Category: BiH

  • Postepeno razvedravanje u drugom dijelu dana

    Postepeno razvedravanje u drugom dijelu dana

    Jutros je u našoj zemlji bilo umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom u Bosni.

    Temperature zraka u 07 sati: Bjelašnica -12 stupnjeva, Ivan-sedlo -6, Sarajevo i Srebrenica -4, Bijeljina, Bugojno, Gradačac i Tuzla -3, Bihać, Drvar, Jajce, Livno, Zenica i Zvornik -2, Doboj -1, Banja Luka 0, Sanski Most 1, Mostar 4, Trebinje 6, Neum 7 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 952 milibara, za 10 milibara je viši od normalnog i sporo raste.

    Damas u većem dijelu Hercegovine malo do umjereno oblačno i sunčano. U Bosni i sjeveru Hercegovine oblačno prije podne sa slabim snijegom. Postepeno razvedravanje u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 2, na jugu zemlje od 7 do 11 stupnjeva.

  • Poledica na putevima

    Na putevima u višim planinskim predjelima ima ugaženog snijega i leda, a zbog niske temperature poledice ima i u nižim predjelima, posebno na mostovima i prilazima tunelima. Sniježnih nanosa ima mjestimično na putevima: Priluka-Glamoč-Mlinište, Kazanci-Bosansko Grahovo-Resanovci, Ripač-Vrtoče-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama. U Hercegovini i zapadnoj Bosni skrećemo pažnju na jak vjetar. Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme.

    Zbog radova u tunelu Crnaja na putu Konjic-Jablanica tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (23:30 do 04:30 sati) saobraćaj obustavlja.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela (krug fabrike Metaling).

    Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo puteve: Olovo-Kladanj (Olovske Luke), Jablanica-Mostar (dionica od Komadinovog vrela do mosta Begića i Begovića), Doboj-Gračanica (u Klokotnici), Grude-Ljubuški (na izlazu iz Gruda) i Stolac-Hutovo (u mjestu Cerovica).

    Zbog aktiviranog klizišta, na dionici magistralnog puta Foča-Goražde (u mjestu Filipovići) saobraća se usporeno, jednom saobraćajnom trakom.

    Zbog loših uvjeta za vožnju u Hrvatskoj na graničnom prelazu Izačić obustavljen je saobraćaj za šlepere i teretna vozila sa prikolicom. Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    BIHAMK

  • Rekordna godina kada su u pitanju uplate poreznih obveznika

    Rekordna godina kada su u pitanju uplate poreznih obveznika

    U vrijeme teških ekonomskih, političko-socijalnih i zdravstvenih prilika u našoj zemlji, Porezna uprava Federacije može se pohvaliti da posluje izuzetno dobro. Prošla godina za ovu instituciju bila je rekordna kada su u pitanju uplate poreznih obveznika, koje iznose više od 5 milijardi i 600 miliona KM.

    S obzirom na to da kapacitet poreskog sistema određuje kapacitet države, redovnim uplatama poreza poreski obveznici su širili, povećavali i jačali državni kapacitet i tako doprinosili obezbjeđivanju uslova za bolji život svih građana.

    “To je do sada najveći izns uplaćenih javnih prihod iz nadležnosti Porezne uprave otkad postoji. Ako kompariramo uplate javnih prihoda u ovoj i prethotnih godina, možemo zaključiti da je i naplata javnih prihoda u 2021. godini veća u odnosu na prethodnu za nešto više od 485 miliona ili u prcentima 9,44”, navodi Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.

    Punjenje državne kase obezbijeđeno je i povećanjem broja fiskalnih uređaja, broja prekršajnih naloga, kao i duga po nalozima za plaćanje. Iz Federalne porezne uprave poručuju da će nastaviti aktivnosti na smanjenju sive ekonomije i povećanju poreske discipline.

    “Pozivamo porezne obveznike da pravovremeneo i blagovremeno izvršavaju svoje porezne obaveze jer je to najsigurniji način njihovog poslovanja i puno je bolje da novac koji bi eventualno izdvajali za plaćanje novčanih kazni ili kamata usmjeravaju za svoj razvoj, za svoje investicije i za isplatu plaća radnicima”, ističe Isović.

