Category: BiH

  • Crni rekord: U BiH 3.342 slučaja zaraze koronavirusom, preminulo 39 osoba

    Crni rekord: U BiH 3.342 slučaja zaraze koronavirusom, preminulo 39 osoba

    Tokom protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini registrovana su još 3.342 slučaja zaraze koronavirusom. Od tog broja, 2.564 u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 587 i u Brčko distriktu 191. Od posljedica zaraze u posljednja 24 sata preminulo je 39 osobe, od kojih 25 u Federaciji BiH, 13 u Republici Srpskoj i jedna osoba u Brčko distriktu.

    U Federaciji BiH 2.564 novih slučajeva zaraze, preminulo 25 osoba

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljen je ukupno 5.831 uzorak, od čega su 2.564 pozitivna na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH.

    Do sada je testirano ukupno 1.110.595 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 208.994 osobe. U protekla 24 sata u Federaciji BiH prijavljeno je 25 smrtnih ishoda i to u Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo, dok je 8 smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno.

    Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 7.752.

    U Republici Srpskoj još 587 zaraženih osoba i 13 smrtnih ishoda

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv.аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 1.161 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 587 оsоbа.

    Rаdi sе о 270 muškаrаca i 317 žеnа, оd kојih su 86 mlаđе, 353 srеdnjе i 148 stаriје živоtnе dоbi. Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 160 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 104 iz Biјеljinе, 85 iz Trеbinjа, 46 iz Kоzаrskе Dubicе, 30 iz Dоbоја, 20 iz Lаktаšа, 18 iz Zvоrnikа, 17 iz Priјеdоrа, 16 iz Fоčе, 13 iz Dеrvеntе, 12 iz Brоdа, 11 iz Bilеćе, dеvеt iz Kоstајnicе, pо pеt iz Mоdričе i Prnjаvоrа, pо tri iz Brаtuncа, Srpcа, Tеslićа i Čеlincа, pо dviје iz Bеrkоvićа, Mrkоnjić Grаdа, Nоvоg Grаdа, Pаlа, Pеtrоvа, Srеbrеnicе i Stаnаrа i pо јеdnа iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Knеžеvа, Krupе nа Uni, Nоvоg Gоrаždа, Оsmаkа, Ugljеvikа, Čајničа i Šеkоvićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 13 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о sеdаm muškаrаcа i šеst žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd pо dviје оsоbе iz Bаnjе Lukе i Priјеdоrа i pо јеdnа оsоbа iz Bеrkоvićа, Dоbоја, Istоčnе Ilidžе, Kоtоr Vаrоši, Kоzаrskе Dubicе, Lаktаšа, Lоpаrа, Nеvеsinjа i Pаlа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 100.210 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.663 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 388.188 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 593, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 225, а u оstаlim bоlnicаmа 368. Nа rеspirаtоru је 41 оsоbе, 26 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 15 u оstаlim bоlnicаmа.

    U Brčko distriktu 191 novih slučajeva zaraze

    Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 191 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Preminulo je jedno lice.

    Program N1 

  • Čerkez najavio nova pravila: Vakcinisani će biti privilegovani

    Čerkez najavio nova pravila: Vakcinisani će biti privilegovani

    Goran Čerkez, iz Federalnog ministarstva zdravstva u razgovoru za N1 je najavio nova pravila vezana za testiranje na koronavirus, ali i za period izolacije. Oni potpuno vakcinisani će, po tom pitanju biti malo privilegovani u odnosu na nevakcinisane, najavljuje on, dodajući kako se epidemiološka situacija pogoršava iz dana u dan.

    Čerkez za N1 navodi da će sigurno doći do novih promjena u covid pravilima u FBiH, a ona će se, prije svega vezati za naredbe pri testiranju na koronavirus.

    “Bit ćemo još decidniji. Antigenski testiranje će biti bitno, PCR testiranje ostaje za teže slučajeve i one koji ulaze u bolnički sektor, kao i za one koji su starije životne dobi”, pojašnjava Čerkez.

    Najavljuje da će do promjena doći i kada je riječ o periodu, ali i uslovima pod kojim se ide u izolaciju.

