Category: BiH

Skupština Tuzlanskog kantona danas je jednoglasno usvojila Inicijativu kojom su majke porodilje sa područja ovog kantona, izjednačene sa onima u Kantonu Sarajevu. Tako će majke porodilje sa područja najmnogoljudnijeg kantona ostvariti pravo novčanu naknadu u iznosu od 1000 maraka godinu dana. Međutim, i dalje je otvoreno pitanje kada će Zakon o podršci porodicama s djecom FBiH koji podrazumijeva iste odredbe biti usvojen i zaživjeti u ostalim kantonima. Za sada je mrtvo slovo na papiru.

Tuzlanka Mirha Skakić majka je osmomjesečne bebe. Kada bi, kaže, kao porodilja dobijala naknadu od 1.000 maraka, to bi joj u mnogome olakšalo svakodnevnicu. Izdataka je, kaže, mnogo, posebno imajući u vidu da su cijene svakim danom sve veće i veće.

„Bilo to u vidu bonova, poklon paketa ili direktne finansijske pomoći majci i njenoj porodici to bi označavalo ulaganje u zdravije djetinjstvo i zdraviji socijalni pristup majci i porodici kao stubu jednog društva“, kaže Mirha Skakić, majka osmomjesečne bebe.

Bilo kakvo sistemsko ulaganje u jačanje integriteta jedne majke označava odgovor na socijalno goruća pitanja društva u kojem živimo, dodaje Mirha. Inicijativa kojom će majke porodilje imati pravo na iznos od hiljadu maraka 12 mjeseci ranije je zaživjela u Sarajevskom, a danas i u Tuzlanskom kantonu.

„Naše majke porodilje nisu manje vrijedne od bilo koje majke porodilje na području Bosne i Hercegovine. S tim u vezi mi smo dali inicijativu da naše majke porodilje i koje su u radnom odnosu i koje nisu imaju istovjetnu naknadu kao u Kantonu Sarajevo odnosno 1000 maraka“, smatra Mahir Mešalić, predsjednik DF-a u Skupštini KS.

A dok porodilje u ostalim kantonima čekaju na konkretne poteze nadležnih, njima se, čini se, i ne žuri.  Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta s dnevnog reda je skinut Zakon o materijalnoj podršci porodica s djecom.

„Odgovor na pitanje zašto ili kad ćemo ujednačiti naknade na nivou svih ostalih kantona je pitanje raspodjele prihoda“, tvrdi Mirsad Zaimović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

„Međutim, 1000 maraka za sve porodilje da li radile ili ne na godišnjem nivou je 240 miliona. Nije problem da to uradimo, ali ćemo otići na trezorske zapise, dug zaduživanja i tako dalje“, rekao je Dževad Adžem, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

A skidanje ovog Zakona s dnevnog reda iz SDP-a vide kao priliku da se on popravi u skladu s amandmanima ove stranke.  A oni predviđaju ujednačenu naknadu za sve porodilje od 1.000 maraka.

„Gdje se u ovom periodu može napraviti dobro planiranje budžeta, a to pokazuje i ovaj Budžet jer je 200 miliona skoro nerasporođeno i žele ih prebaciti kantonima i upravo taj novac bi se mogao iskoristiti za finansiranje porodiljskh naknada“, kaže Irfan Čengić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Odavno je jasno da se trenutnoj diskriminaciji mora stati u kraj. Neophodne su konkretne mjere. Dok do njih ne dođe, statistika nije ohrabrujuća. Natalitet je u padu, BiH danas ima gotovo duplo manje novorođenih u odnosu na broj umrlih.

federalna.ba/Dino Durmić

I pored cjelokupne, prvenstveno političke situacije u Bosni i Hercegovini, privrednici iz naše države su očito pronašli način kako zaobići sve barijere i unaprijediti izvoz namještaja do granica u kojima je ovo postala jedna od “najznačajnijih izvoznih djelatnosti” u BiH.

Prema nedavno objavljenim podacima, izvoz namještaja iz Bosne i Hercegovine u 2021. godini iznosio je čaj 1 milijardu i 252 miliona KM, što predstavlja rekordan iznos od kada se vrše statistički podaci.

Vlastiti brendovi

Osim klasičnog izvoza namještaja, pojedine bosanskohercegovačke kompanije, između ostalog, rade i za svjetske gigante u ovoj oblasti, poput švedskog giganta “IKEA“, a mnoge od domaćih kompanija su uspjele izgraditi i zapažene vlastite prodajne brendove.