    Isović ističe posebnu zahvalnost građanima koji su u 2021. godini dostavili više od 1.000 prijava i svojim informacijama pomogli u otkrivanju raznih oblika nepravilnosti. Stoga, PUFBiH poziva građane da prijave nepoštovanje poreskih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje.

     

    federalna.ba

  • Veliko povećanje ilegalnih ulazaka u EU, najviše preko Zapadnog Balkana

    Veliko povećanje ilegalnih ulazaka u EU, najviše preko Zapadnog Balkana

    Broj ilegalnih ulazaka u EU prošle je godine dosegnuo skoro 200 hiljada, što je najveći broj od 2017., a najveće povećanje zabilježeno ja na zapadnobalkanskoj ruti od čak 125 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u utorak Frontex.

    Broj je u odnosu na predpandemijsku godinu, 2019., veći za 36 posto, a u odnosu na 2020. godinu 57 posto, kaže europska agencija za obalnu i graničnu stražu.

    Najveći broj ilegalnih prelazaka granice zabilježen je preko centralnomediteranske rute, preko 65 hiljada prelazaka, što je povećanje od 83 posto u odnosu na 2020.

    Slijedi zapadnobalkanska ruta gdje je zabilježeno preko 60 hiljada ilegalnih prelazaka, 125 posto više nego 2020. Slijede istočnomediteranska i zapadnoeuropska ruta na kojima je zabilježen porast od 0,5, odnosno 6 posto.

    Na novoj ruti, koja ranije nikada nije bila korištena, na istočnim granicama s Bjelorusijom, zabilježeno je blizu osam tisuća ilegalnih prelazaka, što je povećanje od 1069 posto. Osobe koje su 2021. najčešće zatečene u ilegalnom prelasku granice su Sirijci, slijede Tunižani, Marokanci, Alžirci i Afganistanci.

    Kao i 2020. godine i prošle godine žene su činile manje od 10 posto među ilegalnim migrantima, što je značajan pad njihova udjela u odnosu na 2019., navodi Frontex. Udio maloljetnika među njima ostao je u velikoj mjeri isti.

    Na centralnomediteranskoj ruti najčešće su ilegalno prelazili Tunižani, a slijede ih Egipćani, kojih je bilo sedam puta više nego 2020. Nakon toga slijede migranti iz Bangladeša, Alžira i Maroka.

    Na zapadnobalkanskoj ruti rastao je broj ilegalnih prelazaka do septembra  prošle godine, a nakon toga blago je padao. Većina njih koji su zatečeni u ilegalnom prelasku nalazila se od ranije u tom području odakle višekratno pokušavaju ući na teritorij EU-a i dalje do željenog odredišta, navodi Frontex.

     

    bhrt

  • U BiH blokirano više od 100 hiljada računa firmi, među njima i rudnici

    U BiH blokirano više od 100 hiljada računa firmi, među njima i rudnici

    Prema najnovijim podacima Centralne banke BiH od 4. januara 2022. godine, u Bosni i Hercegovini bio je blokiran 100.301 račun poslovnih subjekata. Broj blokiranih računa smanjen je za 266 ili za 0,3 posto u odnosu na izvještaj s početka decembra 2021. godine kada je bilo blokirano 100.567 računa, navodi se u saopćenju Centralne banke BiH.

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, koji sadrži 4.024 stranice (23 stranice manje nego u prošlom izvještaju), navedeno je i da je početkom januara ove godine 54.263 firmi imalo najmanje jedan blokirani račun, što je za 36 poslovnih subjekta ili 0,1 posto više nego u izvjetaju iz prethodnog mjeseca kada ih je bilo 54.227. U ovom izvještaju blokiranih računa navedenih u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH pobrojane su pravne osobe iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, trgovina, frizerskih salona, ​​benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi.

    Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi… Podsjetimo, u prvom izvješću Centralne banke BiH, objavljenim početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

     

    vecernji

  • Pooštrene mjere u FBiH: Dozvoljen manji broj ljudi na otvorenom i zatvorenom, VTP potvrde važe kraće

     

    Nakon sjednice Federalnog kriznog štaba Ministarstva zdravstva održana je pres konferencija na kojoj je saopćeno da se mjere u Federaciji BiH pooštravaju.

