Category: BiH

  • Razlog obustavljanja proizvodnje je rast cijena sirovina i repromaterijala

    Bosanskohercegovačko društvo doživljava demografsku katastrofu što treba da bude fokus političkih razgovora i rješenja, umjesto dnevno političkih tema o izmjenama granica, ratu i slično, čime se povećava kriza u društvu i dovodi do masovnog odlaska stanovnika u razvijenije i sigurnije zemlje – smatra doktor socioloških nauka i naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović.

    On naglašava da politike koje kreiraju ovakav ambijent u našem društvu moraju da shvate da je vrijeme da se okrenu ublažavanju ovakvih trendova i da iz svojih političkih programa eliminiraju teme kojima se nažalost primarno bave.

    “Mora se uzeti u obzir da su jako nepovoljni demografski trendovi u Bosni i Hercegovini, gdje se prvenstveno misli na negativan prirodni priraštaj koji je prisutan dugi niz godina. Međutim, i iz drugih pokazatelja vidljivo je zašto naša država ima sve manje stanovnika. Živimo u društvu u kojem se ni trideset godina od početka agresije i izvršenja zločina ne odustaje od velikodržavne ideologije, što doprinosi odlasku stanovištva i iz sigurnosnih razloga uz one koji su ekonomske prirode i slično”, smatra Džananović.

    Napominje da građani žele da žive u društvima u kojima nema korupcije, u obimu u kojem je prisutna u našoj državi: “Žele da imaju adekvatno zdravstvo, obrazovanje i porazno je da ljudi odlaze i ne razmišljaju da se vrate. Jednostavno, žele da žive u društvu u kojem neće biti prisiljeni da se bave dnevnopolitičkim temama, ne žele da razmišljaju o strahotama rata, žele da rade i adekvatno žive od svog rada.”

    Naglašava da, pored negativnog prirodnog priraštaja, bh. stanovništvo ulazi u duboku starost i da je prosječna starost jako visoka.

    “U nekim regijama stanovništvo je ekstremno staro. Mladih ima sve manje i sve manje je stanovništva u radnoj i fertilnoj dobi. Jako zabrinjavaju pokazatelji o broju stanovništva u optimalnoj fertilnoj dobi za rađanje. Totalna stopa fertiliteta je niža od 1,3 djece po ženi. Neke općine i regije u našoj zemlji će za kratak vremenski period ostati bez stanovnika“, upozorava Džananović.

    Ističe da je rat svakako osnovni razlog demografskih katastrofalnih promjena i demografskih posljedica.

    “Jedan od fokusa vladajućih politika jeste nacionalistička retorika i diskriminatorska politika prema povratnicima. Strašno je da presuđeni ratni zločinci stoje rame uz rame s vodećim političarima iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta na njihovim skupovima. Kakva se poruka šalje i čime se zapravo bave političari iz RS-a”, navodi Džananović.

    S obzirom na to da se duži vremenski period bavi naučnim istraživanjem zločina, on navodi da je politika koja se provodila devedesetih dovela do ubijanja, zlostavljanja i protjerivanja većine Bošnjaka i Hrvata iz RS-a, čime je, napominje, ostvaren jedan od velikosrpskih strateških ciljeva.

    “Umjesto da se društvo nakon agresije i genocida usmjerilo ka prosperitetu u svakom smislu, priključivanju NATO savezu, EU, zapravo i dalje se zagovara ideologija zla i ta politika se provodi drugim metodama, prilagođena ‘mirnodopskim’ uslovima. Ona je dovela do toga da su sela pusta, a gradovi, u kojima su naprimjer dominantna etnička skupina Srbi, zapravo su ‘gradovi staraca’. I iz pojedinih dijelova u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH, politički predstavnici šalju poruke o prosperitetu pojedinih gradova i kantona. Činjenice su daleko od toga kada se analiziraju svi demografski pokazatelji”, ocijenio je Džananović.

    Smatra da politike koje kreiraju ovakav ambijent u našem društvu moraju da shvate da je vrijeme da se okrenu ublažavanju ovakvih trendova i da iz svojih političkih programa eliminiraju teme kojima se nažalost primarno bave.

