Category: BiH

Nakon višegodišnje gradnje i uloženih miliona poznat je novi vremenski okvir završetak najvećeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini – Koridora 5C.

U razgovoru za Fenu pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Jadranko Puljić ističe da je osigurano finansiranje gradnje kompletne trase, a u najoptimističnijem scenariju Koridor bi trebao biti izgrađen 2028. godine.

Taj evropski cestovni koridor proteže se od Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva, Mostara do Luke Ploče na jadranskoj obali, a kroz Bosnu i Hercegovinu pruža se u dužini 330 kilometara.

Od tih 330 kilometara na Hercegovinu otpada 105 kilometara, od prevoja Ivan na sjeveru do Bijače na jugu. Upravo će se na hercegovačkom dijelu autoputa graditi neki od najzahtjevnijih građevina, među kojima i deset kilometara dug tunel Prenj čiji će završetak gradnje ujedno predstavljati i završetak bosanskohercegovačkog dijela Koridora.

“Od ukupno 105 kilometara Koridora 5C u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ove godine očekujemo završetak novih 14 kilometara na dionicama Počitelj – Zvirovići i Buna – Kvanj. S obzirom na to da je ranije izgrađena dionica od Zvirovića do Bijače, to je nekih 30 kilometara autoputa u HNK, a krajem 2025. od Mostara do granice na Bijači imat ćemo 40 kilometara autoputa u funkciji i tada će se iz Mostara do granice dolaziti za nekih 20 minuta”, kazao je Puljić.

Utjecaj pandemije na gradnju

Puljić je izjavio da pandemija koronavirusa i porast cijena građevinskog materijala neće bitno poremetiti dinamiku gradnje.

“Izvođači radova moraju se pridržavati potpisanih ugovor”, napomenuo je.

Na hercegovačkom dijelu koridora trenutno se gradi dionica od Počitelja prema Zvirovićima, a na njoj most Počitelj, najduži most na ovoj saobraćajnici, dug jedan kilometara.

“Planirano vrijeme građenja bio je koncem ove godine, ali evidentna su neka kašnjenja uslijed geološke situacije na samom terenu, tako da će to biti prolongirano za početak iduće godine”, rekao je Puljić.

Sjeverno od Počitelja izgrađeno je 7,2 kilometra autoputa do Bune, koji još nisu pušteni u promet.

“Tenderska procedura je u toku za dionice Mostar jug do tunela Kvanj. To su dvije poddionice Mostar jug – Kvanj 9,2 kilometara i tunel Kvanj – Buna 5,4 kilometara. Finansiranje je osigurano sredstvima Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Krajem ove godine očekuje se potpisivanje ugovora s izvođačem, očekivani plan završetka te dionice je 2025.”, naglasio je Puljić.

klix

Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije BiH na današnjoj je sjednici donio preporuke koje se odnose na smanjenje broja dana izolacije i samoizolacije, potvrdio je za BHRT Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH.

“Mi smo slijedeći preporuke Europskog centra uveli i kod nas skraćenje izolacije i samoizolacije. To znači da ako ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom, a imate kompletan cijepljeni status, nećete ići u samoizolaciju do trenutka eventualne pojave simptoma, kada ćete se javiti liječniku, a dotad ćete nositi masku i ponašati se odgovorno. Ako nemate kompletan cijepljeni status, samoizolacije će trajati deset dana. Sve osobe za koje se utvrdi da su pozitivne na testu, ako nisu kompletno cijepljene bit će deset dana u izolaciji s tim da će moći izaći sedmi dan pod uvjetom da imaju negativan test. Potpuno cijepljene osobe će biti sedam dana u izolaciji i također mogu dva dana ranije raditi test i ako je test negativan, peti dan mogu izaći”, pojasnio je Čerkez.

On je podsjetio da je riječ o pravilima koja se već primjenjuju u većini europskih zemalja.

Osim ove odluke, naveo je Čerkez, Krizni stožer je preporučio da se forsira antigensko testiranje gdje god je to moguće, kako bi se smanjio pritisak na zdravstveni sustav i izbjegla nervoza zbog čekanja na rezultate testiranja.