Još jedna pozitivna činjenica u svemu jeste i da se namještaj iz Bosne i Hercegovine izvozi uglavnom u države Evropske unije, gdje je na prvom mjestu Njemačka, sa izvezenom robom u vrijednosti od 312 miliona KM, zatim Hrvatska sa 103 miliona KM, te Italija sa 75 miliona KM.

danas

Ribolov je dobar način da čovjek pobjegne od svakodnevnih problema i malo se opusti. Vrbas krije mnoga bogatstva, to potvrđuje i ribar Braco Žutić koji je nedavno ulovio ribu od skoro 23 kg.

Mladica iz Vrbasa teška 23 kg i duga 120 centimetara nije dio neke ribarske legende, nego je ulov banjalučkog ribara Brace Žutića. Kada je otišao pecati u naselje Trapisti nije ni slutio da će se vratiti sa najvećim ulovom do sada.

„Ovo je najveća riba koju sam uhvatio za svojih 30 godina bavljenja ribolovom. Ranije sam hvatao ribe do 13 kila. Nisam ni očekivao da ovolika riba postoji u Vrbasu. Ribarstvo je jedan sport koji se ne može opisati“, rekao je Braco Žutić, banjalučki ribar.

Neki banjalučki ribari pričaju da su se velike mladice već nekoliko puta kačile za njihove udice, međutim niko je nije uspio izvući iz rijeke. Braci je to pošlo za rukom, ali je bila teška borba.

“Jedva sam je nekako uspio ispraviti na sred brzaka, tu je bilo kuvanje ribe i skidanje mamca. Uspio sam da je zadržim nekako, a onda je legla na dno, nisam je mogao dignuti. Uspio sam kada sam udario jaču kontru. Bila je to velika ribu, ja nisam očekivao da je tolika. Uspio sam je nekako primiriti i vukao sam je prema sebi. Rol mi je uništila, ali nije prekinula silk”, rekao je on.

Braco kaže da je ovim ulovom postigao titulu kralja Vrbasa, jer se ne zna da je neko do sada ulovio ovoliku ribu. Reakcije među kolegama bile su različite.

„Bilo je i ljubomore i onih koji su čestitali. Neko mi je govorio da sam je trebao pustiti, a ja da sam takvog kapitalca pustio, ne bi se ništa saznalo. Ovako sam puno stvari promovisao, nema odakle me nisu zvali ljudi. Pitaju da li je moguće da takva riba ima u Vrbasu“?

Riba je preparirana da bi svjedočila o najvećem uspjehu ovog ribara, dok nas Vrbas ponovo ne iznenadi nekim ribarskim biserom.

N1

IZVOR: AVAZ.BA

Nakon dugogodišnje agonije, prekida proizvodnje, stečaja – fabrika “Lasta” u Čapljini, ponovo je otvorena zahvaljujući bh. privredniku i njenom novom vlasniku Petru Ćorluki, koji je ovu fabriku kupio dok je bila u stečaju. Proizvodnja za tržište već je uveliko krenula, a prvi keksi nove čapljinske “Laste” na policama trgovina trebali bi se naći početkom proljeća.

Trideset godina Bosa Šutalo radila je u Lasti – fabrici keksa i vafla koja je prije rata zapošljavala oko 1000 radnika. Radila je i tokom rata, no u posljednjim godinama proizvodnja je prekinuta, radnici poslani kući , a fabrika je otišla u stečaj. Sve to vrijeme Bosa je bila bez posla, stoga je povratak u staru fabriku u novom ruhu, za nju bio vrlo emotivan i značajan.

“To je jako lijep osjećaj. Ja sam radila u firmi prije i poslije rata gdje tehnologija bila drugačija, malo zastarjela. Sada je sve novo, naprednije, savremenije i puno je ljepše raditi. Ja sam posebno sretna što je to ponovo počelo i što će se to sve i više razvijati”, kazala je Šutalo.

Stari kvalitet, nova tehnologija

Osim starih , na posao su primljeni i novi radnici. Njih 25 trenutno radi u proizvodnji, a na proizvodnim trakama dobro poznati Lastini proizvodi. Čajni kolutići i čuvena Lastina štrudla među prvima će izaći na tržište, ali s malim promjenama u vidu poboljšanja sirovina i pakiranja. Osim u proizvodima, do promjene je došlo i u tehnologiji. Stare mašine zamijenjene su novim – savremenijim i kvalitetnijim.