    “Njihov zadatak je da kreiraju bolji ambijent u društvu i uslove života za svakog čovjeka bez obzira kako se on zove. Mora se kreirati ambijent u kojem će svako raditi i biti adekvatno plaćen za svoj rad. Hitno se moraju donijeti i druge mjere kojima će se primarno zaustaviti masovan odlazak stanovništva i povećati stopa rađanja. I stanovništvo bi trebalo da podrži one koji će svu snagu i energiju usmjeriti u poboljšanje uslova za život svih građana BiH – mišljenja je Džananović.


    Radiosarajevo.ba

  • Zatvorena fabrika za proizvodnju pomfrita, 85 radnika poslano na biro

    Zatvorena fabrika za proizvodnju pomfrita, 85 radnika poslano na biro

    Fabrika za proizvodnju pomfrita u Srebrenici, koja je posljednje dvije godine poslovala u sastavu turske kompanije „Green group Bosnia“, u petak je obustavila proizvodnju, a 85 radnika poslala na biro.

    Kako je izjavila Nada Pavlović, menadžerica prodaje ove fabrike, investitor je odlučio privremeno zatvoriti fabriku, a razlog je rast cijena sirovina, posebno krompira.

    Rast cijena

     – Cijene krompira su otišle tri puta više nego što je planirano. Također i cijene sirovina i drugih repromaterijala koje mi koristimo u proizvodnji poput folija, lož ulja . Tu su i drugi troškovi, te poskupljenje struje čija je cijena za vrijeme pandemije porasla za dva-tri puta više i jednostavno više nismo profitabilni bili na tržištu – pojasnila je Pavlović.

    Kazala je da se fabrika neće ugasiti, nastavit će raditi, ali je trenutno obustavljena proizvodnja, tako da će, kada se izregulišu cijene krompira i drugih sirovina, ponovo pokrenuti proizvodnju.

    Saznajemo da će turski investitor u narednih mjesec do dva izdefinirati stvari i u kojem će pravcu nastaviti proizvodnju.

    – Vidjet ćemo hoće li to biti proizvodnja pomfrita ili se ćemo se preorijentisati na neke druge proizvodnje hrane jer imamo kapacitet. Velika je investicija u pitanju i niko od nje ne želi odustati već samo žele da sve bude isplativo. Naša firma inače nema nikakvih dugovanja. Imamo samo investitora i nemamo podršku nikakvu drugu od bilo kojih organizacija i vlasti – naglasila je Pavlović.

    Prepoznatljiv brend

    Srebrenićki pomfrit je za kratko vrijeme po svom kvalitetu postao prepoznatljiv brend na domaćem i tržištu Srbije i Crne Gore.

    Firma je nabavila nova vozila za distribuciju proizvoda, imaju sklopljen ugovor i s kompanijom „Bingo“. Ovo je treći put da ova fabrika od izgradnje obustavlja proizvodnju. Mijenjali su se vlasnici, ali turska kompanija bila je najozbiljniji poslodavac.

  • Značajan porast stranih ulaganja u BiH: Veliki interes za energetski sektor, dolazi Lidl

    Značajan porast stranih ulaganja u BiH: Veliki interes za energetski sektor, dolazi Lidl

    U prošloj je godini Bosna i Hercegovina zabilježila značajan porast stranih ulaganja, a najveći interes strani investitori pokazuju za bh. energetski sektor, poljoprivredu, turizam i metalni sektor, podaci su Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) iz koje su najavili investicije slovenske kompanije ADK u Novom Travniku te dolazak Lidla i drugih kompanija.

    Pored toga, najavili su i investicije u energetski sektor, i to više od 250 miliona maraka, zatim u nekretnine i turizam, IT sektor (veći broj kompanija), proizvodnju montažnih kuća, BSO sektor za veliki broj zaposlenih, reciklažne centre, trgovine.

    Navode kako pored energetskog sektora, poljoprivrede, turizama i metalnog sektora, strani ulagači veliki interes pokazuju i za drvni i IT sektor. Ako posmatramo ulaganja realizirana do danas, kažu iz FIPA-e, najveći iznos stranih investicija registriran je u oblasti proizvodnje, bankarskog sektora, trgovine i telekomunikacija.