    Kako je rekao Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravstvo, odlučeno je da u zatvorenim prostorima od sada može biti 30 ljudi, što znali da se smanjilo sa 50 na 30.

    – Ukoliko objekti odluče da rade po VTP principu (vakcinisan/testiran/prebolio) mogu imati 60 osoba u unutrašnjem prostoru. Na otvorenom može biti 100 osoba, uz VTP potvrde do 200 ljudi. Sva veća okupljanja nisu dozvoljena, kantonalni stožeri mogu donositi samo restriktivnije mjere, a ne blaže – rekao je Čerkez.

    Razlog restriktivnijih mjera je ozbiljna situacija zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom.

    – U ovom trenutku, kina, kongresi, pozorišta i konferencije ostaju na broju 100. Procjena rizika je vršena i imajući u vidu da je atmosfera tiha ostavili smo taj segment društva d amože da funkcionira i dalje u potpunosti. Napravili smo određene korekcije u trajanju VTP potvrda. Ukoliko ste preboljeli koronu, vaš test od sada vrijedi četiri mjeseca, ne kao do sada što je bilo šest mjeseci. Antigenski test vrije 24 sata, do sada je to bilo 48 sati. PCR test sa 72 sata se spušta na 48 sati. Ukoliko ste minimalno cijepljeni s dvije doze, tada vaš test vrijedi šest mjeseci, a ukoliko ste vakcinisnai sa tri doze, test vrijedi devet mjeseci – saopćio je Čerkez.

    Istakao je da su jedina zaštita u ovom trenutku od omikron soja virusa tri doze vakcine.

    – Za tri sedmice došlo je do velikog porasta zaraženih, sa 2.200 ljudi došli smo na broj oboljelih od 7.200. Očekuje se još porast. Apelujemo na sve da se drže mjera i preporučujemo da izbjegavaju prijevz gradskim saobraćajnim preduzećima, pokušaju maksimalno da izbjegavaju sve gužve i bespotrebna okupljanja. Apelujemo na svo stanovništvo, nije naredba nego preporuka, da nosimo maske i na otvorenom da bi prekinuli odnosno usporili ovaj brzi rast – istakao je Čerkez.

     

    izvor: avaz.ba

  • Preminuo Tomislav Grizelj, jedan od najuspješnijih bh. biznismena

    Preminuo Tomislav Grizelj, jedan od najuspješnijih bh. biznismena

    Preminuo je Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode “Grizelj” d.d., čovjek koji se smatra jednim od najuspješnijih bh. biznismena.

    Imao je 69 godina, a vrijeme i mjesto sahrane bit će naknadno objavljeni.

    Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i nakon nje, učetvovao je u hitnim sanacijama i obnovi Sarajeva, ali i cijele BiH. Sponzorirao je Konferenciju o obnovi Sarajeva 1994. godine.

    Rođen je 1953. u Imotskom, a u Sarajevo je stigao 1959. godine. Projektovao je i postavio više desetina spomenika vječne vatre i fontana širom bivše Jugoslavije i svijeta, a sa 19 godina je napravio plamen za Olimpijske igre u Minhenu.

    Godine 2004. postao je i član Historical Society WHO is WHO.

    Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima je Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 2005. godine.

     

    izvor: avaz.ba

  • Zašto je supervizor za Brčko dozvolio obilježavanje neustavnog Dana RS-a u tom gradu

    Zašto je supervizor za Brčko dozvolio obilježavanje neustavnog Dana RS-a u tom gradu

    Ovih se dana moglo čuti kako se od supervizora za grad Brčko Michaela Scanlana treba zatražiti objašnjenje zašto je dozvolio da se u Distriktu Brčko, koji je pod njegovom izravnom ingerencijom, organizira neustavno obilježavanje Dana Republike Srpske.

    Michael Scanlan je odrastao u diplomatskom i kućnom okruženju koje je njegovalo iznimno tople privatne i unosne poslovne veze s beogradskim političarima, čak i sa Slobodanom Miloševićem. Naime, njegov otac je John Scanlan, nekadašnji američki ambasador u Beogradu.