“Svi stari strojevi su izbačeni, i ubačene su nove tehnologije, odnosno novi strojevi. To su mašine od poznatih dobavljača opreme za ovu vrstu proizvodnje”, kazala je Marija Tolić, voditelj projekta za instalaciju mašina u Lasti.

Sve se radi pažljivo i planski. Testna proizvodnja uspješno je završena, te se trenutno radi na proizvodnji dovoljne količine keksa koji će se plasirati na tržište.

“Kao i svake godine kad laste dolaze na proljeće i ova Lasta će doći na proljeće, tako da na proljeće potrošači mogu očekivati Lastine proizvode na policama”, kazala je Ivana Brdar, tehnolog u razvoju Lasta.

U skladu s trendovima

Konkurentnost kvalitetom, dizajnom i cijenom, držanje visokih kriterija vodilja je novog vlasnika Laste, Petra Ćorluke, uspješnog privrednika koji je stare pogone nekadašnjeg giganta ponovo oživio i digao na noge. U opremu i infrastrukuturu, tvrdi uloženo je oko 30 miliona KM.

“Ako se držite visokih kriterija onda usojeh takvim pristupom ne može izostati. Mislim da smo mi poboljšali recepture, imamo bolju kvalitetu sirovina, pakiranja i sve je u skladu sa trendovima na svjetskom tržištu, kako to rade najbolji svjetski proizvođači, mislim da radimo i mi to u ovom momentu.”, rekao je Petar Ćorluka, vlasnik Laste.

A na tome ne planiraju stati. Inovacije, novi proizvodi, zapošljavanje većeg broja ljudi, uvođenje druge i treće smjene, izvoz Lastinih proizvoda na velika evropska tržišta – sve to čeka ovu fabriku koja polako poprima novi izgled i čiji će proizvodi sasvim sigurno zauzeti značajno mjesto na tržištu.

N1

Potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi privredni uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine.

– Nakon onog šoka u 2020. godini može se kazati da idemo uzlaznom putanjom i da je 2021. godina laganog oporavka u privrednom smislu u Bosni i Hercegovini, a kako će se ono odvijati u 2022. to ćemo tek vidjeti jer ima dosta elemenata koji će na to utjecati. Mi smo, ipak, jedna mala ekonomija koja je osjetljiva i ovisi o svim globalnim kretanjima u okruženju, pa i šire. Mislim da će 2023. biti prava godina privrednog oporavka i godina uspona za sve grane privrede u BiH – kazao je Šantić.

Istaknuo je kako izvještaj Porezne uprave FBiH za 2021. pokazuje da je značajno veći prihod od uplata u odnosu na 2020. godinu, i to u iznosu od oko 9,5 posto, dodavši kako se pažnja treba obratiti na tržište sive ekonomije gdje bi se s većim kontrolama napravio pozitivan efekt.

Šantić je podsjetio kako su, u cilju smanjenja sive ekonomije i njenog minimiziranja, Federalna vlada i Federalno ministarstvo finansija našli model uvođenja fiskalnih kasa, odnosno fiskalnih uređaja, međutim “pojavio se problem u realnom sektoru koji smatra da je uvođenje tog modela i na takav način, novi namet na privredu”.

– Svako onaj kome je stalo do Bosne i Hercegovine nastoji nekim svojim angažmanima, pozitivno utjecati na sve procese koji se događaju u BiH. Tako i Federalno ministarstvo, odnosno Vlada sigurno nastoje dati svima istu šansu na tržištu i unaprijediti tehničke i tehnološke metode kontrole crnog tržišta – kazao je Šantić.

Istakao je pritom kako je Upravni odbor Komore na zadnjoj sjednici imao temu fiskalizacije te kako je, u komunikaciji s Federalnom vladom i Federalnim ministarstvom finansija, predložio “miks softverskog i hardverskog rješenja”.