    Širenje kapaciteta postojećih investitora

    Dodaju kako su od najavljenih investicija, po iznosima planiranog ulaganja, najznačajniji projekti trenutno u okviru elektro-energetskog i metalnog sektora. Uz projekte koji su u fazi izvođenja građevinskih radova, svakako je značajan i najavljeni interes potencijalnih investitora u oblasti turizma, trgovine i poslovanja nekretninama.

    Također su brojni primjeri reinvesticija i širenja poslovnih kapaciteta postojećih investitora, koji uz otvaranje novih radnih mjesta potvrđuju da se može uspješno poslovati u BiH.

    Na pitanje kako trenutna politička situacija u zemlji utječe na privlačenje stranih investicija, iz FIPA-e kažu kako je za nastavak poboljšanja ekonomskih prilika u BiH potrebno provesti neophodne reforme koje će jačati konkurentnost privrede te još snažniji rad na promociji zemlje u inozemstvu s ciljem privlačenja novih stranih investicija.

    Računa se i na snažniji angažman bh. ekonomske diplomacije na ovom polju, koju je FIPA, navode, uspjela značajno animirati u posljednjih nekoliko godina.

    Stranci se žale na sporost sudova, korupciju i komplicirane procedure

    Kao najistaknutiji problemi, evidentirani u prethodnih nekoliko godina s kojim se strani investitori suočavaju, navedeni su – sporost sudova kod naplate potraživanja, dugotrajne porezne procedure, neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj općina), dugotrajne procedure za izdavanje suglasnosti (vodne, elektroenergetske, infrastrukturne), korupcija i postojanje sive ekonomije (nelojalna konkurencija), visoke stope doprinosa na plaće, komplicirane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost (PDV), komplicirane carinske procedure (izvozne/uvozne), dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija, itd.

    S druge, pak, strane, niži porezi i konkurentna cijena radne snage naše su prednosti u odnosu na zemlje u okruženju. Međutim, kada su u pitanju poticaji za strane ulagače tu ne možemo konkurirati susjednim zemljama, ističu iz FIPA-e.

    Napominju kako prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za januar-septembar 2021. godine iznose 1.049.000.000 marka, što predstavlja povećanje od 65 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

    – Uz pozitivnu vijest o značajnom povećanju DSI (i iznosu višem od jedne milijarde), svakako napominjemo i da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama te se nadamo da će značajno povećanje biti registrirano i na godišnjem nivou za 2021. Ovo je značajan porast, s obzirom na otežane uvjete poslovanja uslijed pandemije koronavirusa – naglašavaju iz FIPA-e.

    Poticaji i porezne olakšice

    Potom navode kako rast ekonomskih indikatora u zemlji, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za bh. građane, dodatno ohrabruje i motivira da se nastavi raditi na provođenju ekonomskih reformi u zemlji, koje su neophodne ako se želi nastaviti s rastom stranih ulaganja.

    Kada su u pitanju poticaji, iz FIPA-e ističu kako u zemlji postoje poticaji na nivou BiH, porezne olakšice, slobodne zone te na nivou entiteta porezne olakšice.

    – BiH ima potpisane značajne sporazume koji osiguravaju povlastice poput: CEFTA-e, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, EFTA, Preferencijalni režim, a zatim su tu i sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja – zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

  • Sutra sjednica Predstavničkog doma, budžet FBiH za 2022. u najavljenom dnevnom redu

    Sutra sjednica Predstavničkog doma, budžet FBiH za 2022. u najavljenom dnevnom redu

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine trebala bi biti održana u ponedjeljak i utorak, a jedna od najavljenih tačaka dnevnog reda je Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2022. godinu.

    Budžet je predložen po hitnom postupku te najavljen i kao tačka dnevnog reda za sjednicu Doma naroda sazvanu za čatvrtak.

    Najvažniji finansijski akt Federacije BiH ne može stupiti na snagu dok ga ne odobre većinom glasova oba doma.

    Predložila ga je Vlada FBiH u ukupnom iznosu oko 5,5 milijardi KM, za jedan posto više od prošlogodišnjeg budžeta, odnosno više za 53,8 miliona KM.

    Strukturu karakteriše rast poreznih prihoda, posebno iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i od indirektnih poreza.