    “U tom kontekstu malo će privilegovani biti oni koji imaju potpuni vakcionalni status. Potpuno vakcinisani će imati malo kraće izolacije od onih koji nisu potpuno vakcinisani. Također je važno naglasiti da će biti razlike i kada govorimo o rizičnim kontaktima. Razlika će najvjerovatnije podrazumijevati da potpuno vakcinisane osobe neće ići u izolaciju ako su bili u kontaktu sa zaraženim”, pojašnjava nam pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

    Dodaje kako će se finalna odluka znati najvjerovatnije u utorak.

    “Situacija iz dana u dan sve teža”

    Čerkez u razgovoru za N1 upozorava na činjenicu da epidemiološka situacija iz dana u dan postaje sve teža, dodajući kako je priliv pacijenata u bolnice veći za čak 23 posto u odnosu na samo sedmicu dana ranije.

    “Pretpostavka je da imamo tri do četiri puta više zaraženih nego što zvanična statistika pokazuje”, naglašava Čerkez.

    Pojašnjava kako će omikron soj uskoro u BiH postati dominantan, a prva karakteristika mu je da izaziva kašalj, grlobolju i glavobolju, te napada manje pluća u odnosu na delta soj koronavirusa.

    Program N1

  • U Federaciji BiH 206.403 osobe oboljele od COVID-19, preminulih 7.719

    Prema podacima dostavljenim Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji BiH, zaključno sa 17. januarom, registrirano je 206.403 laboratorijski potvrđena slučajeva COVID-19 i 7.719 smrtnih slučajeva povezanih sa ovom bolešću.

    Trenutno je evidentirano 21.395 aktivnih slučajeva COVID-19. Na nivou Federacije BiH, sedmodnevna incidenca iznosi 482,8 slučaja na 100.000 stanovnika.

    U posljednjih sedam dana, više incidence od prosječne zabilježene u Federaciji BiH imaju Kanton Sarajevo Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10.

    Sedmodnevna pozitivnost testova varira među kantonima. Visoka pozitivnost ukazuje na neadekvatan broj PCR testiranja.

    Rezultati antigenskih testiranja nisu uključeni u izvještaj.

    U Federaciji BiH, na bolničkom liječenje trenutno su 624 osobe zbog COVID-19, od kojih je 38 (6,1 posto) na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji.

    Prema dostavljenim podacima, od 564 hospitalizirane osobe s podatkom o vakcinalnom statusu, 439 (77,8 posto) je nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih, a 125 (22,2 posto) potpuno vakcinisanih.

    U drugoj sedmici januara zabilježen je rast svih sedmičnih indikatora, osim broja pacijenata COVID-19 na respiratoru. Najveći rast bilježi broj novih potvrđenih slučajeva COVID-19 i sedmodnevna incidenca.

    Najviše vrijednosti sedmodnevne incidence zabilježene su u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu Sarajevo.

    Prema podacima sekvencioniranja dostavljenih od strane Laboratorija za molekularno dijagnostička i forenzička ispitivanja Veterinarskog instituta, na području Federacije BiH cirkulira dominantno delta varijanta SARS-CoV-2 virusa, a u 51. sedmici prvi put je sekvencioniranjem detektirana omikron varijanta.

  • Trend odlaska iz BiH ne jenjava: Ova zanimanja poslodavci traže najviše

    Trend odlaska iz BiH ne jenjava: Ova zanimanja poslodavci traže najviše

    Trend masovnog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.

    Kako kažu u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, u pogledu srednje stručne spreme najveća je potražnja za medicinskim sestrama i tehničarima, te njegovateljima.

    “U grupi zanatskih zanimanja najtraženiji su električari, građevinski radnici svih oblasti , vozači, instalateri grijanja. U prošloj godini povećan je odlazak cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka”, ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

    I u agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ Banja Luka naglašavaju da je zadržan trend odlaska stručne radne snage, zanatlija svih profila, medicinskog personala, IT stručnjaka, inženjera.

