištima alarmirano je i 2018. godine, tokom akcije “Prekinimo šutnju”, kada je stotine žena iz BiH progovorilo o dešavanjima iza vrata porodilišta.
Tada su objavljena svjedočanstava žena o tome kako su im određeni zahvati rađeni bez anestezije, te da su im davani medikamenti za ubrzanje poroda koji izazivaju nesnosne bolove.
Akcija „Prekinimo šutnju“ brzo je postala regionalna i pokazala da su iskustva žena veoma slična u svim državama regije.
Fokus.ba