    Na drugoj strani, planiran je porast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavku stalnih sredstava. Povoljne i optimistične revidirane projekcije prihoda, kao i manje planirani izdaci, pogodovali su značajnom smanjenju potrebe za zaduživanjem te manjim iznosom planiranih primitaka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu, navela je među brojnim drugim pokazateljima Federalna vlada u obrazloženju predloženog budžeta.

    Objašnjavajući potrebu za hitnom procedurom, navela je da je u svrhu sprječavanja širenja COVID-19, u prethodnom periodu uvedeno niz mjera i aktivnosti koje su imale pozitivne efekte u borbi protiv virusa COVID-19, s jedne strane, a s druge strane, značajno su pogoršale privredna kretanja u ekonomiji.

    – I dalje postoji velika neizvjesnost usljed zdravstvene krize koja se između ostalog ogleda u efikasnom provođenju vakcinacije stanovništva, kao i uvođenju/popuštanju vladinih mjera; stoga će i oporavak zavisiti od poduzetih mjera za ublažavanje posljedica krize, kao i sposobnosti prilagođavanja ekonomije datoj situaciji, zbog čega je potrebno odrediti prioritete u cilju normalizacije stanja – navela je Vlada FBiH u obrazloženju.

    Programi i mjere su prilagođeni građanima, privredi i privrednim subjektima u cilju ublažavanja posljedica nastalih usljed pandemije COVID-19 te su namijenjeni kao podrška ugroženim sektorima privrede za podizanje stepena konkurentnosti, jačanje otpornosti zdravstvenog sektora te finansiranje mjera u oblasti tržišta rada za održavanje nivoa zaposlenosti i za nova zapošljavanja.

    Budući da se, prema projekcijama međunarodnih finansijskih institucija, najavljuje normalizacija društvenog i ekonomskog života te očekuje suzbijanje pandemije COVID-19, pristupilo se hitnoj izradi budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, a sve u svrhu provođenja definisanih programa i mjera namijenjenih za podršku ugroženim sektorima privrede, obrazložila je također Federalna vlada.

  • Na području koje treba proglasiti nacionalnim parkom žele graditi hidroelektranu

    Na području koje treba proglasiti nacionalnim parkom žele graditi hidroelektranu

     

    Najava rukovodstva „Hidroelektrana na Vrbasu“ da je u planu gradnja hidroelektrane Krupa ponovo je uznemirila ekologe, ali i mještane Krupe na Vrbasu. Inicijativa za gradnju je osujećena 2018. godine, kada je 36 ekoloških udruženja iz Koalicije za Vrbas reagovalo protiv izgradnje, a i tadašnji gradonačelnik Banjaluke nije dao pozitivno mišljenje. Hoće li dobiti zeleno svjetlo ovaj put, odlučit će skupštinska većina u Banjaluci.

    Krupa na Vrbasu je 25 kilometara od Banjaluke, krase je čisti Vrbas, kanjon, stari mlinovi i slapovi. Nada Stanojević smatra da ovo mjesto treba proglasiti Nacionalnim parkom, a ne uništavati, gradeći mini hidrocentralu, javlja BHRT.

    – Pojedincu se obezbjeđuje da živi i radi, da bi uništio čitavo jedno mjesto, čitavu Banjaluku, koja pije vodu s Vrbasa, znači uništiće i čućete od mještana da oni više nemaju voće i da povrće slabo uspijeva i ove što su izgrađene imaju uticaja, ističe Stanojević.

    Mještani su podijeljeni u vezi sa najavljenom gradnjom hidrocentrale u Krupi.

    – Jesam protiv, jer kad naprave centralu onda će nas zatvoriti, mi nemamo gdje da živimo, nemamo vode. Šta će sa nama da nas isele, kuda, gdje. Niko ne misli o nama. Sami da se snalazimo za nečiji džep, kaže mještanin Marinko Marković.

    – One su dobre i za nepogode, kad su kiše, kad su poplave manje su šanse da poplavi, ako ima više prepreka nego jedna, navodi mještanin Đurađ Vukoman.

    Izgradnjom Bočca 2 mještani Krupe itetako osjećaju posljedice, a izgradnjom hidrocentrale pored njihovih kuća nastaće katastrofa. Narušiće prirodno okruženje, vodu, vazduh, kažu u Koaliciji za Vrbas. I ribolovci su izričito protiv.