    “Kako je posljednjih godina struktura radnih mjesta pojednostavljena, mnogo naših ljudi odlazi da radi na jednostavnim poslovima. Riječ je o radnim mjestima u proizvodnji, a tu su i razni pomoćni i polukvalifikovani poslovi u skladištima, građevinarstvu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, kućnim poslovima. Za te poslove nije potrebno prethodno iskustvo da biste se kvalifikovali i počeli s radom”, objašnjava direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

    Dodaje da je odlazak ljudi sa ovih prostora vidljiv na svakom koraku.

    “Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse”, poručuje Vukajlović.


    Radiosarajevo.ba

  • Autoceste Federacije BiH bilježe rekord u naplati cestarine

    Autoceste Federacije BiH bilježe rekord u naplati cestarine

    JP Autoceste FBiH naplatom cestarine nastavlja obarati rekorde: cjelokupna 2021. godina je donijela rezultate bolje nego ikada kada je segment naplate cestarine u pitanju.

    – U 2021. godini, autocestu je koristilo 12.864.430 vozila, što je 20,01 posto više nego je bilo 2020. godine i 4,16 posto više u odnosu na 2019. godinu – saopćili su iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije.

    U 2021. godini, autocestu je koristilo 12.864.430 vozila, što je 20,01 posto više nego je bilo 2020. godine i 4,16 posto više u odnosu na 2019. godinu. Navedeni podaci pokazuju da je 2021. godina za JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar rekordna godina po pitanju naplate cestarine i prometa vozila na autocesti, javlja Bljesak.

    Ostvareni prihod od naplate cestarine u JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar u 2021. godini iznosi 44.712.090 KM i predstavlja povećanje od 22,95 posto ili 8.345.019 KM u odnosu na prihod ostvaren u 2020. godini te je za 5,62 posto ili 2.379.899 KM veći u odnosu na onaj iz 2019. godine.

    Prema prvim podacima koji su prikupljeni na početku 2022. godine, čini se kako se proces oporavka nastavlja još snažnijim tempom. Nastavljajući izvrsne rezultate iz prethodne godine, u prvih 12 radnih dana 2022. godine ostvareni su najbolji rezultati uspoređujući rezultate u razdoblju od 2008. godine kada je naplata cestarine uspostavljena u FBiH.

    Tako je u samo 12 radnih dana 2022. godine zabilježeno povećanje prometa vozila od 20 posto (ukupan broj prolazaka vozila 384.820) u odnosu na 2021. godinu. Ukupan prihod za prvih 12 radnih dana 2022. godine je 1.491.235 KM, što predstavlja porast od 39,10 posto, odnosno 419.206 KM u odnosu na prvih 12 radnih dana u 2021. godini. Ovo je sigurno najava da možemo očekivati da 2022. godina bude i bolja od prethodne, rekordne 2021. godine, ističu iz JP Autoceste Federacije BiH.

  • 45 godina od pogibije Džemala Bijedića, državnika za kojeg se očekivalo da će naslijediti Tita

    45 godina od pogibije Džemala Bijedića, državnika za kojeg se očekivalo da će naslijediti Tita

    Prije 45 godina kod Kreševa poginuo je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara Džemal Bijedić. Pojedini smatraju da nisu u potpunosti rasvijetljene okolnosti pogibije njega i njegove supruge Razije.

    Bijedić je rođen u aprilu 1917. u Mostaru. Već kao student prava na Univerzitetu u Beogradu prihvatio je ljevičarske ideologije. Zato i nije iznenađujuće da je bio aktivni učesnik u antifašističkoj borbi. Između ostalog, u okupiranom Sarajevu je djelovao pod imenima Crni i Dugonja.

    Nakon Drugog svjetskog rata profilisao se kao jedan od najznačajnijih političara ne samo u Bosni i Hercegovini, već u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Koliko je bio značajan govori i to da su upravo u njemu mnogi vidjeli nasljednika Josipa Broza Tita kao jugoslavenskog čelnika. Bio je na mnogim političkim pozicijama, a najznačajnija je predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. Na toj poziciji je bio od 1971., pa sve do smrti.

