Category: BiH

U pismu predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i zamjenicima Vjekoslavu Bevandi i Biseri Turković podsjeća se da smo uoči lokalnih izbora 2020. bili svjedoci značajnih kašnjenja u usvajanju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza, na štetu demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine

Šefovi međunarodnih organizacija u BiH pozvali su bh. vlasti da ispune svoju zakonsku obavezu da osiguraju pravovremeno i adekvatno finansiranje za opće izbore 2022. godine, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako to zahtijeva Centralna izborna komisija (CIK) u skladu sa svojim operativnim planom.

U pismu predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i zamjenicima Vjekoslavu Bevandi i Biseri Turković podsjeća se da smo uoči lokalnih izbora 2020. bili svjedoci značajnih kašnjenja u usvajanju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza, na štetu demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine.

– Dvije godine kasnije Bosna i Hercegovina je, nažalost, u istoj situaciji. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine trebala je usvojiti do 31. decembra 2021. godine budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2022. Za vlasti u BiH je ključno da hitno osiguraju sredstva za provođenje općih izbora za 2022. godinu – navodi se u pismu koje su potpisali šef Delegacije EU Johann Sattler, visoki predstavnik Christian Schmidt, šefica Misije OSCE-a Kathleen Kavalec i američki ambasador Eric Nelson.

Srećom, naglašavaju, izostanak usvajanja budžeta ne mora ograničavati ukupne kapacitete i obim aktivnosti koje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine mora izvršiti za provođenje pripremnih radnji, uključujući nabavku, neophodne za provođenje općih izbora, jer već su predviđene odlukom o privremenom finansiranju.

Naime, Odlukom o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnim obavezama, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. decembra 2021. godine, predviđeni su izdaci za period januar-mart 2022. godine na osnovu Zakona o budžetu institucija BiH za 2020. godinu.

– Organizacija općih izbora 2022. jasno spada u nadležnost CIK-a, a CIK-u bi trebalo dozvoliti da koristi privremeno finansiranje. CIK mora biti u stanju da efikasno upravlja svim svojim zadacima. Inače, trenutna situacija ima šire implikacije na to kako se percipira opredijeljenost Bi njenoj evropskoj perspektivi. Prepreke u osiguravanju periodičnih izbora u redovnim intervalima, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama BiH, narušavaju samu suštinu vladavine prava i demokratije i suprotne su obavezama i težnjama zemlje prema da se pridruži EU. Imajući sve ovo na umu, pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obavezu da osigurate pravovremeno i adekvatno finansiranje za Opće izbore 2022. godine, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako to zahtijeva CIK u skladu sa njihovim operativnim planom. Namjeravamo da pažljivo pratimo ovo pitanje kako bismo držali odgovorne za bilo kakve opstrukcije u obezbjeđivanju takvih sredstava – navodi se u pismu.

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministrica vanjskih poslova Bisera Turković potvrdila je za Fenu primitak pisma.

– Da, dobili smo pismo. Prošle sedmice sam i pismeno tražila od predsjedavajućeg Tegeltije tematsku sjednicu Vijeća ministara o 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. I ovo je još jedno goruće pitanje, a imamo blizu 600 tačaka dnevnog reda koje čekaju. Blokada rada je neodrživa i direktno nanosi štetu građanima – rekla je ona.

Po njenim riječima, nikakvi ultimatumi i blokade nisu doprinos političkom dogovoru o bilo kojem pitanju, a posebno ne o izmjenama izbornog zakona.

– Tražit ću od Vijeća ministara BiH da se što prije sastane u vezi sa ovim pitanjem te da Vijeće ministara BiH donese relevantne odluke – najavila je Turković u izjavi za Fenu.

Nesrazmjer između potražnje i dostupnosti peleta doveo je do toga da ga u prethodnom periodu nije bilo dovoljno za podmirenje potreba tržišta u Bosni i Hercegovini

Dok Sarajevo prolazi kroz agoniju zbog nestašice plina, njegovi građani, barem oni koji imaju tu mogućnost, iz straha da s porodicama ne ostanu u hladnim domovima, počeli su razmišljati o alternativi. Tako su mnogi, bez obzira na ogromne minuse, obilazili mjesta gdje se prodaju drva, pelet…

– Potražnja je povećana i zbog same energetske krize koja je odavno prisutna, ali je jučer aktuelizirana i zbog nedostatka plina. Povećanjem potražnje očekujemo i rast cijene ogrjeva. U tom sektoru najtraženiji energenti su, tradicionalno, drveni pelet i iscijepana drva. Od to dvoje, pelet je zasigurno popularniji način zagrijavanja domova u posljednje vrijeme. Zato su potrebe za njim u posljednjih nekoliko godina itekako porasle – kaže Muhamed Helać iz preduzeća „Drvosječa“ za Dnevni avaz.

Prema njegovim riječima, nesrazmjer između potražnje i dostupnosti peleta doveo je do toga da ga u prethodnom periodu nije bilo dovoljno za podmirenje potreba tržišta u Bosni i Hercegovini.