“Svjesni smo da su mnogi pacijenti nezadovoljni, dugo se čeka, ali u ovakvim ekstremnim situacijama imate desetine tisuća poziva dnevno i jako je teško odgovoriti svima. Treba strpljenja i što je najvažnije, odgovorno se ponašati”, rekao je Čerkez.

On je naglasio da to ne isključuje PCR testiranja, posebno kod težih slučajeva i kroničnih bolesnika.

On je naglasio kako je i dalje izuzetno visoka smrtnost i dodao da su osobe koje nisu potpuno cijepljene u jako visokom riziku.

Čerkez je rekao da je ovih dana trebao biti održan sastanak o covid potvrdama, ali je odgođen zbog bolesti ministrice.

“Naš stav je isti od proljeća prošle godine – raditi u korist stanovnika Bosne i Hercegovine, ne politizirati i izaći u susret svakom stanovniku, odnosno da se omogući izdavanje potvrda na državnom nivou jer je to jedini način da budu priznate”, rekao je Čerkez.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo obično objavi preporuke kako se ponašati u slučaju jakih zima i ekstremno niskih temperatura.

Mi ih prenosimo u cijelosti:

Pratiti radio i TV obavještenja o trenutnim vremenskim uslovima i potrebnim informacijama.

Nabaviti dovoljne količine ogrjeva i namirnica.

U prostorijama koje se ne griju, neposredno pred nastanak zime, ispustiti vodu iz vodovodnih cijevi, spremnika ili bojlera, te iz sistema centralnog grijanja koji nije u funkciji i tamo gdje je to predviđeno i moguće (WC školjke, sifone), potrebno je uliti nesmrzavajuću tečnost (permant).

Što manje boraviti na otvorenom ili u negrijanom zatvorenom prostoru (posebno hronični bolesnici, djeca, trudnice i starije osobe).

Prije izlaska na otvoreno obući dovoljno toplu odjeću i obuću, sa naglaskom na zaštitu glave, gornjih i donjih ekstremiteta (šake i stopala).

Kao vlasnik ili korisnik stambenog ili poslovnog prostora dužni ste redovno i pravovremeno održavati, čistim od snijega i poledice, pločnike ispred, puteve koji vode do vašeg objekta.

Ako led ne možete očistiti s pločnika, onda je potrebno zaleđenu površinu posipati adekvatnim materijalom za otapanje (so, pepeo itd.).

Snijeg ili led koji prijeti pasti s krova vašeg objekta dužni ste ukloniti (sami ili angažiranjem stručnih službi). Čišćenje snijega s krova je opasan posao te je bolje da za to angažirate stručnu službu!

Ako je moguće, otresite snijeg sa voćaka, ukrasnog drveća i grmlja, TV antena, izoliranih telefonskih ili električnih kablova i sličnog, kako biste spriječili njihovo oštećivanje i lom. Ne otresajte i ne čistite neizolirane električne vodove kao ni ostala strujna tijela i aparate jer su te radnje opasne po život!

Izbjegavajte bespotrebna kretanja, posebno ispod krovova objekata ili ispod drveća.

Ukoliko izlazite, koristite obuću s gumenim hrapavim đonom kako bi se smanjila opasnost od klizanja i pada na poledici ili snijegu.

Temeljno očistite snijeg i led sa svog motornog vozila prije uključivanja u saobraćaj, uz obavezno korištenje zimske opreme na vozilu.

Ukoliko ste zbog obilnih snježnih padavina i neočišćenih puteva ostali izolovani, a u hitnoj ste situaciji (slučaj potrebe ljekarske ili veterinarske pomoći, bolničkog liječenja, oskudijevate neophodnim namirnicama, energentima i slično), možete nazvati sljedeće brojeve telefona: Civilna zaštita – 121, Policija – 122, Vatrogasci – 123, Hitna pomoć – 124.

