Category: BiH

Administratorica USAID-a Samantha Power boravit će danas i sutra u Bosni i Hercegovini te tokom posjete potvrditi posvećenost Sjedinjenih Američkih Država partnerstvu s građanima BiH na njihovom putu izgradnje demokratske i prosperitetne budućnosti u stabilnoj i funkcionalnoj državi.

Tokom njenog boravka u BiH, Power će se susresti s trojicom ratnih zarobljenika koji su danas lideri procesa pomirenja, a planirano je i službeno pokretanje partnerstva između BiH i Trip Advisora, najavljeno je iz USAID-a.

Američka vlada do danas je osigurala dvije milijarde pomoći, prvenstveno putem USAID-a, za podršku ekonomskom, demokratskom i društvenom napretku u BiH, dok Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) predvodi napore Vlade za okončanje ekstremnog siromaštva i promociju demokratskih društava.

Program N1

Usvajanjem budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za ovu godinu otvorio bi se put za konačno usaglašavanje Zakona o demobilisanim borcima, zakona koji se tiče osnovnih prava boraca i Zakona o dobitnicima najvećih ratnih priznanja, rekao je za Faktor Aljo Bošnjaković, predsjednik Koordinacije Armije RBiH.

Podsjećamo, usaglašavanje zakona traje više od godinu, a u razgovore su uključeni predstavnici Federalnog ministarstva za boračka pitanja, kantonalni ministri za boračka pitanja, predstavnici boraca Armije RBiH i HVO komponente.

Izmjenama Zakona o demobilisanim borcima u pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu bi se uveli nezaposleni borci-povratnici u manji bh. entitet RS, borci bez primanja koji žive na području Brčko distrikta i nezaposleni supružnici umrlih boraca/borkinja.

– Čekamo usvajanje budžeta FBiH za ovu godinu. Kao što je poznato, sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je zakazana 24. i 25. jauara. Onda ostaje potvrđivanje na Domu naroda FBiH. To usvajanje nam je bitno jer u Prijedlogu budžeta za ovu godinu stoje sredstva koja su bila na raspolaganju Federalnom ministarstvu za boračka pitanja 2019. godine, dakle prije ove pandemije, kada nisu bila umanjena za 20 miliona KM. Ako se usvoje te stavke, onda za implementaciju zakona koji se usaglašavaju ne trebaju dodatna sredstva. Odmah nakon toga bismo proslijedili zakone Vladi FBiH jer su poprilično usaglašeni. Očekujemo do kraja januara da bi se Vlada mogla očitovati o tim zakonima – govori nam Bošnjaković.

Po očitovanju Vlade FBiH izmjene zakona bi se uputile u parlamentarnu proceduru.

– Izmjenama Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica u pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu koja bi bila finansirana sa federalnog nivoa bi se uveli nezaposleni demobilisani borci, povratnici u RS, bez obzira na godine starosti, u prava bi se uveli i borci koji žive u Brčko distriktu, kao i nezaposleni supružnici umrlih boraca/borkinja – govori nam Bošnjaković.

Kaže kako još nije utvrđeno koliko bi se korisnika egzistencijalne novčane naknade uvelo u pravo.

Naknadu sa kantona primaju mlađi od 57 godina

Barata se sa cifrom od oko 2.000 boraca sa područja RS-a i oko 800 njih koji žive u Brčko distriktu.

Podsjećamo, sada pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu sa federalnog nivoa imaju nezaposleni demobilisani borci sa 57 i više godina i ona iznosi pet KM po mjesecu provedenom u odbrani. Pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu sa kantonalnog nivoa imaju nezaposleni demobilisani borci mlađi od 57 godina i ona u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu iznosi pet KM po mjesecu provedenom u odbrani, dok je u ostalim kantonima četiri ili tri KM.

Faktor

Među kompanijama u Bosni i Hercegovini koje su u prvoj godini pandemije najbrže rasle najviše je onih koje se bave drumskim prijevozom robe s oko 6,25 posto, a slijede ih one koje se bave nespecijaliziranom trgovinom na veliko s oko 4,4 posto.  “Nakon toga slijede djelatnosti apoteke sa 3,6 posto, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, kojih je 3,13%, a na kraju je tu računarsko programiranje, koje predstavlja 2,97% brzorastućih kompanija”, pokazuju podaci koje su realizacijom projekta “Brzorastuće kompanije u BiH” dobile “Poslovne novine” i bonitetna agencija LRC.