– Sve se to odrazilo na konačnu prodajnu cijenu, koja je od ponedjeljka opet porasla. Tako se tona peleta ljetos kretala u rasponu od 300 do 330 KM, a od ponedjeljka se mogla vidjeti i cijena od 560 KM po toni. Ostali ogrjev zasad ima stabilne cijene, bez naznaka da će se mijenjati, dok je pelet upravo onaj energent koji trpi najveće promjene u cijenama, s obzirom na to da se već odavno smatra kao berzanska roba pa mu cijenu diktiraju proizvođači od kojih mi distribuiramo pelet – ističe Helać.

Ova kompanija, kako kaže njen direktor, ima dovoljno zaliha ogrjeva da može zadovoljiti potrebe kupaca.

Fokus

• 

  Smrtovnica Srđana Aleksića

  FOTO: ARHIV

  ---

Na Faceebook stranici ‘Squatting Slavs In Tracksuits’, koja okuplja Slovene širom svijeta, osvanule se fotografije koje, navodno, prikazuju “bosansku grtalicu”.

Prvo je obavljena radijatora sa jednim jedinim rebrom uz opis “bosanski minimalizam”.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zatim je neko komentarisao: “Pa neće deda sigurno da grije cijelu zgradu”.

Ali, ova slika nije izazvala najviše komentara – već ona koja prikazuje “rješenje za razgrtanje snijega”.

Uz ovu sliku, neko je napisao “bosanski genije”.

radiosarajevo

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izvijestio je članove Odbora za pitanja EU njemačkog Bundestaga o trenutnoj situaciji i političkoj krizi u našoj situaciji.Šmit i predsjedavajući Odbora Anton Hofrajter (Hofreiter) dali su zajedničku izjavu poslije današnje diskusije.

– Situacija u BiH je zabrinjavajuća, jer blokada institucija i politička nespremnost na konstruktivnu saradnju drastično pogoršavaju život ljudi u BiH i ugrožavaju perspektivu te zemlje. Jedna stvar mora biti jasna svima na terenu: ukoliko se stvari ne pomaknu s mjesta, međunarodna zajednica i visoki predstavnik nastavit će djelovati – naveli su Šmit i Hofrajter.

Njih dvojica su se složili da uslovljavanje finansijskih sredstava u budućnosti mora postati pravilo, te da neće uspjeti taktika nekih političara u BiH da samo šute u nadi da će oni izgubiti zanimanje.

– I dalje ćemo pažljivo pratiti situaciju i, uz konsultacije sa međunarodnom zajednicom, razmotriti da li je potrebno poduzeti korake i koji su to koraci. O tome se slažu sve poslaničke grupe u Bundestagu – poručeno je u zajedničkoj izjavi Kristijana Šmita i Antona Hofrajtera.

 

avaz

Crno tržište duhanskih proizvoda, koje je u BiH po vrijednosti premašilo legalno tržište, a po čemu je BiH zemlja slučaj u cijeloj Evropi, motiviralo je ekonomiste iz dva bh. udruženja „Liberalni forum“ i Udruženje ekonomista RS SWOT da predlože konkretna rješenja za ovaj izuzetan problem s kojim se suočavaju bh. privreda i društvo.

Pojačani rad državnih agencija (SIPA, Granična Policija, UIO i entitetske inspekcije) se konačno vidi, a rezultat toga je veliko povećanje vrijednosti zaplijenjenog duhana i nelegalnih cigareta. Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2019. godini vrijednost zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda bila viša od 1,2 miliona KM, u 2020. je taj iznos udvostručen te iznosi skoro 2,5 miliona KM.

Najviši rast ostvaren je u prošloj godini, kada je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih proizvoda s ilegalnog tržišta bila više od 5,3 miliona KM. Međutim, to nije dovoljno ukoliko se aktivno u proces izmjene akcizne politike aktivno ne uključe donosioci odluka i konačno stanu ukraj ovoj problematici koja godinama urušava bh. tržište.

 

Krijumčarske grupe

Naime, zbog crnog tržišta duhanskih proizvoda svake godine državni budžet gubi gotovo milijardu KM, a legalna industrija, od duhanske do maloprodaje, gubi dodatne stotine miliona KM. Koristi, pritom, imaju samo krijumčarske grupe.

Ujedinjeni ekonomisti iz RS i Federacije BiH vide rješenje u akciznoj politici. Zbog toga su izradili „Policy Paper“, odnosno preporuke izmjene javnih politika pod nazivom „Akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini – trenutno stanje i perspektive“.

Ova analiza bavi se postojećom akciznom politikom na duhan i duhanske proizvode u BiH, uz nuđenje potencijalnih rješenja za njene negativne aspekte. U analizi su korišteni dostupni sekundarni izvori podataka, na bazi kojih je provedena makroekonomska analiza. Identificirane su i predstavljene određene preporuke i politike s ciljem unapređenja ove oblasti.