    Branko Mikulić, Josip Broz Tito i Džemal Bijedić
    Branko Mikulić, Josip Broz Tito i Džemal Bijedić

    Kako piše profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u knjizi “Džemal Bijedić: Politička biografija”, političku djelatnost je fokusirao na četiri ključna pitanja: razvoj Hercegovine i njezinu integraciju u bosanskohercegovačke okvire, ravnopravnost Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj federaciji, afirmaciju nacionalnog identiteta muslimana i afirmaciju jugoslavenske države na svjetskoj političkoj sceni.

    Posebno se cijeni Bijedićev doprinos u poslijeratnom razvoju cijele Hercegovine. Bio je među onima koji su insistirali da se svaki dio Hercegovine razvija i da se ne provodi revanšizam prema dijelu stanovništva bez obzira na ono što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata.

    On i njegova supruga Razija su poginuli 18. januara prilikom leta iz Batajnice u Sarajevo na sjednicu Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine. Prema zvaničnoj istrazi, poginuli su kada je avion udario u brdo Inač iznad Kreševa. Bijedić je prethodno bio u Beogradu odakle je Tita ispratio u posjetu Libiji, a bila je planirana posjeta i Egiptu.

    Razija i Džemal Bijedić
    Razija i Džemal Bijedić

    Međutim, pojedini ne vjeruju da su u potpunosti otkriveni stvarni uzroci ove nesreće. Čak sumnjaju da je riječ o atentatu, ali ovi navodi nikada nisu potvrđeni. Džemal i Razija Bijedić su sahranjeni na sarajevskom groblju Bare.

  • Posao u Australiji zamijenio životom na selu kod Banjaluke

    Posao u Australiji zamijenio životom na selu kod Banjaluke

    Da nije baš tačna ona da iz Bosne i Hercegovine odlaze svi, pokazuje primjer jednog Banjalučanina. Siguran posao u Australiji i realtivno dobre uslove rada u visoko razvijenoj zemlji, zamijenio je životom na selu u svojim Barlovcima. Na imanju udaljenom 10-ak kilometara od centra Banjaluke ruši predrasude o lagodnosti života u gradu i sa svojim jatom koka nosilja pokazuje sa koliko malo se može.

    Iz zemlje kengura među kokoške, ili o snazi volje i rješenosti da se slijedi dugo sanjani san. To bi bila priča Predraga Gojkovića. Iako je odrastao na banjalučkom asfaltu, svoju budućnost suprotno mnogima, uvijek je vidio na selu, čak i onda kada je završio u Australiji, zemlji u kojoj se vide njegovi brojni sugrađani.

    “Vjenčao sam se sa svojom sadašnjom suprugom, a onda sam pošto je ona tamo bila 30 godina, 20 i nešto, onda sam otišao sa njom tamo, da vidim da li je to pametno ili nije. Jedno vrijeme je bilo mogu reći onako zadovoljavajuće, ali pošto sad to više nije tako onako kako sam ja zamislio, onda sam odlučio da se vratim, pa više volim da mi bude ovdje loše, nego da mi tamo bude loše”, ističe Predrag Gojković za N1.

    Danas kaže, daleko od toga da mu je loše. Davno kupljeno imanje, ovaj bivši ugostitelj, odlučio je konačno da privede svrsi. Sagradio je kuću, i svojim rukama, uz pomoć prijatelja ogradio 3000 kvadrata zemljišta, u njemu napravio mali kokošinjac za oko 400 koka. Sedmično mu one daju i do 1700 potpuno organskih jaja.

    “Nisam ni držao kokoš u ruci dok se nisam počeo baviti sa tim, a da bi se bavio s nečim moraš odlučtii se, moraš rasčistiti u glavi šta da radiš, moraš imati i sreće malo. Ja sam zadovoljan s ovim sad što imam, možda bih mogao i malo više prodati, ali onda to ulazi u ozbiljan posao i zahtjeva i više vremena, možda i radnika, a to onda vodi već, ode predaleko”, dodaje Gojković.

