Vozači i automehaničari širom svijeta 15. januar obilježavaju kao svoj dan.
Oni voze po kiši, snijegu, magli, danju, noću i praznicima koje bi trebali da provode sa porodicom.
A, da bi vozila uvijek bila ispravna, a putnici sigurni, zaduženi su automehaničari.
Od 1960. godine kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača Jugoslavije, 15. januar se i kod nas obilježava kao dan vozača i automehaničara.
Nakon rata na prostorima bivše Jugoslavije tradicija je sačuvana tek u jednom dijelu naše zemlje.
Iako vozači u BiH imaju sve manje razloga za slavlje, jer sve veći broj ih odlazi iz BiH u zemlje Europske unije gdje su bolje plaćeni i gdje je veći standard.
‘Ova zemlja je mnoge vozače moje kolege odvojila od porodica i prijatelja. Ljudi odlaze trbuhom za kruhom. Danas se mladi teško odlučuju za ovu profesiju, a i kada završe školu i polože sve potrebne ispite profesionalnog vozača odmah idu vani, skoro bez ikakvog iskustva. Želim svim svojim kolegama iskreno čestitati ‘Dan vozača i automehaničara’ ja zam za volanom zaradio penziju i nije moram priznati bilo lako”, samo je jedan od komentara na društvenim mrežama.
Veliki broj građana se od jutros testira u covid ambulantama u različitim dijelovima grada. Svi odgovorno drže distancu i nose zaštitne maske.
Posljednji presjek pokazuje da je u Kantonu Sarajevo u posljednja 24 sata registrovano 947 zaraženih koronavirusom, što je novi dnevni rekord od početka pandemije.
S obzirom na porast broja novozaraženih, a i činjenicu da je većini građana isteklo šest mjeseci od druge doze, stanovništvo se poziva da se u što većem broju vakciniše booster dozama.
Podsjećamo da je vakcinacija moguća sutra od 10:00-15:00 sati u Importanne Centru u Sarajevu. Na raspolaganju su Pfizer i Sinopharm vakcine. Importanne Centar je svim vakcinisanim građanima obezbijedio besplatan parking i osvježenje.
Pored vakcinacije, građani se mole da nose zaštitne maske, da se ne okupljaju u velikim grupama, redovno provjetravaju prostorije u kojima borave te u slučaju simptoma ostanu kući i jave se porodičnom ljekaru.
Projektom “Glas za rijeke” unaprijediti zaštitu rijeka u Goraždu, Foči i Višegradu
U Goraždu je danas obilježen završetak devetomjesečnog projekta „Glas za rijeke!“ koji je implementiralo “Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH”, u saradnji s partnerskim organizacijama “Eko Habitat” iz Goražda te Udruženjem “Eko centar” iz Višegrada.
Kako je istaknuto na pres-konferenciji upriličenoj ovim povodom, projekat je realiziran na području Goražda, Višegrada i Foče u okviru šireg projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.
Svjesni dugogodišnje prakse i budućih planova nadležnih javnih organa, a posebno lokalne uprave, da na netransparentan način planiraju i dodjeljuju koncesije za izgradnju malih hidroelektrana, osnovni cilj projekta “Glas za rijeke” bio je unaprijediti zaštitu rijeka i odgovorno upravljanje vodnim potencijalima, na području Goražda, Foče i Višegrada” – kazala je koordinatorica na projektu ispred Eko Habitata – Goražde, Mirela Mekić -Borović.
Naglašeno je da su tokom implementacije projekta građani Goražda, Višegrada i Foče imali priliku da unaprijede svoja znanja, ali i svijest o temama zaštite okoliša odnosno životne sredine kroz održane edukativne radionice, što će im, kako je rečeno, služiti u daljoj borbi protiv izgradnje malih hidroelektana u njihovim lokalnim zajednicama.
“U Bosni i Hercegovini planirano više od 400 malih hidroelektrana od toga preko deset u partnerskim općinama u ovom projektu. Ulične kampanje koje su se održale na projektnim lokacijama, jasno su pokazale da se svijest građana budi i da građani ne žele izgradnju malih hidroelekrana u svojim općinama” – istakla je koordinatorica na projektu ispred Aarhus centra Sarajevo na lokaciji Foča Anastasija Ćorović.
Udruženje Eko Habitat iz Goražda te Udruženje Eko centar iz Višegrada zajedno s Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini nastavit će borbu protiv izgradnje MHE, a sve u cilju zaštite prirode i okoliša za dobrobit svih nas ali i generacija koje dolaze – poručeno je s pres-konferencije.