Dodaje se da su ovih pet djelatnosti najdominantnije u ukupnom broju brzorastućih kompanija u BiH.  Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske, u izjavi za “Nezavisne” istaknuo je da je logičan slijed događaja da je prijevoz robe na prvom mjestu, jer izvoz iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bilježi konstantan rast.  “Raniji vidovi prijevoza, poput željeznica i drugih načina, otišao je u potpuno drugi plan i sve se okrenulo drumskom prijevozu robe, te je logično da imamo i konstantan rast izvoza robe. Ono što upada u oči jeste da među prvih pet djelatnosti nema prerađivačke industrije i proizvodnih poduzeća koja se bave tom direktnom proizvodnjom. To je rezultat toga što poduzeća u ovim sektorima u svojim poslovima ne podrazumijevaju toliko brz rast, jer je njima sigurniji sporiji, ali stabilan rast”, pojasnio je Blagojević.  Globalni trendovi su takvi da su uglavnom poduzeća u IT industriji najbrže rastuće kompanije, dok su kod nas tek na petom mjestu, što Blagojević objašnjava time da kod nas mnogo ljudi radi za strane kompanije koje nisu ovdje registrirane.  “Sigurno je da je nekako u svijetu ovaj sektor brzorastuća grana, ali naši IT stručnjaci uglavnom rade za strane kompanije koje pripadaju stranim tržištima”, kazao je Blagojević.

Vecernji.ba

Dva mjeseca od smrti malene Džene kompletiran je i nalaz obdukcije, koji je dostavljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo

Slučaj smrti dvogodišnje Džene Gadžun, djevojčice iz Kaknja koja je usljed rutinske oftalmološke operacije očnog kapka u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, uz iznajmljenog anesteziologa završila kobno, otkriva nove detalje.

Dva mjeseca od smrti malene Džene kompletiran je i nalaz obdukcije, koji je dostavljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

 

 

Reanimacija nije uspjela?

N1 eksluzivno saznaje da je nalaz obdukcije pokazao „zastoj većine vitalnih organa.“

Desio se „infarkt mozga“, što je moglo biti uzrokovano „zastojem (arestom) srca, koje nije pumpalo krv, tako da mozak nije dobivao kisik.“

Ovo nam je potvrdio i advokat porodice Amile i Muriza Gadžun, Almin Dautbegović koji je imao uvid u obdukcioni nalaz kao pravni predstavnik oštećene strane.

„Nakon anestezije, tokom operacije, desila se reanimacija (postupak oživljavanja, kojim se pruža šansa za preživljavanje bolesnicima s potpunim prestankom rada srca). Nije uspjela. Pozvana je hitna. Potrebno vrijeme za reanimaciju je od 4 do 6 minuta. Nakon toga je kasno.“, saznaje N1.

 

Ovo sve je potvrđeno i u otpusnom pismu male Džene Gadžun, koje posjeduje N1. U otpusnici je navedeno:

„Nakon srčanog aresta i sprovedene reanimacije tokom operacije….Rađen CT mozga, koji je pokazao znake edema mozga i znakove svježe ishemije..“

 

„Edem mozga i znaci svježe ishemije“, potvrđeno je za N1, mogli su biti uzrokovani zastojem srca (srčanim arestom) i reanimacijom.

 

Roditelji žele znati uzrok smrti njihove kćerke

Mnogo je pitanja u ovom slučaju bez odgovora. Porodica Gadžun ostala je bez najsvetijeg, kćerke Džene stare dvije godine. Njihov advokat Almin Dautbegović, za njih pro bono, traži i odgovore i pravdu.

„Istraga koju u ovom predmetu vodi Tužilaštvo u Sarajevu, nalazi se u fazi čekanja. Nalazi i mišljenja vještaka, na osnovu obdukcionog zapisnika trebaju razjasniti uzrok smrti. Povremeno komuniciramo sa Tužilaštvom, čekajući ishod dokaza, jer roditelji u prvom redu žele doznati uzrok smrti, pa onda utvrđivanje odgovornosti svih onih koji su zatajili u ovom slučaju“, rekao je za N1 advokat Dautbegović.

Podsjetimo, operacija dvogodišnje Džene Gadžun u opštoj anesteziji koja je zakonom potpuno zabranjena prilikom hirurških zahvata u privatnim ordinacijama (Pravilnikom o uslovima za obavljanje privatne prakse, grupne prakse, kao i uslovima za obavljanje privatne prakse na osnovu posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom) završila je fatalno. I drugo, opšta anestezija je vršena, utvrdila je zdravstvena inspekcija Kantona Sarajevo, anesteziološkim aparatom koji nije verifikovan. Saznajemo – nikada!

 

N1

Zeničanin A-H.S. (1989) uhapšen je danas zbog sumnji da je 14. januara ove godine oko 23:30 sati u ulici Kranjčevićeva kod broja 10, nanio povrede H.E. iz Zenice sjekirom.