– Smatram da se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neindirektno oporezivanje jer i oni imaju korist od kontrole naplate, a i naši prijatelji međunarodni faktor, odnosno naši finansijski prijatelji u međunarodnom smislu koji kroz raznorazne projekte mogu iznaći sredstva za finansiranje ovog projekta, odnosno kvalitetnog projekta za ili pitanje softvera ili hardvera, uređaja i softverskih rješenja za što jednostavnije i efikasnije praćenje tržišta, prihoda, naplate i smanjenja sive, odnosno crne zone – istakao je potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Kada je u pitanju stanje u privredi, Šantić je upozorio na tendenciju rasta inflacije koja, kako kaže, ne ide na ruku privredi, a koja nije karakteristična samo za BiH, nego i za Evropu i cijeli svijet. Tu je i nedostatak radne snage – problem koji BiH već ima i s kojim će se susretati i u narednim godinama, a čije će se rješenje, po Šantićevim riječima, morati tražiti na novim tržištima.

Mostar dobija centar za maslinarstvo

Šantić je govoreći o projektima istakao projekat COOPeR koji ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline, posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.

– Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru i gdje bi naši maslinari imali sasvim zadovoljavajuće uvjete za rad – pojasnio je Šantić.

Podsjetio je kako se u Hercegovini već pojavilo nekoliko proizvođača maslinovog ulja, odnosno maslinara koji imaju jako kvalitetan proizvod.

– Mi smo to prepoznali i aplicirali smo na projekt o prekograničnoj saradnji i dobili smo ga zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom. Trenutno radimo na mapiranju, odnosno označavanju maslinika po Hercegovini – istakao je jedan od čelnih ljudi Privredne komore FBiH.

Izrada strategije turizma za BiH

Pojavu pandemije koronavirusa uslužne djelatnosti su na neki način najviše osjetile, a posebno turizam kao značajna privredna rana u svijetu. U cilju oporavka turizma i njegovog još većeg razvoja u BiH, Komora trenutno zajedno s USAID-om radi na projektu održivog turizma koji obuhvata i izradu strategije turizma za BiH.

– Turizam u Bosni i Hercegovini, ruku na srce, nije bio toliko razvijen u organizacijskom smislu, on se na neki način više razvijao ad hoc, odnosno inicijativama privatnog sektora bez neke velike podrške kantonalnih, federalnih pa i državnih nivoa – kazao je Šantić, dodavši kako se može kazati da je ta podrška ipak značajnija u zadnje vrijeme.

Pojasnio je kako će navedena strategija predstavljati lanac vrijednosti u turizmu, podijeljen na četvero: turistički proizvod, destinacijski marketing, kadrovi odnosno radna snaga u turizmu i pravno, odnosno poslovno okruženje.

Za obavljanje prometa nekretnina uvodi se licenca

U cilju smanjenja crnog tržišta nekretninama, krajem prošle godine usvojen je i Zakon u posredovanju u prometu nekretninama kojim je Privredna komora FBiH dobila javnu ovlast za certificiranje, odnosno izdavanje licenci za one koji se žele baviti tim poslom.

Tako će Komora provoditi nastavu, odnosno učenje i ispite za sve one koji žele prometovati nekretninama, a u prvom valu očekuje se oko 300 prijavljenih pravnih i fizičkih osoba.

Istakao je kako su nastojali zajedno s Federalnim ministarstvom trgovine donijeti ovaj zakon u cilju smanjenja crne zone u prometovanju nekretninama i pritom najavio registar svih licenciranih subjekata koji bi trebao biti dostupan već u četvrtom mjesecu na web stranicama Komore i Ministarstva trgovine FBiH.

fena

Glavni grad Bosne i Hercegovine i danas se nalazi među 10 gradova u kojima je najzagađeniji zrak.

Prema mjerenju IQAira, indeks zagađenosti u Sarajevu trenutno iznosi 157, a zrak je okarakterisan kao nezdrav. Sarajevo se nalazi na 8. mjestu.

“Koncetracija PM2.5 u zraku je trenutno 13,5 puta veća od propisane”, navodi IQAir.

Preporučuje se nošenje maski pri izlasku iz kuće, da ne otvarate prozore, uključite prečistač zraka u kući te da se ne bavite fizičkom aktivnošću napolju.

Ispred Sarajeva su Bangladeš, Kina, Indija, Pakistan i Indonezija.

Kada početkom zime padnu prve bijele pahulje, bh. planine se pretvaraju u istinsku zimsku bajku, a ljubiteljima snježne idile pružaju pravi zimski spektakl. Tako je i ove godine, a bh. skijališta posjećuju turisti iz BiH, ali i regije, a želja za učenjem skijanja, kažu instruktori za Večernji list, nikada nije bila veća, piše Večernji list BiH.