Ideja dokumenta je sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvoriti dijalog o problematici i dokidanju aktuelne akcizne politike koja je dovela do rekordnog razvoja crnog tržišta. Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su krajem prošle godine u Sarajevu, jučer u Mostaru, a u Banjoj Luci će se prezentacija održati 2. februara ove godine.

 

Čavalić: Formalizacija tržišta Foto: Arhiv

Prema riječima ekonomiste Admira Čavalića, rješenje podrazumijeva proaktivno modeliranje akcizne politike, a s ciljem formalizacije tržišta. Posebno sada, usljed općeg poskupljenja proizvoda/usluga, imamo izražen problem neadekvatne akcizne politike u našoj zemlji. Potrebno je, dodaje, definirati jasnu namjenu sredstava prikupljenih po ovom osnovu, preferencijalno ka zdravstvu, i prilagoditi visinu akciza spram životnog standarda naših građana.

– Je li krajnje vrijeme za akciju donosilaca odluka? Jeste, upravo sada, u jeku COVID-19 pandemije, kada rastu cijene finalnih proizvoda i usluga, odnosno kupovna moć građana pada. Posljedično, otvara se nova mogućnost širenja neformalnog sektora. Vlast treba uskladiti vlastite politike spram objektivnih ekonomskih okolnosti. To bi u kratkom roku vodilo ka smanjenju crnog tržišta cigareta. Posmatrano iz pozicije budžeta, ovo znači na stotine miliona KM dodatnih prihoda koji se mogu iskoristiti u zdravstvene svrhe – rekao je Čavalić.

 

Nema opravdanja

Predsjednik Udruženja „Liberalni forum“ Danijal Hadžović kaže kako trenutni nivo akciza nema nikakvo racionalno opravdanje te da donosi samo štetne efekte bez ijednog pozitivnog.

– Kada imate rezultat da vam se broj pušača ne smanjuje, da istovremeno raste kriminal zbog rasta crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, gdje su građani zbog visokih cijena primorani konzumirati robu upitnog kvaliteta i sastava, te da na kraju ispašta i državni budžet i budžet za zdravstvo zbog naglog pada prihoda od legalne predaje, recite mi, ko od toga može imati koristi, osim švercera i organiziranog kriminala. Smanjenje akciza koje ga potiču i objava rata švercu su jedino razumno rješenje – navodi Hadžović.

Kada je riječ o nastavljanju prezentacije „Policy Papera“ svim učesnicima u procesu, Čavalić je istakao da i dalje nastavljaju s ovim aktivnostima te da će se aktivno zalagati za promjenu akcizne politike u državnim institucijama.

 

Pregled stanja

–  U prvih sedam mjeseci zapljene su pet puta veće u odnosu na isti period prošle godine. Rezultat je vidljiv – pad legalnog tržišta je zaustavljen, ali crno tržište je još najveće u Evropi.

–  BiH ima previsok nivo poreznog opterećenja na duhan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni. Opterećenje je sada oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 KM, država sebi uzme 4,50 KM.

–  Visok nivo poreznog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, i to zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.  Također, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.

 

Šta bi se moglo uraditi

– Izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru 5C;

– Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;

– Obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što je u trenutku pandemije od presudnog značaja;

– Mjesečno isplatiti 1.600 KM porodiljske naknade svim majkama u prvoj godini dana porodiljskog odsustva;

– Pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;

– Osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcioniranje svih institucija BiH.

Može li Amir Reko, koji je spasio 45 Srba od sigurne smrti, dobiti Nobelovu nagradu za mir? Ugledni intelektualci, koji su pokrenuli inicijativu i predložili Reku za ovo veliko priznanje, kažu da može i treba.

Spašavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine iz sela Bučje od tadašnje Armije Republike BiH, i to samo tri dana nakon što su mu majka i obitelj živi spaljeni u njegovom rodnom selu Gudelj od srpskih snaga, za mnoge ljude na Balkanu i šire jak je argumenat da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir. S druge strane neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga “izdajicom Bošnjaka”.

Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku ‘personom non grata’. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”.

“Amir Reko je medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH”, stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.

Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije – prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.

 

Tragedija, ali ne i osveta

O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao. Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.

Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je sa drugim seljanima sela Gudel zatvorena u kuću i spaljena od srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”. Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.

“Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je ‘potpuno normalno’, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi”, prisjetio se on. I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.

 

„Kad pametni zašutješe…“

U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.

Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže:

“U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.

No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH.

“Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.

 

radiosarajevo

Prihod od naknada za organizovanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara u bh. entitetu RS u 2021. godini povećana je za skoro 20 miliona u odnosu na 2020. godinu.

Iz Uprave za priređivanje igara RS na sreću kažu da je ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke u 2021. godini iznosio 68.242.583 maraka, dok je po istom osnovu u 2020. godini iznosio 48.882.864 KM.

S tim u vezi, u državnu kasu se “slilo” 19.359.719 maraka.

Sudeći po podacima iz prethodnih godina, trend porasta prihoda se nastavlja jer je u 2018. godini inkasirano 27.631.835 KM, a 2019. godine 40.074.547 KM, što je za 45 odsto više.