Kako se navodi u saopćenju MUP-a ZDK, H.E. se kretao pješice zajedno sa Š.B., iz Zenice, kada im je prišla nepoznata osoba, koja je iz jakne izvadila sjekiru i bez ikakvog povoda oštricom sjekire zadalo udarac oštećenom H.E. u predjelu lica. On je od siline udarca pao na tlo, nakon čega se napadač udaljio u nepoznatom pravcu, dok je oštećeni pretrčao ulicu i pobjegao u pravcu željezničke stanice zajedno sa Š.B.

U ulici Dr. Abdulaziza Aska Borića prišli su policijskoj patroli i prijavili napad, nakon čega je vozilom Službe hitne medicinske pomoći Zenica povrijeđeni prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica radi pružanja ljekarske pomoći. Konstatovane su mu teške tjelesne povrede, usljed kojih je podrvgnut operativnom zahvatu i zadržan na daljnjem liječenju.

Policijski timovi su u skladu sa naredbom Kantonalnog suda u Zenici, izvršili danaspretres stana i podrumskih prostorija koje koristi osoba A-H.S. a koji se nalaze u ulici Zije Dizdarevića. Prilikom pretresa, pronađeno je hladno oružje i drugi dokazi koji su traženi pretresom. Isti su privremeno oduzeti i bit će predmet potrebnih vještačenja, te će biti korišteni kao dokazi u daljnjem postupku s ciljem dokazivanja krivičnog djela Pokušaj ubistva.

Nakon izvršene kriminalističke obrade i prikupljenih dokaza, osumnjičeni je predat u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona.

Iz MUP-a ZDK napominju da je osumnjičeni od ranije poznat policiji kao višestruki počinilac krivičnih djela.

 

N1

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini na rubu je siromaštva, a taj podatak i ne čudi kada se u obzir uzme nerazmjer između cijena osnovnih životnih namirnica i plata, piše Večernji list BiH. Iako prosječna neto plata u BiH iznosi nešto više od 500 eura, što predstavlja samo jednu šestinu prosječne neto plate u Njemačkoj, stanovnik BiH će u svojoj zemlji morati izdvojiti više novca za neke prehrambene proizvode nego što će za njih platiti Nijemac u svojoj zemlji.

 

Veliki nesrazmjer

Zvuči nevjerojatno, ali je tako. I to, riječ je mahom o osnovnim životnim namirnicama. Brašno, piletina, ulje, kafa… samo su neke od namirnica koje su jeftinije u Njemačkoj nego u Bosni i Hercegovini. Primjerice, za kilogram brašna Nijemac treba izdvojiti tek oko 0,80 konvertibilnih maraka, dok je u Bosni i Hercegovini kilogram te namirnice u najjeftinijoj varijanti 1,20 konvertibilnih maraka. Posljednjih mjeseci aktualno je poskupljenje ulja. Ta namirnica poskupjela je u svim zemljama, no ipak je u Njemačkoj još uvijek jeftinija nego u BiH. U trgovinama za mnoge bh. stanovnike “obećane zemlje” litra ulja stoji oko 3,30 KM, dok je kod nas trenutačno litra najjeftinijeg ulja 3,55 KM. Ta namirnica jeftinija je i u susjednoj Hrvatskoj, gdje je prosječna neto plaća 956 eura, odnosno gotovo dvostruko viša nego u BiH. Tako je u trgovinama u susjedstvu za litru ulja dovoljno izdvojiti 3,25 KM. Sljedeća namirnica je mlijeko. Cijena litre mlijeka u Njemačkoj i BiH gotovo je ista, odnosno oko 1,50 KM, dok je u Hrvatskoj nešto viša te iznosi oko 1,65 KM. Značajno više novca stanovnik BiH morat će izdvojiti i za piletinu.

Za kilogram bataka i zabataka u BiH treba izdvojiti 6,45 KM, dok u trgovini u Njemačkoj ista namirnica stoji oko 4,50 KM. U Hrvatskoj će ljubitelji piletine kilogram bataka i zabataka platiti oko 5,50 KM. Omiljeno voće stanovnika Bosne i Hercegovine su banane kojih se godišnje uveze oko 40.000 tona. Za kilogram tog voća stanovnik BiH izdvojit će 2,65 KM, dok će Nijemac u svojoj zemlji kilogram banana platiti tek 1,60 KM. U Hrvatskoj je kilogram tog voća oko 2,50 KM. Krumpir je namirnica kojoj je ove godine drastično skočila cijena, barem kada je u pitanju naša zemlja. Tako sada kilogram krumpira u trgovinama u BiH stoji 1,35 KM. U Hrvatskoj se ta namirnica trenutačno prodaje po 1 KM za kg, a u Njemačkoj je cijena gotovo identična onoj u BiH. Razlika je i u cijenama tjestenine, pakiranje pužića u trgovinama u BiH platit ćete 1,45 KM, ako se zateknete na izletu u Njemačkoj, 1,20 KM, a u Hrvatskoj 1,75 KM.