Radiosarajevo.ba

U srijedu počinje novi krug pregovora o izbornoj reformi. Matthew Palmer i Angelina Eichhorst prvi susret će imati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH s članovima kolegija oba doma. Potom se pregovori sele u Neum. Za sada je izvjesno da se SDP neće odazvati na poziv međunarodnih zvaničnika.

S Bakirom Izetbegovićem na čelu, tim SDA ide u još jedan krug pregovora. Očekivanja nisu velika, s obzirom na složenu političku, pa i sigurnosnu situaciju. Ali prioriteti ove Stranke kada je riječ o izbornoj reformi su jasni.

“Dom naroda treba svesti i reducirati ga da on bude zaista Dom koji će pokretati pitanja samo od vitalnog nacionalnog interesa jer ne vidimo nijednog razloga da Zastupnički dom koji je zakonodavni i Dom naroda raspravljaju sva pitanja i sve zakone u istovjetnom tekstu. To dovodi do blokada i otežanog rada Federacije, mi želimo jednu lakšu prohodnost”, kazao je Adil Osmanović, SDA.

Nakon toga se može razgovarati i na koji način implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, te Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić. Kada je riječ o Našoj stranci, kažu, poziv su dobili za učešće u razgovorima u Neumu, organi stranke tek treba da odluče da li će učestvovati. Njihov prijedlog ostaje nepromijenjen.

“Jedan predsjednik sa nepostojećim, otklonjenim ovlastima, neposredan izbor u Predstaničkom domu, što znači smanjivanje te konfliktne atmosfere koja slijedi u predizbornoj kampanji, uvijek se svi fokusiraju na tu predsjedničku utrku. Naravno, potpuno reduciranje, prebacivanje Doma naroda u Predstavnički dom koji će odlučivati o vitalnom nacionalnom interesu, to je nešto na čemu smo mi sve vrijeme u svim razgovorima insistirali”, kazao je Damir Arnaut, Naša stranka.

SDP u pregovorima neće učestvovati, sve dok se ne odblokira rad državnih institucija. Kada se predstavnici stranaka iz Republike Srpske vrate u Parlament, SDP je spreman razgovarati i to o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

“Prioritet pored tehničkih izmjena Izbornog zakona da imamo fer i korektne izbore i da ne možemo domove naroda ostaviti u blokadi, znači deblokirati ih, smanjiti vitalni nacionalni interes, ustvari dovesti ga u onu mjeru što vitalni nacionalni interes jeste a ne da sve bude vitalni nacionalni interes i time bismo odblokirali institucije države BiH u punom kapacitetu”, ističe Zukan Helez, SDP.

No, pitanje je da li će u prvom redu HDZ pristati da u fokus stavi reduciranje nadležnosti domova naroda, te koji će njihovi potezi biti ukoliko izostane dogovor o njihovom ključnom zahtjevu “legitimnom” predstavljanju.

“Razgovori o izbornoj reformi su u komplikovanoj fazi i mi kao Evropska unija trebamo poslati jasnu poruku onima koji se protive reformama, onima koji favoriziraju status quo. Uspjeh tog procesa je ključan za stabilnost zemlje, neuspjeh bi mogao odvesti u veliku krizu”, kazao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova RH.

Da li bi neuspjeh mogao voditi ka pokušaju blokade izbornog procesa? Mnogi smatraju da se upravo kroz ovakve izjave, pa i hrvatskih zvaničika, tako nešto i najavljuje. Britanski ambasador Matt Field u svom posljednjem blogu piše: Nećemo dozvoliti nikome da spriječi da se glasanje održi u oktobru ove godine.

N1

SARAJEVO, (Patria) –  Zemaljski muzej BiH od decembra 2021. godine ponovo je omogućio prikazivanje Sarajevske hagade javnosti i to u redovnim terminima svakog utorka, četvrtka i prve subote u mjesecu od 12:00 do 13:00 h.