    A cilj Predraga, kaže, nije veliki profit. Uz trenutna primanja koja ima, ono što zaradi prodajući jaja sasvim mu je dovoljno, pa ne traži previše. Kako god, brinući se o njima zaradi jednu dobru platu, a iako svaki dan ima posla kaže, nije mu naporno. Ujutru ih hrani, po izlasku sunca pušta na otvoreno, potom im daje ručak i po zalasku sunca zatvara im prenoćište koje čisti jednom sedmično. Na tvrdnju na računica interesuje mnoge, Predrag odgovara sa – ima tu i ljubavi.

    “Bude mi žao kad uginu, naljutim se lisica kad ubije, jastreb kad ubije. Nije sad, naravno ne možeš džabe raditi, da se razumijemo, ali paziš ih, ne daš na njih da ih neko maltretira. Evo vidiš onaj moj pas sad, ona je još mala, ali ona bi nju sad udavila, a i ona mi je draga, onda ja moram čuvati kokoši i od ovih što bi njih trebali čuvati”, kaže Gojković.

    I to je, kaže Predrag, sva njegova briga. Ne dijeli probleme koji muče većinu građana. O situaciji sa virusom korona, tvrdi, ne zna. Politička situacija, kriza u institucijama, sve češća ratna retorika, to nisu njegove bitke.

     

    N1

  • Utvrđen identitet muškarca pronađenog u Vrbasu: Nestao prošle godine

    Utvrđen identitet muškarca pronađenog u Vrbasu: Nestao prošle godine

    Utvrđen je identitet tijela koje je pronađeno u rijeci Vrbas u u banjalučkom naselju Karanovac. Riječ je o Zoranu Pekezi (52) iz Laktaša, vlasniku Pasasta koji je 27. decembra prošle godine izgorio u kanjonu Tijesno, na putu Banjaluka – Jajce.

    U međuvremenu je obavljena obdukcija te je utvrđeno da je uzrok smrti utapanje.

    Njegov automobil je planuo 27. decembra u 10.05 sati. Tada u vozilu nije pronađen niko te je pokrenuta potraga.

    Podsjetimo, tijelo su iz rijeke izvukli pripadnici Vatrogasne brigade Banja Luka.

    Inače, u potragu za Pekezom bila je uključena i Specijalna antiteroristička jedinica MUP RS, čiji su pripadnici pretraživali korito Vrbasa.

    radiosarajevo.ba

  • Koliko oružja posjeduju Bosanci i Hercegovci?

    Koliko oružja posjeduju Bosanci i Hercegovci?

    U Bosni i Hercegovini je 2020. godine registrovano 280.819 komada oružja, navodi se u Izvještaju o radu Koordinacijskog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH za 2022.

    U istom periodu u FBiH je bilo registrovano 182.508 komada oružja, dok je u RS skoro sto hiljada manje, tačnije – 94.653.

    U posljednjih četiri godine, prema ovom izvještaju, smanjio se količina oružja.

    Zanimljivo, 2016. godine dva bh. entiteta imala su skoro identičan broj registrovanog oružja. Federacija je te godine imala 168.548 komada, a Republika Srpska 168.550.

    Sa Brčko Distriktom (4.226) značilo je da je u državi 2016. bilo registrovano 341.324 komada malog i lakog naoružanja.

    Pogledajte tabelu:

     

     

    N1

  • Šta će novi zakon o lancu nabavke u Njemačkoj značiti za izvoznike iz BiH

    Šta će novi zakon o lancu nabavke u Njemačkoj značiti za izvoznike iz BiH

    U junu 2021. godine Njemačka je donijela Zakon o lancu nabavke kojim je regulisano poslovno ponašanje u pogledu zaštite ljudskih prava i životne sredine.

    Iako se novi zakon odnosi na kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, novi propis će imati efekte i na bh. kompanije koje sarađuju sa njemačkom privredom. Rezultat je to činjenice da će njemačke kompanije imati obavezu da ulože napore da osiguraju primjenu zakona kroz čitav lanac nabavke i proizvodnje.

    “Zakon predviđa obavezu kompanija sa sjedištem u Njemačkoj da identifikuju rizike povreda ljudskih prava i standarda životne sredine od direktnih dobavljača, ali i od indirektnih dobavljača ukoliko budu imali jasne informacije i upute o potencijalnim povredama”, pojasnili su iz Sustineri Partners tima.