    – Sve sportske aktivnosti poput kajaka i raftinga koji donose prihod gradu Banjaluka i značajni su za razvoj turizma i turističkih potencijala biće onemogućene. Nakon toga dolazi do promjene klime, jer sama akumulacija mijenja mikroklimatske uslove, pojašnjava Jelena Ivanić iz Koalicije za Vrbas.

    – Apsolutno smo protiv bilo kave gradnje hidroelektrana. To bi značilo mnogo lošeg za Vrbas, značilo bi smanjenje ribljeg fonda u Vrbasu, promjenu klime i mi ćemo biti apsolutno protiv i iskoristićemo sva legitimna prava da budemo protiv i zaštitimo naš Vrbas, poručuje Dragan Petrušić iz Sportskog ribolovnog društva Banjaluka.

    U Ministarstvu energetike Republike Srpske kažu da investitor nije uradio Studiju uticaja na životnu sredinu, zbog čega inicijativa ne može biti upućena u daljnju proceduru. U Gradskoj upravi Banjaluka ističu da su im interesi građana i zaštita životne sredina na prvom mjestu, ali da konačnu odluku donosi Skupština grada.

    – Trenutno ne možemo pričati o stavu da ili ne, jer nam još ništa zvanično nije stiglo, ali ono za šta smo oprdijeljeni je da ćemo u narednom periodu obavljati razgovore sa svim relevantnim faktorima, ističe Mirna Savić-Banjac iz Gradske uprave Banjaluka.

    Iz Koalicije za Vrbas ističu da je ovaj kanjonski dio pogodan za samoprečišćavanje vode, izolovano je mjesto za rijetke, endemske vrste, a i turistička je atrakcija grada. Izgradnjim hidroentrale trajno bi se promijenila i klima zarad materijalne koristi nekolicine pojedinaca.

    Fokus.ba

  • Najčešća muška imena u 19. stoljeću bila su Hasan, Husein, Mehmed i Mustafa

    Najčešća muška imena u 19. stoljeću bila su Hasan, Husein, Mehmed i Mustafa

    „Stanovništvo Gradačca polovinom 19. stoljeća“ nova je knjiga mr. Kemala Nurkića koja je svjetlo dana ugledala na veoma uspješnoj promociji u sali „Gradačačkog sajma“, a u izdanju Narodne biblioteke „Alija Isaković“.

    Dvije godine autor je radio na prijevodu orijentalne građe s osmanskog turskog jezika o popisu muških osoba i esnafa u Bosanskom ejaletu, a koji je provela osmanska vlast davne 1850./1851. godine za područje Gradačca i okoline.

    Sedmo koljeno

    Kemal Nurkić se u knjizi referirao na popis stanovništva u Gradačcu, njegovim selima i mahalama, pa je tako došao do podatka da je najviše muškaraca živjelo u četiri mahale, Kala, Čaršija, Svirac i Bukva te da je bilo malo starih osoba. Pretpostavlja se da je dobar dio radno sposobnog stanovništva u tom periodu stradao u Pokretu za autonomiju Bosne, koji je predvodio Husein-kapetan Gradaščević.

    • Uspješna promocija knjige

      Uspješna promocija knjige

      FOTO: H. ČALIĆ


    – Gradačac, zajedno s okolinom, u to vrijeme imao je 1.338 kuća, 4.152 muške osobe, pa ako se tome doda i broj ženskih osoba, Gradačac je ukupno imao 8.300 stanovnika. Najčešća muška imena bila su Hasan, Husein, Mehmed i Mustafa. Danas Gradačačani, na osnovu podataka iz popisa 1851. godine, imena mahala te ljudi i njihovog opisa, mogu istražiti porijeklo do svog devetog koljena – istakao je mr. Rusmir Djedović.

    Daljnja istraživanja

    Prof. dr. Izet Šabotić govorio je o prilikama u Bosni u to vrijeme i kazao kako knjiga autoru pruža priliku za daljnja istraživanja svog zavičaja, Gradačca i okoline.

    Kemal Nurkić, koji je bio direktor RTV TK, kao i Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, izdao je još knjiga o historiji ovog kraja.

