Najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini bila je kompanija ArcelorMittal Zenica, dok je najveći uvoznik naftna firma Holdina Sarajevo, rečeno je za BiznisInfo iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kada je riječ o izvoznicima, na drugom mjestu je zvornička Alumina, a slijede dvije firme iz Lukavca – Sisecam soda i Global ispat koksna industrija (GIKIL).

Na petom mjestu najvećih izvoznika u 2020. je EFT- Rudnik i termoelektrana stanari, a šesti je PreventBH Visoko.

Na sedmom mjestu je proizvođač ulja iz Brčkog Bimal. Potom slijede dvije kompanije iz Širokog Brijega, a to su TT Kabeli i Feal.

Među top deset izvoznika u BiH u prethodnoj godini našao se i vodeći domaći proizvođač iz oblasti namjenske industrije – Igman Konjic.

Kada je riječ o najvećim uvoznicima, ArcelorMittal Zenica je na drugom mjestu iza Holdine, a slijede GIKIL te kompanija Violeta.

Na petom mjestu je mostarski Hercegovinalijek, kojeg slijede OMV BH, Bimal, te Porsche BH Sarajevo koji je zadužen za prodaju automobila grupacije Volkswagen.

Top deset uvoznika zatvaraju firme Petrol BH Oil Company Sarajevo i Optima Grupa Banjaluka.

Kod uvoznika se vidi dominacija naftnih kompanija, jer su se čak četiri takve firme našle u top 10.

U odnosu na prehtodne godine, na obje liste je vidljiv izostanak mostarskog Aluminija koji je zauzimao visoke pozicije, a prošle godine je obustavio proizvodunju, da bi ona tek nedavno bila pokrenuta u manjem obimu i sa novim vlasnicima

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ugostila je Medinu Plaćo, mladu Sarajku koja je jučer svojom nesebičnom i brzom reakcijom svom sugrađaninu pružila pomoć i na taj način mu spasila život.

Jučer je jedan sugrađanin u tržnom centru u Sarajevu kolabirao, a Medina mu je pružila pomoć, reanimirala ga, te nakon desetak minuta mu uspostavila puls.

– Danas je moja gošća u Vijećnici bila hrabra Sarajka, doktorica Medina Plaćo, koja je nesebičnom i brzom reakcijom, našem sugrađaninu pružila pomoć, reanimaciju i nakon desetak minuta, uspostavila puls. Doktorica Medina trenutno je na birou.

Pozivamo sve nadležne da u skladu sa mogućnostima, ovoj mladoj djevojci koja je svojim činom dokazala da je itekako spremna primijeniti stečeno znanje, pruže priliku da radi u svojoj struci. Uvjerena sam da će naša mladost poput Medine, imati priliku da svoju karijeru grade u svom gradu i u svojoj zemlji.

U ime svih Sarajki i Sarajlija, hvala ti – poručila je Benjamina Karić.

 

Semir Osmanagić, osnivač Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” pozvao je dijasporu da se vrati.

On je na svom YouTube kanalu BosnianPyramidsTV ispričao kako se mnogi ljudi nalaze u dilemi da li ostati u tim sredinama zbog budućnosti svoje djece ili djece svoje djece.

“U posljednje dvije godine stvari su se promijenile. Zemlje koje su bile perjanice demokratije, zaštite ljudskih prava i svakojakih sloboda, najednom su postale predvodnice zatvaranja. Ima i onih koji su situirani. Djeca su im odrasla, završili škole i fakultete. Rade, zasnovali su porodice. Ovim putem upučujem poziv…”, priča Osmanagić na snimku koji traje nešto više od osam minuta.

Osmanagić je posebno naglasio onima koji su u dilemi – “da se ipak vrate u zemlju svojih djedova, očeva i majki, u zemlju odakle su im korijeni”.

“Pazite, moj povratka mnoge je začudio. Ja se vraćam iz Amerike, kao uspješan biznismen. Ostavljam sve i započinjem ispočetka borbu sa vjetrenjačama, i u to oblasti koju niko ne bi očekivao arheologija, historija. Međutim, našli smo svoj prostor, započeli sa aktivnostkima i investirao slobodan kapital”, nastavlja Omsnagić.

Osnivač Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” u snimku tvrdi da je svaki “slobodan dinar” investirao ovdje u Bi, konkretno Visokom, pokazujući da dijelimo budućnost ovoga što radimo.