 

Kućni budžeti

Najjeftiniju kafu također trenutačno piju Nijemci. Za pola kilograma kafe u toj državi potrebno je izdvojiti 7,25 KM, dok je u BiH taj iznos 7,65 KM. Najskuplju pak cijenu plaćaju stanovnici Hrvatske, gdje pola kilograma kafe stoji 10 KM. Razlika je i u cijeni riže. Za kilogram najjeftinije riže dugog zrna stanovnik Bosne i Hercegovine treba izdvojiti 2,50 KM, jednako kao i stanovnik Njemačke, dok stanovnik Republike Hrvatske za kilogram ove namirnice treba izdvojiti 2,80 KM. Za kraj smo ostavili nešto slatko. Kako bi djetetu kupio omiljenu čokoladu Milka od 100 grama, stanovnik Bosne i Hercegovine treba izdvojiti 2,45 KM, dok za istu čokoladu Nijemac izdvaja tek 1,75 KM, a kupci u trgovinama u Hrvatskoj oko 2,10 KM.

Prema statistici Europske komisije, u Europskoj uniji postoji samo pet zemalja čijim građanima hrana predstavlja najveći trošak kućnog budžeta, a osim Bugarske, Rumunjske, Litve i Estonije, tu je i Hrvatska, čiji građani na namirnice troše čak 44 posto budžeta više od prosjeka Europske unije. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je u BiH veliki broj namirnica skuplji nego u Hrvatskoj, ne treba mnogo računati kako bi se zaključilo koliki se dio kućnog proračuna u ovoj zemlji izdvaja samo za hranu.

 

Vecernji.ba

Poskupljenja koja su najavljena prije Nove godine, sada su postala stvarnost.

Nažalost cijene svih namirnica i tradicionalnih jela kako u Sarajevu tako i drugim gradovima BiH su povećane.

Sarajevski ćevapi mala porcija sa 3,50KM povećana je na 4KM, sudžukice mala porcija 5KM dok je šnicla 9,50KM.

BiH / Poskupjelo pečenje u Jablanici, dostupno samo turistima?
Nekad su ćevapi bili i 2 KM, pa se vremenom cijena povećavala za 0,50KM, da bi danas imali cijenu od 4 KM. S obzirom na poskupljenja cijena mesa, očekivana su povećanja cijena u svim ćevabdžinicama.

“Nažalost cijene smo morali malo promijeniti, jer je i nama meso poskupjelo, nabavna cijena nije ista. Mislim da nije pretjerano, ko voli roštilj, jest će ga i dalje. Za sada ne osjetimo neki pad prometa zbog cijena”, kazali su za portal Radiosarajevo.ba iz jedne od ćevabdžinica na Baščaršiji.

I da, kvalitet je srećom neupitan, ko voli roštilj počastit će se s vremena na vrijeme jednom lijepom porcijom.

Možda neki od nas neće naručivati deset ćevapa u čitav somun, ali zato može i pet u pola s puno luka.

“Ovo mi ništa ne znači, ja sam jeo ćevape prije i jest ću ih tamam da je cijena 10KM. Ev sad sam naručio deset u čitav, sa jogurtom i naravno lukom, ne može bez toga. To je jelo koje nema zamjenu”, kazao nam je u ćevabdžinici raspoloženi Sarajlija koji se nije želio predstaviti.

Radiosarajevo.ba

Tako su prihodi od indirektnih poreza u 2021. godini bili preko 8,4 milijardi KM i veći su za oko 1,2 milijarde KM ili 16,8 posto nego u godini ranije, kada su oni bili oko 7,2 milijarde KM.

U odnosu na ranije rekordnu 2019. godinu prikupljeno je 460 miliona KM više.

UIO je u 2021. godini privredi vratila milijardu i 526 miliona KM što je za 227 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

“Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u 2021. godini, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijardi i 920 miliona KM i veći su za 990 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2020. godine”, saopšteno je iz UIO.

Podsjetili su iz Uprave za indirektno oporezivanje na činjenicu da država svake godine sa jedinstvenog računa dobije isti iznos sredstava, te istakli kako je u 2021. godini za finansiranje institucija BiH raspoređeno 780 miliona KM.

Federacija BiH dobila je skoro 3,8 milijardi, Republika Srpska oko 2,9 milijardi, a Brčko distrikt 210 miliona KM.

Kada je u pitanju vanjski dug Federacije BiH, on je u 2020. godini bio 484, a u 2021. godini 509 miliona KM, što je rast od 5,22 posto. Vanjski dug Republike Srpske porastao je sa 238 miliona u 2020. na 242 miliona KM u 2021. godini, što je rast od 1,41 posto. Brčko distrikt smanjio je vanjski dug sa 9 na 7 miliona KM u 2021. godini.

klix.ba