    Kako u autorskom tekstu piše Ivica Puljić, John Scanlan je bio zamjenik šefa misije u Američkoj ambasadi u Beogradu, u Jugoslaviji, od 1979. do 1981. godine, kada je ambasador bio Lawrence Eagleburger. Zatim je unaprijeđen u zamjenika pomoćnika tajnika za evropske poslove (što je sada Gabriel Escobar), s odgovornošću za SSSR i istočnu Evropu, od 1981. do 1982. godine. Predsjednik Ronald Reagan ga je predložio za ambasadora u Poljskoj 1982. u vrijeme vanrednog stanja u toj zemlji, ali je poljska vlada odbila prihvatiti njegovu nominaciju.

    Predsjednik Reagan ga je potom, 1985. imenovao ambasadorom u Jugoslaviji, a na toj funkciji je bio do 1989. godine u vrijeme etničkih napetosti i ekonomskih previranja u zemlji. John Scanlan je, prema svjedocima iz State Departmenta, imao velike simpatije prema srpskom narodu, ali i prema političaru koji je tada bio u usponu – Slobodanu Miloševiću.

    Savjetnici Johna Scanlana upozorili su da je Milošević postao opasna prijetnja po stabilnost Jugoslavije. Ali Scanlan nije bio uvjeren.

    “Sloba je dobar čovjek”

    “Milošević je ekonomski reformator, bio je investicijski bankar, često je poslovao u New Yorku”, tvrdio je američki ambasador.

    “Gospodine ambasadore, on nije ekonomski reformator. On je opasan čovjek”, uzvratio je jedan od savjetnika. Sudionik tog skupa, održanog tri godine prije nego što je rat zahvatio Jugoslaviju, prisjetio se da je Scanlan rekao: “Znam ga, Sloba je dobar čovjek”.

    Ove informacije znamo na temelju svjedočenja jednog uposlenika američke ambasade koji je rekao da ambasador nije uvidio da Milošević neće više ići na ekonomske reforme nego da će koristiti nacionalizam da ostane na vlasti. No, ambasadori imaju posljednju riječ o svim izvješćima poslanim u Washington.

    “Postojao je ogroman stepen skepticizma prema Scanlanu, da on u temelju nije bio orijentiran samo prosrpski, već i promiloševićevski, do stupnja koji je bio potpuno neprikladan njegovoj poziciji”, rekao je jedan dužnosnik State Departmenta. “Sjećam se jednog poznatog retka u depeši Scanlana o Miloševiću, u kojoj je napisao da je, iako bi se moglo štogod prigovoriti Miloševiću, on ipak pokrenuo jugoslavensku politiku s mrtve tačke”.

    Scanlan se povukao iz državne službe u maju 1991. i odmah otišao raditi za Milana Panića, srpsko-američkog farmaceutskog mogula koji je ulagao u Jugoslaviju i koji je nakratko bio premijer krnje jugoslavenske federacije. Istog mjeseca, u govoru kanadskom srpskom vijeću, Scanlan je optužio zapadne medije da nisu prepoznali srpsku demokratsku tradiciju i prodemokratski pokret te da su Srbiju prikazali kao “problem” u Jugoslaviji, objavio je tada The Toronto Star.

    Kao penzioner John Scanlan je bio zaposlen kao potpredsjednik za istočnu Evropu u kompaniji koja se zvala ICN Pharmaceuticals Inc, prvo u Beogradu, a potom u Washingtonu. Vlasnik te kompanije se zvao Milan Panić. Od 1992. do 1993. godine Scanlan je bio savjetnik za vanjske poslove novog premijera Savezne republike Jugoslavije Milana Panića. Kada je Panić napustio Beograd, John Scanlan je nastavio raditi u američkoj farmaceutskoj tvrtki ICN Galenika, a tokom sankcija, koje su Sjedinjene Američke Države nametnule režimu Slobodana Miloševića, lobirao je po Washingtonu da se sankcije ukinu ili ublaže kako bi Galenika (ICN) mogla prodavati svoje lijekove na Balkanu.

    Više pročitajte na : https://www.klix.ba/vijesti/bih/zasto-je-supervizor-za-brcko-dozvolio-obiljezavanje-neustavnog-dana-rs-a-u-tom-gradu/220111026

     

    izvor: klix.ba

  • Memorijalni centar Srebrenica: David Sasoli je svakim svojim potezom, komentarom i porukom pokazivao iskrenu posvećenost BiH

    Memorijalni centar Srebrenica: David Sasoli je svakim svojim potezom, komentarom i porukom pokazivao iskrenu posvećenost BiH

    Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine je izrazio zahvalnost i odao počast Davidu Sasoliju (Sassoli), predsjedniku Evropskog parlamenta, koji je preminuo sinoć u 65. godini u Italiji.