Cijene škole

– Moram priznati da ne pamtim godinu kao što je ova kada pričamo o učenju skijanja. Interes je neusporediv s ranijim godinama. Trenutačno se nalazim na Jahorini i, vjerujte, 180 instruktora je tu i svi imaju posla preko glave. Vjerojatno je korona potaknula ljude da idu na planine i uče skijati, a svi znamo koliko je fizička aktivnost važna za zdravlje – objašnjava nam Željko Zovko, vlasnik škole skijanja na Blidinju, navodeći za koliko vremena je moguće naučiti skijati.

– Vidite, ja dugi niz godina radim kao instruktor skijanja i kod mene svi prosječno za oko dva sata nauče skijati. Sve koji dolaze učimo osnovne stvari, kako stajati na skijama, vladati na njima…, a dolaze nam ljudi svih dobnih skupina. Nedavno sam radio s djecom od četiri godine i mogu reći da dosta brže nauče skijati djevojčice nego dječaci – objašnjava Zovko za Večernji list navodeći cijene u školi skijanja.

– Sat škole stoji 40 KM, a 20 KM je otprilike cijena cjelodnevnog iznajmljivanja opreme u što spadaju pancerice, skije, štapovi i obvezne kacige za djecu, jer nam je sigurnost na prvom mjestu – zaključio je Zovko u razgovoru. Da instruktori imaju pune ruke posla i na Kupresu, potvrdio nam je vlasnik ski-centra Adria ski Zvonko Bagarić.

– Posljednje dvije godine primjetan je veći broj skijaša na našim stazama. Uče skijati sve dobne skupine, a kada govorimo o najmlađima, oni se uključuju u školu skijanja već od četvrte godine. U školi radi više od 10 kvalificiranih instruktora koji one koji uče skijati uvode u sve tajne skijanja. U sklopu škole djeluje i ski-vrtić što je dodatna pogodnost za djecu i roditelje. Osim učenja prvih koraka na skijama, u vrtiću se djeca mogu zabaviti igrama na snijegu uz nazočnost animatora te sanjkanjem – objašnjava nam Bagarić u razgovoru. Cijene skijanja na Kupresu ovise o paketu. Kako stoji u cjeniku na službenoj stranici ovoga centra, grupni tečajevi za od sedam do deset polaznika za jedan dan iznose 40 KM, a skijati uče tri puta po 45 minuta. Dvodnevni tečaj obuhvaća šest nastavnih sati i stoji 70 KM, trodnevni tečaj devet nastavni sati i stoji 95 KM. U ponudi se mogu pronaći i tjedni tečajevi, a za 15 nastavnih sati potrebno je izdvojiti 135 KM, dok individualni sat skijanja stoji 40 KM. Opremu za jedan dan za odrasle moguće je iznajmiti po cijeni od 20 KM, dva dana stoje 36 KM, tri dana 50 KM, dok korištenje opreme šest dana stoji 80 KM. Da nema planine na kojoj skijanje nije popularno, potvrđuju i drugi instruktori. Željko Batoz, član ski-tima Kozara, za Glas Srpske rekao je kako sve više ljudi iznajmljuje opremu.

– Kozara raspolaže dobrom skijašnicom, a iznajmljivanje skija, pancerica i štapova kreće se od 15 do 20 KM, dok je za iznajmljivanje kacige potrebno izdvojiti od pet do deset maraka, ovisno o kvaliteti – rekao je Batoz. Evidentno je, kako kaže, da je sve veći broj ljudi zainteresiran unaprijediti zdravlje i život, jer se odlučuju za ovaj sport u prirodi.

– Došlo je do ekspanzije kada je u pitanju skijanje jer sve više ljudi u odnosu na prethodne godine posjećuje skijališta i uči skijati – rekao je Batoz. Pune ruke posla I na Jahorini instruktori skijanja imaju pune ruke posla, a iznajmljivanje kompletne ski-opreme prosječno stoji 30 KM dnevno, dok sat škole skijanja za jednu osobu stoji između 50 i 60 KM. I Vlašić svakim danom bilježi sve veći broj posjetitelja, a ova, kao i ostale planine, skijašima nudi najam opreme za skijanje. Brojni na skijališta dolaze s vlastitom opremom, a za novu ski-opremu potrebno je izdvojiti prosječnu plaću.

Vecernji.ba