Priča o Sarajevskoj hagadi čija vrijednost nikada nije stvarno procijenjena zanimljiva je i običnim građanima, ali i istraživačima. Knjiga koja govori o historiji, običajima i životu Jevreja nalazila je put do Sarajeva u kojem stoljećima egzistira Jevrejska zajednica. O Sarajevskoj hagadi na zvaničnoj stranici Zemaljskog muzeja nalazi se tekst direktora Mirsada Sijarića koji prenosimo u cijelosti.

“Ako bismo iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne bismo mogli izostaviti primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto.

Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista pergamene veličine 16,5 x 22,8 cm, izrađene od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože. Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dok status vođe Jevreja nije preuzeo Jošua, sin Nunov. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji sadrži po nekoliko pjesama najslavnijih pjesnika hebrejske književnosti iz njenog tzv. zlatnog doba (10–13. stoljeće), kao što su: Jehuda Halevi, Jichak ben Jehud ibn Gijat, Salomon ibn Gevriola, Abraham ben Meir ibn Ezra i drugi. Otkrivanje Sarajevske hagade među ondašnjim historičarima umjetnosti izazvalo je veliko interesovanje jer je ona predstavljala jedan od rijetkih dokaza da je i kod Jevreja, i pored stroge zabrane iz Božijih zapovijedi (Ne čini sebi lika rezana niti kakve slike… Izlazak 20, 4), bilo zastupljeno, i to na vrlo visokoj umjetničkoj razini, figuralno prikazivanje ljudskih i životinjskih likova. Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine – moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom / ružom (hebr. – shoshan) i krilom (hebr. – elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone.

Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije (1492. godine) promijenila vlasnika, ali ne znamo imena ni novih ni starih vlasnika. U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, a kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu, nije poznato. Njen pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen, za sumu od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je, uz određene peripetije, vraćena poslije nekoliko godina. Dosljedna vlastitoj sudbini, Sarajevska hagada ni u muzejskoj zbirci ne nalazi trajniji mir. Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, njihove vlasti od tadašnjeg direktora Joze Petrovića zahtijevaju da im se preda tada već dobro poznati kožni kodeks. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu, te se Hagada sklanja na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim kazivanjima, u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj II svjetskog rata. Naredni pokušaj otuđivanja desio se pedesetih godina prošlog stoljeća kada su opet radnici Zemaljskog muzeja BiH spriječili krađu, da bi, nadati se, posljednji put ovaj vrijedni rukopis bio ugrožen na početku opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej BiH našao na prvoj liniji odbrane grada i kada je doživio teška razaranja, od kojih se još uvijek nije u potpunosti oporavio. Odnedavno, Sarajevska hagada je, prvi put u svojoj prebogatoj i burnoj historiji, izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definiranim uslovima.

Iznesene činjenice o Sarajevskoj hagadi, kako one do kojih se došlo analizama i istraživanjima, tako i one znane nam kroz kratke zabilješke ispisane na njenim stranicama, te kroz predanja koja je prate desetljećima, ovu knjigu čine neprocjenjivim izvorom za istraživanje kulturne prošlosti jednog naroda u stoljetnoj potrazi za domovinom, te živim svjedokom otvorenosti jednog društva i sredine, u kojima strah od drugačijeg nikada nije bio neizlječiva bolest”.

Rast cijena za građane Bosne i Hercegovine nije novi pojam. Trend inflacije se nastavlja, a kako se čini, kraj mu se još uvijek ni ne nazire.

U Federaciji BiH potrošačke cijene u decembru zabilježile su rast od 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je godišnja inflacija u ovom mjesecu iznosila je 6,5 posto, nakon što je mjesec ranije bila 5,4 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Najveći generatori inflacije jesu cijene prijevoza kao posljedica poskupljenja nafte, a koje na godišnjem nivou u decembru bilježe rast od 13,6 posto, a potom slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića koje su imale rast od 10,1 posto.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske inflacija u ovom entitetu iznosila je u novembru 5,2 posto i bila je veća za 1,2 posto nego mjesec ranije.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, objašnjava kako je rast cijena u Bosni i Hercegovini, koji je prisutan već gotovo pola godine, uvezen iz inostranstva.