Trendovi kretanja udjela zaposlenih u stanovništvu u Federaciji imaju umjereno uzlaznu putanju, uz snažan pozitivan rast zapošljavanja od 2017. godine nadalje. Opći udio zaposlenih u stanovništvu, međutim, i dalje je najniži u odnosu na zemlje jugoistočne Europe, gdje je u 2019. godini bilo zaposleno tek 41,7 posto radno sposobnog stanovništva, navodi se u dokumentu prijedloga odluke o usvajanju strategije zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2021. – 2027.), piše Večernji list BiH.
Nizak udio mladih kada je riječ o rastu udjela zaposlenih u stanovništvu u Federaciji, on je neravnomjeran među spolovima i starosnim skupinama. Posljednjih godina do povećanja je došlo najviše među muškarcima u dobi od 15 do 64 godine. S 46,6 posto u 2011. godini njihov udio se u 2019. povećao na 53,4 posto, dok je kod žena u dobi od 15 do 64 godine rast manje izražen, s 24,9 posto njihov udio porastao je na tek 30,9 posto. U navedenom razdoblju veći rast zapošljavanja zabilježen je među mladima u dobi od 15 do 24 godine, uz rast udjela zaposlenih u stanovništvu za više od 8,7 postotnih bodova, odnosno s 12,6 posto u 2011. na 21,3 posto u 2019. godini. – Unatoč ovom povećanju, udio zaposlenih mladih u stanovništvu iznimno je nizak u usporedbi s prosjekom Europske unije, gdje udio mladih u zaposlenom stanovništvu iznosi 33,4 posto u 2019. i podacima za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju (27,3 posto, 20,7 posto i 21,5 posto) – stoji u dokumentu.
Kao jedan od problema koji se ističe u Bosni i Hercegovini je dugo čekanje mladih na prvi posao. – Prelazak mladih sa školovanja na rad traje jako dugo i ima dugoročne posljedice. U prosjeku je potrebno oko osam mjeseci da mladi čovjek koji je završio obrazovanje u BiH nađe bilo kakav posao, a prelazak na zadovoljavajući posao traje do tri godine – navodi se u spomenutom dokumentu. Loši pokazatelji Mnogi od njih na posao čekaju i znatno duže, što sve češće rezultira napuštanjem države i odlaskom u inozemstvo. Raspoloživi podaci pokazuju da nezaposlenost u mlađoj dobi povećava vjerojatnost da će osoba kasnije imati razdoblja nezaposlenosti za 30 posto i plaću manju za 10 posto.
U Tuzli su danas održani protesti penzionera iz Stranke penzionera umirovljenika BiH – Gradska organizacija Tuzla na platou NLB banke.
Protestna šetnja počela je jutros u 11 sati, a kretala se do Trga slobode, gdje je održana završna manifestacija.
Razlog protesta je nezadovoljstvo penzionera prosječnim penzijama, koje iznose 428 KM. Oni su poručili da su ove penzije apsolutno i relativno najmanje u Evropi.
Od Vlade i Parlamenta FBiH penzioneri zahtijevaju prosječne penzije u visini 52 posto prosječnih plaća Federacije. Većini administracije i poslanicima već su povećane plaće od januara ove godine za oko 10 posto, dok status penzionera kao najugrožnije kategorije u društvu Vlada i Parlament FBiH apsolutno zanemaruju, zaključili su oni.
Okupljeni penzioneri su poručili da ne traže nikakvu milostinju, već ono što su zaradili. Kako su naveli, većina ih danas prima minimalnu penziju koja nije dovoljna za život dostojan čovjeku.
Nakon što su krajem 2021. godine usvojene dopune Zakona o električnoj energiji, kojima je predviđeno da Vlada Federacije BiH reaguje ukoliko bi poskupljenje električne energije bilo veće od 20 posto, ostalo je bilo nekoliko nedoumica.
Naime, između ostalog, nije bilo jasno šta će biti sa kompanijama koje su još u prošloj godini, prije stupanja na snagu dopunjenog zakona, potpisale ugovore sa Elektroprivredom BiH, a koji su predviđali poskupljenje i za oko 300 posto.
Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija za Klix.ba pojasnio je na koji način će biti riješeno ovo pitanje.
“Kupci kojima je ugovor o snabdijevanju električnom energijom istekao 31.12.2021. godine, a prihvatili su ponudu za snabdijevanje za 2022. godinu, obračun utrošene električne energije za period 1.1.2022. – 6.1.2022. godine vršit će se po cijenama iz prihvaćene ponude, dok će se obračun utrošene električne energije od 7.1.2022. godine vršiti u skladu sa Odlukom Vlade FBIH”, kazao nam je Andelija.
Istakao je Andelija i i kako su organi JP Elektroprivreda BiH donijeli Odluku koja definiše način provođenja dopunjenog Zakona, te da će svi kupci koji se obrate ovom preduzeću za ponudu za snabdijevanje za 2022. godinu dobiti ponudu u skladu sa Odlukom Vlade FBiH.