“Naravno, n treba imati iluzije i svi znamo kako raditi s birokratijom koja je vrlo često korumpirana. Ja nisam nikoga potplatio. U Bosni sam ostao, zapošljavamo dosta mladih ljudi. Koliko ima ljudi iz Srbije, koliko ima Hrvata. Zamislite da se samo mali broj ljudi vrate na zemlju odakle su nam korijeni. Postoji nada za sve nas da radimo, da se udružujemo i da imamo zajedničke projekte, da vratimo  jedan novi entuzijazam i ambiciju. Da mijenjamo ekonomsku, socijalnu, političku i društvenu realnost ovih naših malih zemalja. I da sarađujemo, međusobno”, podvukao je Semir Osmanagić.

Zanimljivi su neki od odgovora koje je dobio Osmanagić, od ljudi sa ovih prostora iz inozemstva.

“Pozdrav iz Danske. Samo zdravlja i za koju godinu kući. Dobra tema, ali dalo bi se tu diskutirati satima za pročešljati sve slojeve društva i razloga odlaska”, prvi je zanimljiv komentar.

 

Zatim je odgovorila Mirjana Gruhl.

“Imam namjera da se vratim u mojoj Makedoniju. No, imam pritisak od moje sestre. Šta ćeš bez posla, a moj instikt je jači i vratit ću se, ako Bog da, do mart ili maja”, napisala je Mirjana.

“Ja se planiram vratiti poslije 30 godina u Australiji. Palim familiju sa Youtubea snimkama kako se kod nas dobro jede i kako nam je lijepo na moru kad dođe ljeto, do sad sve ide po planu”, napisao je Ivan Gudelj.

Sličan komentar je dao i Semir Sinanović.

“Semire, penzioner sam, završenu školu imam ovdje u Norveško,j smjer izgradnja drvenih kuća, sa decenijskim iskustvom. Planovi su mi se vratiti u BiH, ima li mjesto kod tebe kao volonter? Pozdrav iz Kraljevine”, napisao je Sinanović iz Norveške.

radiosarajevo

 

Tokom protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini registrovano je još 2590 slučajeva zaraze koronavirusom. Od tog broja, u Federaciji BiH je 1568 novozaraženih osoba, u Republici Srpskoj 883 i u Brčko distriktu 139. Od posljedica zaraze u posljednja 24 sata preminule su 24 osobe, od kojih 16 u Federaciji BiH i osam u Republici Srpskoj. Još dva smrtna ishoda prijavljena su retroaktivno u Federaciji BiH.

 

U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 4 029 uzoraka, od čega je 1568 pozitivno na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima.

Do sada je testirano ukupno 1 092 166 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 200 884 osobe.

U protekla 24 sata u Federaciji BiH prijavljeno je 16 smrtnih ishoda, i to u Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo, dok su dva smrtna ishoda prijavljena retroaktivno.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 7 639.

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv, аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 1652 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 883 оsоbе.

Rаdi sе о 409 muškаrаca i 474 žеnе, оd kојih је 198 mlаđе, 539 srеdnjе i 146 stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 232 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 95 iz Biјеljinе, 45 iz Kоzаrskе Dubicе, 41 iz Prnjаvоrа, 40 iz Grаdiškе, 38 iz Lаktаšа, 33 iz Priјеdоrа, 29 iz Nеvеsinjа, 25 iz Višеgrаdа, 24 iz Zvоrnikа, 23 iz Mrkоnjić Grаdа, pо 22 оsоbе su iz Tеslićа i Trеbinjа, pо 21 iz Kоstајnicе i Ugljеvikа, pо 18 iz Dоbоја i Fоčе, 16 iz Dеrvеntе, pо 15 iz Rudоg i Sоkоcа, pо 12 iz Pаlа, Čеlincа i Šаmcа, dеvеt iz Mоdričе, оsаm iz Srpcа, sеdаm iz Čајničа, pеt iz Šipоvа, pо čеtiri оsоbе iz Lоpаrа i Ribnikа, pо tri iz Kоtоr Vаrоšа i Stаnаrа, pо dviје iz Nоvоg Grаdа i Šеkоvićа i pо јеdnа оsоbа iz Bеrkоvićа, Brоdа, Vukоsаvljа, Јеzеrа, Knеžеvа, Krupе nа Uni i Srеbrеnicе.

U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је оsаm smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о šеst muškаrаcа i dviје žеnе stаriје živоtnе dоbi  iz Bаnjаlukе, Gаckа, Istоčnе Ilidžе, Milićа, Pаlа, Priјеdоrа, Trеbinjа i Zvоrnikа.

Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 97.933 slučаја virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 5.615 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

Tеstirаnо је ukupnо 383.837 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 475, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 193, а u оstаlim bоlnicаmа 282. Nа rеspirаtоru je 40 оsоba (29 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i 11 u оstаlim bоlnicаmа).

U Brčko distriktu danas je registrovano 139 novih slučajeva zaraze virusom korona. Nije bilo smrtnih ishoda uzrokovanih zarazom.

U KOVID-19 bolnici Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar preminulo je šest bolesnika od kojih tri iz Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ): muškarac iz Mostara rođen 1940. godine, žena iz Neuma rođena 1934. godine i žena iz Konjica rođena 1953. godine, te tri bolesnika iz Županije Zapadnohercegovačke: muškarac iz Ljubuškog rođen 1932. godine, muškarac iz Ljubuškog rođen 1943. godine i žena iz Širokog Brijega rođena 1934. godine.

Na bolničkom liječenju trenutno je 113 bolesnika, od kojih je 16 na invazivnoj i sedam na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno.

U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB Mostar testirano je 1187 uzoraka.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 349: 174 iz Mostara, 39 iz Čapljine, 47 iz Čitluka, dvije osobe iz Neuma, sedam iz Jablanice, 15 iz Stoca, 54 iz Prozor-Rame i 11 iz Konjica.

Županijski i općinski sanitarni inspektori jučer su izdali 443 rješenja o samoizoliranju i izoliranju, a na snazi je 2813 rješenja.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, proteklog dana u Kantonu Sarajevo potvrđeno je 595 novih slučajeva zaraze koronavirusom, nakon što su laboratorijski testirana 2.074 uzorka. U istom periodu, od Kovid-19 infekcije oporavile su se 422 osobe. Četiri pacijenta su preminula od posljedica ove bolesti.

Trenutno je na bolničkom liječenju 147 pacijenata, od kojih je 135 sa akutnom infekcijom, dok su ostali post kovid ili se nalaze na opservaciji/trijaži.

Udio nevakcinisanih osoba u broju hospitaliziranih je 72,79 posto. Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 99 pacijenata, a u Općoj bolnici “Prim.dr. Abdulah Nakaš” 48. Na respiratoru je 14 osoba, sedam ih koristi neinvazivnu ventilaciju, dok je na kiseoničkoj potpori disanju sedam pacijenata.

Kanton Sarajevo danas bilježi 3.529 aktivnih slučajeva Kovid-19 infekcije. U samoizolaciji su trenutno 5.034 osobe.

Od početka pandemije u Kantonu Sarajevo evidentirane su ukupno 75.733 osobe zaražene koronavirusom, a njih 70.520 je izliječeno.

U proteklih sedam dana prosječan broj zaraženih je 499, dok sedmična incidenca, odnosno broj oboljelih na 100.000 stanovnika, iznosi 829, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

U kovid-ambulantama Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo pregledana su 584 pacijenta, od kojih su tri transportovana na bolničko liječenje.

Na drajv-in punktovima i u kovid-ambulantama uzeta su 2.142 pi-si-ar brisa. Drajv-in punktovi na Vrbanji, Ilidži i Semizovcu rade svaki dan u terminima od 07:30 do 20:00 sati.

Kovid-pozivni centar zabilježio je 1.070 poziva, a obavljena su i 644 razgovora s pacijentima putem telefonskih brojeva u kovid-ambulantama.

Proteklog dana u Kantonu Sarajevo vakcinisane su 1.574 osobe. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo još jednom poziva građane da se vakcinišu, kako bi sačuvali svoje i zdravlje osoba u svojoj okolini. Iz ovog ministarstva i zdravstvenih ustanova zahvaljuju građanima na saradnji, te ih pozivaju da i dalje poštuju sve propisane higijensko-epidemiološke mjere.

 

izvor:

 

Uz planiranu izgradnju novih pogona, JP Elektroprivreda BiH je s ciljem povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora, javno oglasila i svoju zainteresovanost za otkup, odnosno kupovinu projekata u razvoju ili završenih proizvodnih objekata, upućivanjem poziva zainteresovanim stranama

uvažavajući inicijativu premijera Federacije BiH Fadila Novalića, Javno preduzeće Elektroprivreda BiH iskazuje zainteresovanost i spremnost za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici iz sastava mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske, koji je vlasnik 65 posto dionica preduzeća.