    Objavio je i knjige „Popis bijeljinskog Kadiluka“, „Defter nekretnina Gradačca 1875.“, „Gračanički defter-Tuzla i Doboj-Istok“, „Prošlost Kladnja“ i „Monografija Srebrenika“.

  • Delegati na ime plaća godišnje inkasiraju i do 42.000 KM, regres im u prošloj godini iznosio blizu 500 KM

    Delegati na ime plaća godišnje inkasiraju i do 42.000 KM, regres im u prošloj godini iznosio blizu 500 KM

    Za primanja profesionalnih delegata Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini izdvojeno je 2,2 miliona KM ili tačno 2.235.913,66 KM.

    U 2021. godini na ime plaće najviše je inkasirao predsjedavajući Doma naroda FBiH Tomislav Martinović (HDZ), nešto malo više od 42.000 KM. Odmah iza njega je Ivo Tadić (HDZ) sa 37.000 KM, Zvonko Marić (SBB) je naplatio 35.635 KM, Damir Marjanović (samostalni delegat) 33.000 KM, Segmedina Srna (SDP) 33.511 KM…

    Od paušala godišnje zarade blizu 8.000 KM

    Ukupno je za plaće delegata izdvojeno 1.644.254 KM.

    U prošloj godini delegatima je uredno isplaćen i regres koji je iznosio blizu 500 KM, ili tačno 494.50 KM. Na ime paušala isplaćeno je u prošloj godini 137.137 KM. Paušal mjesečno iznosi 660 KM, pa na godišnjem nivou samo od paušala u Parlamentu delegati naplate blizu 8.000 KM.

    U predočenom izvještaju o delegatskim primanjima na web stranici Doma naroda Parlamenta FBiH može se vidjeti da mnogi ne primaju paušal u Domu naroda.

    – Delegati se mogu odlučiti da li će primati paušale u Domu narodu ili u kantonalnoj skupštni gdje su zastupnici. Mnogi se odluče na drugu varijantu jer su u pojednim skupštinama paušali viši nego u Domu naroda. Paušal se isplaćuje mjesečno, a ne po održanoj sjednici. Mislim da se delegatu koji neopravdano izostane sa sjednice odbija od paušala – kazao nam je Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda FBiH.

    Na odvojeni život delegata potrošene 163.095 KM

    Podsjećamo, Dom naroda FBiH je jedini u državi gdje se transparetno, na njihovoj web stranici, mogu vidjeti primanja delegata, sve stavke, do posljednjeg feninga.

    Kada je riječ o odvojenom životu, delegatima je u prošloj godini isplaćeno ukupno 163.095 KM, a na njihov smještaj potrošene su 42.100 KM.

    Za plaće savjetnika izdvojene su 72.232 KM.

    Neprofesionalni delegati koštali su u prošloj godini porezne obveznike 51.566.95 KM.

    Zora Dujmović je na ime paušala inkasirala 7.920 KM, Vibor Handžić 7.854 KM, Elmedin Konaković 7.590 KM, Igor Stojanović 7.854 KM, Smiljana Viteškić 7.854 KM.

  • Navijački neredi u Ljubuškom, uhapšeno nekoliko osoba

    Navijački neredi u Ljubuškom, uhapšeno nekoliko osoba

    Ljubuški i Sarajevo odigrali su prijateljsku utakmicu na stadionu Babovac u Ljubuškom, a atmosferu su pokvarile scene izvan stadiona.

    Naime, dvije grupe huligana pokušali su se fizički sukobiti. Intervencijom pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (MUP HNŽ) na širem području Balinovca sukob je spriječen.

    Oštećeno je nekoliko vozila, a najmanje jedna osoba zadobila je ozljede neutvrđenog stupnja. Od očevidaca zamaskirana osoba je udarena autom. Mostarska policija se još uvijek nije službeno oglasila.

    Na mjestu događa su jake policijske snage, te hitna pomoć.