“Za period do zaključenja ugovora o snabdijevanju za 2022. godinu, obračun utrošene električne energije će se vršiti u skladu sa Zakonom o električnoj energiji u FBiH, Općim uslovima i Pravilnikom o snabdijevanju električnom energijom”, odgovorio je na pitanje na koji način će biti regulisano plaćanje za privrednike koji još uvijek nisu potpisali ugovor za ovu godinu.
I ranije su iz Elektroprivrede BiH isticali kako će ova izmjena Zakona dovesti preduzeće u značajnu dubiozu. Andelija za Klix.ba kaže kako će jasni pokazatelji posljedica prvođenja odluke o ograničavanju cijena biti vidljivi u narednom periodu.
“Elektroprivreda BiH će vršiti detaljnu analizu efekata primjene ovog modela o čemu će kvartalno informisati Vladu FBiH i Nadzorni odbor. Izmjena Zakona je odustajanje od Ugovora o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Evrope. Nažalost, u narednom periodu moraćemo zatražiti saglasnost Parlamenta FBiH za odustajanje od još jednog Ugovora i to Ugovora o smanjenju emisija stakleničkih plinova i nastaviti proizvodnju iz Bloka 4 u TE Tuzla i Bloka 5 u TE Kakanj kako bi na regionalnom tržištu pokušali smanjiti negativne efekte izmjene Zakona o električnoj energiji u FBiH”, zaključio je Andelija.
U Domu zdravlja mi se niko ne javlja na telefonske pozive”, “Ubija nas zagađen zrak, hoće li ko šta poduzeti”, “Hoće li ko stati u kraj ovom rastu cijena”, “Ljekar nije želio da pregleda dijete”
Dok se političari svađaju, cijene osnovnih životnih namirnica rastu, zagađen zrak odnosi živote, zdravstvene usluge postaju sve nedostižnije i neadekvatnije, na proteste izlazi minimalan broj osoba. Na adrese relevantnih institucija gotovo da i ne stižu prijave. Žalbe građana uglavnom završavaju na društvenim mrežama. Je li riječ o strahu, pasivnosti ili nevjerici da se išta može promijeniti?
“U Domu zdravlja mi se niko ne javlja na telefonske pozive”, “Ubija nas zagađen zrak, hoće li ko šta poduzeti”, “Hoće li ko stati u kraj ovom rastu cijena”, “Ljekar nije želio da pregleda dijete”.
Ovo su samo neke od objava na društvenim mrežama, piše BHRT.
U Ministarstvu zdravstva tek sporadične prijave, na proteste zbog zagađenog zraka izađe 10-tak osoba. Jesu li građani izgubili i posljednju nadu u rad nadležnih i bolje sutra?
Za sociologinju Vovnu ovo je slika društva u kojem se nalazimo. Dodaje da je potpuno pogrešno mišljenje da se negodovanjem na društvenim mrežama ispunjava građanska dužnost, upoređujući slično stanje i u parlamentima.
“Sve je ovo u suštini isto, od vlasti, do naroda kojim se vlada. Nažalost, ja tako moram da kažem. Svima je nama lakše sjesti za računar, otipkati i reći evo ja sam rekao, a kad treba da pokažemo svoj glas, onda nas je jako malo”, smatra Smiljana Vovna, profesorica sociologije.
Pokazuju to i aktuelna negodovanja penzionera na ulicama. Samo tuzlansko udruženje broji 17.000 članova, a na protestima njih tek nekoliko desetina sa parolom “kako preživjeti sa 380 maraka”.
“Kod nas je narod inače pasivan. Mislim da previše ravnodušno trpe nepravdu koju im čini vlast. Svi su spremni filozofirati, ja bih ovo, ja bih ono, a kad treba konkretno, ne dođu”, ističe Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera Tuzla.
“Postoji neka apatija, nevjerovanje da se bilo šta može popraviti, bilo šta izmijeniti. Evo vidimo sada kad su cijene otišle u plafon i kad je zaista teško sastaviti kraj s krajem, naši političari pričaju o ratu, o broju pušaka koje imaju. Jednostavno zastrašuju narod”, govori Gordana Bulić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača Tuzlanskog kantona.
“Samo da rata ne bude”. Rečenica je kojom se uspješno kupuje socijalni mir, dok polako tonemo u siromaštvo, nijemo posmatrajući i razmišljajući kako to najbolje predstaviti na društvenim mrežama. Kako reče sagovornica Vovna, jer je lakše napisati, nego reći.