    Ljudska prava i standardi zaštite životne sredine, koje će prema novom propisu kompanije morati da obuhvate svojom strategijom, uključuju niz pitanja kao što su jednak tretman na radu i sigurnost na radnom mjestu, usklađenost sa adekvatnim životnim standardom uključujući plate za život, slobodu od dječijeg i prisilnog rada i modernog ropstva, mjere zaštite od torture, kao i mjere koje se odnose na zagađenje okoliša u vezi sa kršenjima ljudskih prava, oduzimanje zemljišta, rizici po okoliš koji su od važnosti za proizvodnju i odlaganje žive, trajnih organskih zagađivača i otpada.

    “Od januara 2023. zakon će se primjenjivati na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Njemačkoj sa 3.000 zaposlenih, a od januara 2024. će se proširiti na partnerstva i korporacije sa sjedištem u Njemačkoj sa 1.000 zaposlenih. Ove kompanije moraju identifikovati rizike kršenja ljudskih prava i uništavanja okoliša kod direktnih dobavljača, ali i utvrditi potencijalne zloupotrebe čak i kod indirektnih dobavljača. Stupanjem na snagu ovog zakona u januaru 2023. godine, preduzeća će imati obavezu provođenja adekvatne kontrole poštovanja ljudskih prava i prava životne sredine garantovana međunarodnim konvencijama (takozvana due diligence obaveza) kroz čitav lanac nabavke”, ističu iz Sustineri Partnersa.

    Ova obaveza, pojasnili su, obuhvata uspostavljanje sistema upravljanja rizikom i definisanje interne odgovornosti ili službenika za ljudska prava, provođenje redovnih analiza rizika, usvajanje izjave o politici o ljudskim pravima, uspostavljanje preventivnih mjera u okviru sopstvene poslovne jedinice i prema direktnim dobavljačima, preduzimanje korektivnih radnji u slučaju kršenja ljudskih prava, uspostavljanje žalbenog postupka, provođenje analize rizika sa indirektnim dobavljačima, zahtjevi za dokumentacijom, zahtjevi za izvještavanje.

    Due diligence koji se provodi mora obuhvatiti vlastito poslovanje kompanije, što uključuje podružnice koje su dio vlastitog poslovanja kompanije, direktne dobavljače u onoj mjeri u kojoj su potrebni za proizvodnju proizvoda ili usluga, te indirektne dobavljače, ali samo kada kompanija dobije saznanja o mogućim kršenjima ljudskih prava ili ekoloških obaveza s njihove strane.

    “Od kompanija se posebno traži da osiguraju poštene uslove rada na nivou dobavljača. Dječiji i prinudni rad strogo su zabranjeni, radni uslovi moraju biti dostojanstveni i ne smiju biti štetni po zdravlje radnika, a njihovi interesi moraju biti pravilno zastupani”, pojašnjavaju iz Sustineri Partnersa.

    Iako će mnoge obaveze koje proizlaze iz usklađivanja praksi sa novim zakonom povećati opterećenje dobavljačima, s novim propisima dolaze i koristi. To uključuje dugoročnu saradnju, zbog većih barijera za odabir dobavljača i uključivanje u rad, te veću integraciju dobavljača sa klijentima u Njemačkoj. Novi njemački zakon o lancu nabavke pridružuje se skupini nacionalnih regulativa koje uvode provjere u lancu nabavke u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

    Firme će se ubrzo suočiti i sa planiranom direktivom Evropske unije koja će na sličan način uvesti obaveze i odgovornost korporacija za upravljanje u cijelim lancima partnera.

    Vijeće stranih investitora u BiH, Sustineri Partners i AIRE Centar su najavili konferenciju koja će se baviti tematikom novih propisa koji se usvajaju širom EU te novim obavezama kompanija po pitanju upravljanja, zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša.

    “Bosna i Hercegovina ima priliku da uhvati korak sa promjenama zahtjeva na tržištu EU, te ovo može biti prilika za naše kompanije”, poručuju iz Sustineri Partnersa.