     

    avaz

     

  • Baljvine kod Mrkonjić Grada: Naučnici iz Ljubljane istražuju selo bez sukoba Srba i Bošnjaka

    Baljvine kod Mrkonjić Grada: Naučnici iz Ljubljane istražuju selo bez sukoba Srba i Bošnjaka

    Naučnici s Univerziteta u Ljubljani Rok Zupančić i Faris Kočan zajedno istražuju selo Baljvine kod Mrkonjić Grada u kojem tokom rata od 1992. do 1995. godine nije bilo sukoba među komšijama Bošnjacima i Srbima.

    Zupančič je vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani i istraživač u Centru za istraživanje odbrane. Njegova glavna polja interesovanja su prevencija sukoba i izgradnja mira u jugoistočnoj Evropi. U projektu istraživanja naselja Baljvine kod Mrkonjić Grada zaslužan je za povezivanje dva stuba projekta, razvoj konceptualnih i metodoloških pristupa, a dijelom i za provođenje istraživanja u Bosni i Hercegovini (Baljvine), Kosovu (Kamenica) i Hrvatskoj (Vukovar).

    Zupančič se s posebnošću sela Baljvine upoznao preko jednog TV-priloga što ga je motiviralo da krene u naučno istraživanje ovog naselja u općini Mrkonjić Grad.

    – U jednom od rijetkih medijskih izvještaja o selu Baljvine koji je objavila Al Jazeera Balkans 2014. godine upoznao sam se s ovom pričom. Pozvao sam nekoliko mojih kolega iz Bosne i Hercegovine koji nisu imali pojma o ovom selu i shvatio sam da je to jako dobar primjer za analizu, jer nije mnogo poznat – kaže Zupančič.

    On je pored Baljvina u istraživanje uvrstio slično naselje na Kosovu gdje se održao mir između Srba i Albanaca te Vukovar u Hrvatskoj.

    – Cilj istraživanja je utvrditi koji su faktori utjecali i doprinijeli tome da pojedini gradovi ili sela u inače podijeljenim društvima jugoistočne Evrope imaju bolje odnose, kada su u pitanju međunacionalni sukobi. Pored Baljvina, istražit ćemo i grad Kamenicu na Kosovu, gdje su odnosi između lokalnih Albanaca i Srba sasvim pozitivni. Na osnovu ovoga želimo da naučimo koji se pristupi mogu koristiti da bi se smanjila etnička distanca između ljudi različitog porijekla, posebno ako tjelesno-umni (somatski) pristupi ljudima mogu doprinijeti smanjenju međuetničke distance – pojašnjava Zupančič.

    Zupančič je već boravio na terenu i realizovao niz razgovora sa stanovnicima Baljvine.

    – Moj prvi sagovornik s Baljvina je bio Mirsad. Proveo me kroz cijelo selo, i bošnjačkim (muslimanskim) i srpskim (pravoslavnim) dijelom. Tokom obilaska i shvatio sam da smo pozitivno dočekani od svih i da Mirsad nije imao problema da me vozi i upoznaje s ljudima različite etničke pripadnosti. Pretpostavljam da opušteni razgovori kakve smo vodili na Baljvinama ne bi bili mogući u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, u Višegradu, naprimjer. Spomenuo bih i lokalnog hodžu Harisa, koji mnogo čini da odnosi u selu ostanu mirni i da Baljvine ostanu pozitivan primjer međunacionalnih odnosa. Vjerujem da su ljudi itekako svjesni činjenice da u ovom selu postoje važnija pitanja vezana za svakodnevni život i opstanak od etničke pripadnosti. Naime, u Baljvinama je pristup pitkoj vodi ograničen. Zanimljivo je i primijetiti koliko su seljani ponosni i to s pravom na činjenicu da su tako ‘izuzetni’ u kontekstu Bosne i Hercegovine – pojašnjava dr. Zupančič.

    Planirano trajanje ovog istraživanja je dvije godine, a rezultati će biti korišteni za poboljšanje međunacionalnih odnosa na Balkanu.

    – Projekat je počeo 1. septembra 2021. i završit će se u augustu 2023. godine. Podaci koje ćemo prikupiti poslužit će kao kamen temeljac za buduće projekte koji se odnose na razumijevanje kako etnički odnosi ‘funkcionišu’ i koji su faktori koji doprinose pogoršanju ili poboljšanju odnosa. Ovim se nadamo da ćemo doprinijeti razumijevanju društava u jugoistočnoj Evropi i naširoko pokazati da međuetnički odnosi po definiciji nisu loši i da je pribjegavanje nasilju ili miru uvijek izbor – zaključuje Zupančič.