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 97 pacijenata, a u Općoj bolnici “Prim.dr. Abdulah Nakaš” 58. Na respiratoru je 11 osoba, sedam ih koristi neinvazivnu ventilaciju, dok je na kiseoničkoj potpori disanju šest pacijenata
Proteklog dana u Kantonu Sarajevo potvrđeno je 947 novih slučajeva zaraze koronavirusom, nakon što je laboratorijski testirano 2.748 uzoraka. U istom periodu, od Covid-19 infekcije oporavila se 481 osoba. Tri pacijenta su preminula od posljedica ove bolesti.
– Dan ranije, podsjećamo, potvrđeno je 616 novih slučajeva zaraze, nakon testiranja 1.907 uzoraka. U istom periodu, od Covid-19 infekcije oporavilo se 415 osoba, a tri pacijenta su preminula –
Trenutno je na bolničkom liječenju 155 pacijenata (dan ranije 165), od kojih je 139 sa akutnom infekcijom, dok su ostali post covid ili se nalaze na opservaciji/trijaži.
Udio nevakcinisanih osoba u broju hospitaliziranih je 72,26 posto.
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 97 pacijenata, a u Općoj bolnici “Prim.dr. Abdulah Nakaš” 58. Na respiratoru je 11 osoba, sedam ih koristi neinvazivnu ventilaciju, dok je na kiseoničkoj potpori disanju šest pacijenata.
U Sarajevu je jutros zrak zagađen i može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovnika, podaci su portala “Ekoakcija”.
Najugroženije kategorije stanovništva su trudnice, stare osobe i djeca, lica sa respiratornim i srčanim problemima, koje bi morale ostati u zatvorenom.
Zbog pogoršanja kvaliteta zraka i vremenskih prilika koje mu pogoduju, Stručno tijelo za koordinaciju i nadzor provođenja Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti vazduha proglasilo je epizodu “pripravnost” na području Kantona Sarajevo.
Na osnovu podataka koje prikuplja servis “Er vižual”, jutros u 7.00 sati Sarajevo ima najzagađeniji zrak na svijetu sa indeksom kvaliteta 333.
U Visokom je indeks kvaliteta 260, a u Zenici 206, zbog čega je povećana vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe stanovnika.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju, a svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Nezdrav zrak je u Doboju sa indeksom kvaliteta 193, na Palama 190, u Prijedoru 188, Istočnom Sarajevu 181, Goraždu 180 i Banjaluci 158.
Građanima se preporučuje da izbjegavaju duže boravke na otvorenom i da smanje fizičke aktivnosti, te nose odgovarajuće zaštitne maske. Ne preporučuje se duže provjetravanje prostorija usljed velike koncentracije štetnih čestica u zraku.
U Luci Ploče zaplijenjeno je 220 kilograma heroina i 62 kilograma kokaina ukupne vrijednosti 17 milijuna eura, što je do sad najveća zapljena droge u Hrvatskoj
Firma iz Trebinja bila je uvoznik 220 kilograma heroina koji je stigao u kontejneru iz Turske. Angažirala je hrvatskog špeditera za prijevoz kontejnera s drogom koja je trebala doputovati do krajnjeg odredišta u Belgiji, ali je izvađena u Hrvatskoj, nakon čega su kocke s olovom zavarene, a samo je jedna pošiljka s heroinom stigla do odredišta.
Međutim, krajnji naručitelj milijonske pošiljke droge, koja je bila namijenjena zapadnoeuropskom tržištu, nije preuzeo teret, i to se još uvijek utvrđuje.
Praćenje tereta
Ono što je sa sigurnošću ustanovljeno jest da špediter, a riječ je o lokalnoj tvrtki, ni na koji način nije bio involviran u sadržaj 80 tona olova koji je stigao do pločanske luke. Upravo su sadržaj kontejnera, uvoznik i krajnje odredište izazvali sumnju kod carinika prilikom profiliranja kontejnera koji stižu u pločansku luku, pri čemu je kontejner koji je stigao iz Turske bio označen kao potencijalno sumnjiv.
Piljenjem kontejnera i vađenjem droge policijski posao hrvatske policije nije bio završen. U saradnji s policijama drugih država, kamion koji je prevozio olovne kocke imao je diskretnu pratnju tijekom cijelog puta do Belgije kako bi zaštitili vozača koji je dovezao olovo, ali bez heroina na odredište. Heroin je u pločanskoj luci zaplijenjen 11. listopada prošle godine, a kontejner s olovnim kockama, koje su bile ponovno zatvorene, nastavio je put za Belgiju.
Kad je riječ o zapljeni 62 kilograma kokaina skrivenog u 54 paketića na brodu koji je prevozio ugljen iz jedne kolumbijske luke, “roba” je bila smještena na 16 metara ispod morske površine pa je postojala opasnost da se kokain, koji je kao i heroin bio namijenjen zapadnoeuropskom tržištu, odvoji od broda.
Kako doznaje Jutarnji list, skladište s drogom držali su jaki magneti, a nije bio zavaren kako to obično krijumčari rade.