Iz EPBiH ističu da spremnost za kupovinu akcija Hidroelektrana na Trebišnjici temelje na nužnosti očuvanja energetske nezavisnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH koje bi omogućavanjem „otuđenja“ značajnih proizvodnih potencijala bile ozbiljno ugrožene.

– Posljedica ovakvog scenarija bilo bi i neminovno ekonomsko urušavanje BiH – kazali su.

Spremnost JP Elektroprivreda BiH za kupovinu akcija preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici u skladu je sa strateškim opredjeljenjem kompanije za povećanjem udjela obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije u prozvodnom portfoliju i ispunjavanju obaveza koje je država BiH preuzela kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici.

Uz planiranu izgradnju novih pogona, JP Elektroprivreda BiH je s ciljem povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora, javno oglasila i svoju zainteresovanost za otkup, odnosno kupovinu projekata u razvoju ili završenih proizvodnih objekata, upućivanjem poziva zainteresovanim stranama.

Podsjetili su da su Hidroelektrane na Trebišnjici sa pogonima Trebinje 1 i 2, Čapljina i dio HE Dubrovnik (Hrvatska) od puštanja u proizvodnju (sukcesivno u periodu 1965-1981.godina) sve do 1992.godine, djelovale u sastavu Elektroprivrede BiH koja je finansirala njihovu izgradnju.

Od 1992. godine, dodali su iz EPBiH, hidroelektrane Trebinje 1 i 2 ukupne instalisane snage 176 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 384 do 434 GWh električne energije su u sastavu mješovitog holdinga Elektroprivreda RS.

– Hidroelektrana Dubrovnik iz sliva rijeke Trebišnjice je na teritoriji Hrvatske i njena proizvodnja, koja u godišnjem prosjeku prelazi količinu 1160 GWh, se raspodjeljuje između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i holdinga Elektroprivreda RS kojem u raspodjeli pripada više od 75 posto proizvedene električne energije. Od 1992.godine, HE Čapljina djeluje u sastavu Elektroprivrede HZHB – saopćili su iz EPBiH.

izvor: fokus.ba

Suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Zijada Mutapa i drugih nastavit će se danas.

Ročište je zakazano u 9. sati. Sudija u ovom slučaju je Branko Perić.

Podsjetimo, prethodno ročište je održano 23. decembra, a od tada je trebalo biti održano još jedno i to 30. decembra, ali je odgođeno radi zdravstvenog stanja Zijada Mutapa.

Danas je planirano da budu saslušana četiri svjedoka i to Nebojša Veljović, Elvedin Bojo, Elvin Demir i Nevzet Kovač. Veljović, Demir i Kovač su pripadnici direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dok je Bojo pripadnik MUP-a KS.

U ovom predmetu je, osim Zijada, optužena i njegova kćerka Alisa Mutap-Ramić, Muamer Ožegović, Hasan Dupovac i Josip Barić.

Oni se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili skupini za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život dana 8.02.2016.godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža usljed kojih je 15. februara iste godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo.

---

Radiosarajevo.ba

Cjelokupna privreda BiH najvećim je dijelom oslonjeno na tržište EU gdje plasira više od dvije trećine svog izvoza, a takav omjer vrijedi i za bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku

Evropska komisija zaustavila je isplatu 125 miliona eura koje su entiteti u Bosni i Hercegovini trebali dobiti kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije, objavila je u srijedu Hina.

Ta je informacija potvrđena je nakon što je ove sedmice iz Brisela stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti Republike Srpske.

Evropska komisija i vlasti BiH su u decembru 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 miliona eura, namijenjenom Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovica tog iznosa isplaćena je 2021, a ostatak je trebao biti prebačen na račune u BiH tokom januara ove godine, no to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopće taj novac biti isplaćen.

Predstavnici Delegacije EU u BiH za banjolučke Nezavisne novine su pojasnili kako je isplata drugog dijela paketa pomoći Unije suspendirana temeljem kriterija o uvjetovanosti te pomoći poduzimanjem mjera na planu ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti, ali i borbi protiv korupcije, kao i boljeg funkcioniranja tržišta rada.

“Provedba ovih mjera i politika zahtijevat će blisku saradnju svih nivoa vlasti. EU će u narednim mjesecima izvršiti procjenu usklađenosti s uvjetima za dodjelu makrofinansijske pomoći”, pojašnjenje je Delegacije EU.

BiH je do sada iz evropskih fondova dobila pomoć od 345 miliona eura za suočavanje s posljedicama pandemije prouzrokovane korona virusom. Od toga su nepovratna sredstva iznosila 95 miliona eura, a ostatak su bili povoljni krediti.