     

    Pozitivno iskustvo prenijeti u druge sredine

    Faris Kočan je jedan od istraživača na ovom projektu s Univerziteta u Ljubljani. On ističe da naučnu pažnju do sada nisu imali primjer međunacionalne harmonije kao što je selo Baljvine.

    – U kontekstu istraživanja faktora i okolnosti, koje perpetuiraju etnički konflikt u Bosni i Hercegovini već su dobro istraživački obrađeni. Jako malo se daje pažnje na sredine koje nisu podlegle etnonacionalističkim imaginarijima i koje su uspjele u svakodnevnom životu spriječiti poništenje ‘bosanskohercegovačkog komšiluka’. U tom smislu je bitno istraživati Baljvine, jer nam takvi primjeri dobrih praksa mogu služiti za izgradnju boljeg društva – smatra Kočan.

    Kočan ističe da je primarni cilj ovog istraživanja razumjeti zašto su Baljvine drugačije, odnosno zašto su Bošnjaci i bosanski Srbi dobre komšije te kakve strategije se mogu prenijeti iz Baljvina na čitavu Bosni i Hercegovinu kako bi postigli bolje međuetničke odnose.

    – Očekujemo da će javnost s pažnjom ispratiti rezultate projekta koji su u kontekstu sve negativnije situacije u regionu jako bitni, jer pokazuju da mogu biti odnosi oslobođeni etnonacionalnih isključivosti. Primjer sela Baljvine pokazuje tendenciju da su bolja društva u jugoistočnoj Evropi moguća – zaključuje Kočan.

     

    faktor

  • Poklonili imamu odlazak na umru: “Kada insan ostane bez riječi…”

    Poklonili imamu odlazak na umru: “Kada insan ostane bez riječi…”

    “Najljepši su momenti kada insan ostane bez riječi zbog ljepote, iskrenosti, poštovanja i dokazane ljubavi”, ovim riječima je Asim Esmić, imam iz Kladnja započeo objavu putem Facebooka koja je dirnula mnoge.

    Njegovi učenici su ga pozvali na druženje, a nije ni mogao naslutiti kakvo mu iznenađenje spremaju.

    “Večeras sam posebno sretan, Allahu Uzvišenom neka je hvala. Sretan sam zbog iznenađenja koje su mi priredili mladi ljudi, moja omladina i moje kolege, kao znak zahvalnosti za hajr koji kontinuirano činimo proteklih godina.

    Pozvali su me ‘na sijelo’, jer u zimskom periodu pravimo malu pauzu na našoj sedmičnoj halki za mlade. Ničim nisam mogao naslutiti kakvo su mi iznenađenje priredili.

    Počeli su sa Kur’anom, pripremili prezentaciju fotografija sa naših halki, druženja i aktivnosti u proteklim godinama, jedan divni insan me upitao šta je telbija i misleći da traži odgovor – odgovorio sam mu, komentarisao sam fotografije koje su izabrali i šalio se kako su bili mali kad smo počeli naša druženja.

     

    Najednom, počeli su učiti ‘U Medinu pošao bih’ i tad mi je sve bilo jasno. Ali, tad više nije bilo riječi.

     

    Tražili su da pročitam:

    ‘U Mekki nas se sjetite dovama kraj Kabe, a u Medini prenesite selame i salavate na Poslanika, a.s’.

    Sretan sam i ponosan na moju omladinu i moje kolege. Neizmjerno hvala Gospodaru Milostivom koji me je počastio da sa njima dijelim ovo vrijeme i da zajedno naš Kladanj činimo boljim mjestom za generacije koje će ovdje živjeti.

    Dobri ljudi, omladino moja, drage kolege i vjeroučiteljice, svi vi koji ste doprinijeli mojoj sreći, hvala vam. Neka vam Bog Uzvišeni nadoknadi iz Svoje riznice.

    Volim vas.

    Neka vas Gospodar Uzvišeni voli i čuva od svakog iskušenja i belaja”, napisao je Asim uz fotografije s druženja.

     

    radiosarajevo