– To nije posljedica odluka i poteza domaćih političara, već je prvenstveno vezana za pandemiju koronavirusa, što je bilo i očekivano. Mi, ekonomisti, smo pripremali javnost. Obično nakon ekonomske krize i paketa pomoći dođe i do posljedica inflacije – započeo je on.

Ovaj analitičar ističe kako je prošle godine Bosna i Hercegovina naplatila rekordan iznos poreza na dodatnu vrijednost (PDV), te da bi, prema njegovom mišljenju, određene poreze i doprinose trebalo smanjiti.

– Kada imate veću cijenu proizvoda, ubirate i više PDV-a. Recimo, radnicima se mogao ukinuti porez na dohodak do 1.000 KM. Na taj način bi se jednim dijelom amortizovali rastući troškovi. Penzionerima se trebalo preći na drugačiji obračun penzija. Da im se penzije usklađuju svake godine sa rastom indeksa hrane, a ne općim indeksom.Oni većinu svoje penzije utroše na hranu – pojasnio je Hadžić.

Ekonomistica Svetlana Cenić ističe kako je za dugoročna rješenja sada kasno, te da ograničavanje rasta cijena nije rješenje koje bi nam pomoglo da prevaziđemo krizu.

– Sada se jedino mogu zaštiti ugrožene kategorije stanovništva. Da im se da neka pomoć, olakšice cijena energetsih proizvoda, prehrabenih proizvoda, da ljudi mogu da prežive. I da krene sad da se radi nešto kako bi se stimulisala poljoprivreda do proljeća. Ako ništa bolje, da imamo bar kraći kanal distribucije. Mi ćemo sada imati i nekvalitetniju hranu. Poljoprivrednici da bi olakšali sebi okreću se ka lošijem kvalitetu sjemena i đubriva – navela je ekonomistica.

Cenić navodi kako je jedan od velikih probelma nepostojanje robnih rezervi ni u jednom entitetu i da zbog nepostojanja istih nije moguće intervenisati na tržištu kako bi se ublažio ovaj udar.

– Sjećamo se samo skandala i revizorskih izvještaja. Republika Srpska je pretvorila svoje robne rezerve u d.o.o., što je bilo skandalozno. Ja sam i zastupnike direktno pitala kako to misle jer robne rezerve intervenišu na tržištu.One ne mogu tržišno poslovati, ne mogu biti profitna organizacija. Zna se šta im je namjena. Dogovor je bio da će se to riješiti u Parlamentu. Naravno, da su robne rezerve propale – rekla je Cenić

Ona je podsjetila na količine žita koje su nedostajale u tim revizorskim izvještajima, te da je katastrofa do čega su se dovele robne rezerve u oba entiteta.

Dalje ističe kako je vrlo očigledno da se povećao broj siromašnih, odnosno ljudi u apsolutnom siromaštvu.

– Povećao se broj onih koji jedva preživljavaju jer u potrošačkoj korpi i potrošačkim navikama našeg stanovništva najviše se nalazi hrana. A upravo ona bilježi najveći rast kada su u pitanju cijene – istakla je Cenić.

Anketa o potrošnji domaćinstva nije rađena od 2015. godine, kada je prag relativnog siromaštva iznosio 17,1 posto. Stoga, preciznih podataka o trenutnom stanju siromaštva u našoj zemlji nema. No, ocjena je Svjetske banke kako je siromaštvo u porastu.

– Mi smo u 2022. godini. U ovom periodu između desila se korona, pad bruto domaćeg proizvoda, zatvaranje firmi, nerad, desilo se da je toliko ljudi ostalo bez posla. Bilo bi sada zanimljivo uporediti te podatke. Za nas ekonomiste, izuzetno neophodno.

Također, nikada nije urađena reforma socijalnog sektora jer najviše primanja se dobija statusno. Najmanje dolazi do onih kojima je potrebno – zaključila je Cenić.

faktor