Cjelokupna privreda BiH najvećim je dijelom oslonjeno na tržište EU gdje plasira više od dvije trećine svog izvoza, a takav omjer vrijedi i za bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku.

 

Najava mogućih sankcija

Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano u utorak je potvrdio kako bi zaoštravanje političke krize u BiH, prouzrokovane destruktivnim postupcima vlasti RS usmjerenim na izdvajanje tog entiteta iz ustavno-pravnog poretka BiH, moglo navesti Uniju na posezanje za kaznenim mjerama protiv odgovornih.

“Opredijeljeni smo omogućiti dijalog koji bi doprinio uklanjanju zapreka stvarnom napretku na evropskom putu BiH za dobrobit svih građana i zemlje. Ukoliko se situacija dodatno pogorša EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir sankcija EU i reviziju ukupne pomoći EU”, kazao je Stano.

Odmah nakon te njegove izjave šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler potvrdio je kako Unija smatra vlasti u Banjoj Luci izravno odgovornima za eskalaciju krize u zemlji, koja je uslijedila obilježavanjem 9. januara kao dana RS.

Na svom Twitter nalogu Sattler je napisao kako oštro osuđuje negativnu i zapaljivu retoriku lidera RS, izrečenu 9. januara.

“Takva retorika i postupci ugrožavaju stabilnost i prosperitet zemlje te su u potpunoj suprotnosti s njenom EU perspektivom”, upozorio je Sattler.

SAD je prošle sedmice, zbog postupaka koji ugrožavaju stabilnost BiH i mir u zemlji, sankcijama kaznile srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog pravnog savjetnika Milana Tegeltiju, a očekuje se kako će popis osoba pod američkim kaznenim mjerama biti proširen.

Glasnogovornik Evropske komisije Stano najavio je kako će se tema mogućih sankcija protiv osoba odgovornih za krizu u BiH naći na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove Unije, zakazanom za 24. januar.

Neke članice Unije poput Mađarske upozorile su ranije kako su spremne blokirati uvođenje evropskih sankcija Dodiku i drugim političarima iz reda bosanskih Srba, dok velike zapadne države poput Njemačke jasno podupiru nametanje kaznenih mjera.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ranije je kazao kako bi prije sankcija trebalo iskoristiti sve druge opcije. “Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizlaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH”, kazao je Grlić Radman prije nego što je Washington objavio svoje sankcije protiv Dodika.

 

fokus

Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke, još brinu pčelare. Stoga traže rješenja.

Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica, u zaštiti domaće proizvodnje, je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.

“Mi u ukupnoj proizvodnji hrane učestvujemo sa 2.5 do 2.7 %, u FBiH. To znači da je proizvedena vrijednost oko 40 miliona godišnje. To je značajna cifra i tu imamo prostora, ali toliko i uvozimo”, kazao je Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.

“U zadnjim godinama imamo sve manji i manji procenat neispravnog meda na domaćem bh. tržištu”, kazao je Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane;.

Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.

“Cilj Pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo sertifikovae i obučene senzorne analitičare”, pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi Pravilnika.

Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.

“Pa smo u sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili vrlo snažan pritisak da se podsticaju podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini”, kazao je Ahmed Džubur, Odbor za poljoprivredu PDPFBiH.

U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.

“Da bi ostvarili podsticaj moramo tri puta kao pčelari deklarisati, prvo jednim obrazcem plan proizvodnje, za narednu godinu i reći koliko imamo košnica. Onda naredne godine opet moramo evidentirati svoje gazdinstvo i reći koliko imamo košnica”, kazao je Munib Huseinagić, Savez pčelara ZDK.

“U HNK pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni imaju 100 i više košnica”, kazao je Selim Herić, Pčelarsko društvo “Roj-Konjic”;.

Ipak, dosta toga je i unaprijeđeno, smatra resorni ministar.

“Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške u iznosu od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške u iznosu od 830 hiljada KM. Ukupna podrška koju su ostvarili pčelari sa nivoa Federacije je od oko milion i 300 hiljada KM”, kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.

Med se, sve više, traži kao lijek, a njegova česta nestašica nerijetko utiče na cijenu i do 50 KM po kilogramu. Pored klimatskih promjena, ograničavajući faktor razvoja pčelarstva je i borba protiv zaraznih bolesti, upozorili su, između ostalog, pčelari Federacije.

 

N1