    – David Sassoli kao pojedinac i Evropski parlament kao institucija su u ovim teškim godinama za našu zemlju bili na braniku borbe protiv sila mržnje, podjela i onih koji su negirali žrtve genocida. Sasoli je svakim svojim potezom, komentarom i porukom pokazivao svoju iskrenu posvećenost Bosni i Hercegovini, a posebno prema žrtvama genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a Srebrenica. Gospodine Sasoli, hvala Vam – poručili su iz Memorijalnog centra.

    David Maria Sasoli bio je italijanski političar i novinar te član Evropskog parlamenta od 2009. godine. Memorijalni Centar Srebrenica podsjeća na jednu od njegovih poruka povodom obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici.

    – Nije to samo najteži ratni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata, već i kolektivni neuspjeh kojeg se moramo duboko sramiti. Genocid u Srebrenici je ostavio duboke emocionalne ožiljke kod preživjelih i stvorio dugotrajne prepreke političkom pomirenju među etničkim grupama u Bosni i Hercegovini. U ime Evropskog parlamenta, želim poručiti da dijelimo vašu bol i uvijek ostajemo uz vas, u solidarnosti – bila je poruka Davida Sassolija.

    izvor: avaz.ba

  • Hrvatska prvi put jasno ukazala na problem blokade institucija BiH

    Hrvatska prvi put jasno ukazala na problem blokade institucija BiH

    Politika Republike Hrvatske prema BiH danas se može posmatrati u dva pravca. Prvi je onaj koji ide od predsjednika Zorana Milanovića, a drugi od premijera Andreja Plenkovića.

    Koliko je intenzivan otvoreni sukob Milanovića i Plenkovića u vezi s unutrašnjim pitanjima Hrvatske toliko je različit i njihov pristup prema BiH, bar u diplomatskom smislu.

    Iako obojica potenciraju ideju Dragana Čovića (HDZ) o reformi izbornog zakonodavstva, treba istaći da je Milanović je za kratko vrijeme uspio narušiti dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom, vrijeđajući Bošnjake, nipodaštavajući službeno Sarajevo i relativizirajući stradanja i genocid u Srebrenici, dok je hrvatski premijer zadržao nivo dobrog ukusa i nastavio razgovarati i graditi odnose kakvi su potrebni BiH i Hrvatskoj. O kakvim politikama je riječ dovoljno govori da se Milanović boji doći u BiH, dok Plenković putuje po našoj zemlji bez ikakvih problema.

    Plenković je sinoć u Dubrovniku imao sastanak s Bakirom Izetbegovićem, zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednikom SDA.

    Nakon sastanka na Twitteru je rezimirao njihov razgovor te izjavio:”Razgovarali smo o potrebi postizanja političkog dogovora o izbornoj reformi, s ciljem osiguranja ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih te uklanjanja blokada u funkcioniranju institucija”, kaže Plenković.

    Veoma važno u ovoj izjavi jeste da je hrvatski premijer i javno progovorio o opasnosti onoga što rade politički predstavnici RS-a u institucijama BiH tj. da treba ukloniti blokadu državnih institucija koju su prouzrokovali politički predstavnici Republike Srpske zbog Zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.

    Plenković je tokom jučerašnjeg dana prokomentarisao i neustavno obilježavanje 9. januara u Banjoj Luci.

    “Mi smo protiv svih poruka koje imaju secesionističke, separatističke konotacije za BiH. Naprotiv, želimo da zemlja dobro funkcionira, i to je naš stav, kristalno jasan od početka, rekao je premijer između ostalog”, kazao je Plenković.

    Veoma važno je da zvanični Zagreb u ovako delikatnoj političkoj situaciji u BiH zauzme takav stav i prstom uperi u pravi problem, a posebno nakon Milanovićevog relativiziranja Dodikove opasne politike kada je izjavio da je “Dodik najmanji problem u BiH”.

    izvor: klix.ba