Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Nakon 31 godine na čelu Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić penzionisan, imenovan nasljednik

    Papa Franjo prihvatio je odreknuće pastoralnog upravljanja Vrhbosanskom nadbiskupijom kardinala Vinka Puljića te ga je u subotu, 29. januara umirovio. Njega će na čelu Vrhbosanske nadbiskupije naslijediti dosadašnji nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić.

    Vijest je istovremeno, tačno u podne, objavljena u Vatikanu i Sarajevu.

    U prostorijama Nadbiskupske rezidencije u glavnom gradu BiH u prisutnosti dvojice nadbiskupa, članova konzultora i stolnog kaptola Vrhbosanske nadbiskupije te nekolicine saradnika kardinala Puljića i mons. Vukšića ovu vijest obznanio je otpravnik poslova u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu mons. Amaury Medina Blanco.

    Podsjećanja radi kardinal Puljić je na čelu Vrhbosanske nadbiskupije bio 31. godinu. Vrhbosanskim nadbiskupom imenovao ga je Ivan Pavao II. i to 7. decembra 1990. Isti Papa ga je posvetio za biskupa 6. januara 1991. Ustoličen je u sarajevskoj katedrali Srca Isusova 19. januara 1991. Prve godine njegove biskupske službe obilježio je strašni rat u Bosni i Hercegovini. Tokom sukoba ostao je u opkoljenom Sarajevu, iako je povremeno izlazio iz grada po potrebi. Jedno vrijeme bio je jedini vjerski poglavar prisutan u glavnom gradu BiH. Zbog ustrajnog nastojanja oko prekida sukoba, međusobnog pomirenja, poziva na dijalog papa Ivan Pavao II. ga je 30. oktobra 1994. imenovao kardinalom Svete Rimske Crkve. Time je postao prvi kardinal u historiji Bosne i Hercegovine. Učestvovao je na konklavama 2005. i 2013., na kojima su za Pape izabrani: Benedikt XVI. i Franjo, navode iz Vrhbosanske nadbiskupije.

    U skladu sa Zakonikom kanonskog prava kada je 8. septembra 2020. napunio 75 godina života, papi Franji ponudio je odreknuće od službe, a Sveti Otac mu je 29. oktobra 2020. odgovorio da ostaje na mjestu vrhbosanskog nadbiskupa „dok se drugačije ne odluči“ što se dogodilo 29. januara 2022.

    Sa penzionisanjem prestaje njegovo upravljanje Vrhbosanskom nadbiskupijom, ali i sve službe koje je imao u Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine.

    Liturgijsko predstavljanje nadbiskupa Vukšića narodu biti u sarajevskoj katedrali 12. marta 2022. godine.

    Faktor

  • Banjalučanka testamentom ostavila 40.000 KM udruženjima, među kojima je i javna kuhinja

    Banjalučanka testamentom ostavila 40.000 KM udruženjima, među kojima je i javna kuhinja

    Banjalučanka Biserka Mrkić ostavila je testamentom po 10.000 KM udruženjima među kojima je i humanitarno udruženje i javna kuhinja “Mozaik prijateljstva” iz Banje Luke, a novac je podijeljen nakon njene smrti.

    Iz “Mozaika” su putem Facebook stranice saopćili su da su uvijek maštali da posjeduju kombi kako bi članovi njihovog tima koji rade na izgradnji socijalnog preduzeća u Ramićima imali prijevoz do posla.

    – Za nas su to bili neostvareni snovi, ali u snove je očigledno potrebno istinski vjerovati. I mi smo zaista postali vlasnici ovog odličnog polovnog putničkog vozila koji nam je bio neophodan za prijevoz naših drugara do odredišta, ali isto tako i za prikupljanje garderobe i razvoženje obroka na teren – objavili su na svojoj stranici.

    Dodali su da je Mrkić za života ostavila testament i u njemu po 10.000 KM za četiri udruženja.

    – Nakon smrti ove humane dame kontaktirao nas je njen advokat – stoji u objavi.

    Iz Mozaika navode da pokojnu gospođu nikad nisu vidjeli, čuli, ni upoznali, a da je ona vjerujući u njihov humanitarni rad učinila humano djelo.

    – Upravo za taj novac smo obnovili naš vozni park, te se ne vozimo više u gepeku naših malih auta. Teško nam pada što se ovakvoj ljudskoj veličini nismo uspjeli zahvaliti na vrijeme dok je još njeno ogromno srce kucalo, ali danas pokojnoj Biserki želimo da počiva u Božijem miru okružena nebeskim anđelima – saopćili su iz ovog udruženja.

    Faktor

  • Danas je deset godina od smrti profesora i socijaldemokrate Nijaza Durakovića

    Danas je deset godina od smrti profesora i socijaldemokrate Nijaza Durakovića

    Prošlo je deset godina od smrti Nijaza Durakovića, univerzitetskog profesora, jednog od osnivača SDP-a i člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

    Do početka posljednjeg rata bio je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN UNSA) i visokopozicionirani zvaničnik Saveza komunista Bosne i Hercegovine (SK BiH). Tokom 90-ih je bio među onima koji su Savez komunista transformisali u Socijaldemokratsku partiju (SDP). Bio je prvi predsjednik ove stranke.

    Od 1992. do 1996. bio je član Predsjedništva RBiH. Između ostalog, pamtit će se po obraćanju osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću 1991. u Skupštini Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

    “Ja bih Radovana zamolio da meni ne stavlja u usta ono što nisam kazao. Nisam kazao da srpski narod hoće rat. Nemojte mi se služiti podvalama. Pogledajte vaš stenogram, pa ćete vidjeti iz vašeg izlaganja na prethodnoj skupštini su bile ne eksplicitno izrečene ratne prijetnje. Nisam optuživao niti jedan narod, niti to želim. Nemojte se identificirati s cijelim narodom, makar ste vi njen lider i ja to poštujem i uvažavam. Ako polemišem s vama gospodine Karadžiću, ne optužujem srpski narod. To mi nije ni na kraj pameti. Niti mislim da ste vi srpski narod”, poručio je.

    Tokom i nakon rata je nastavio raditi na FPN. Autor je više knjiga i drugih naučnih radova.

    Duraković je nakon Općih izbora 2002. na Kongresu dao ostavku na funkciji člana Predsjedništva SDP-a te je istupio iz članstva ove stranke. To se desilo zbog njegovog neslaganja s načinom izbora stranačkog predsjednika – tada je ponovo za predsjednika izabran Zlatko Lagumdžija.

    Rođen je u Stocu 1949. gdje je završio osnovu školu i gimnaziju. Visoko obrazovanje je stekao na FPN UNSA. Preminuo je 2012. u Sarajevu.

  • Termoelektrane nisu ispunile plan jer rudnici iz Koncerna EPBiH nisu isporučili dovoljno uglja

    Govoreći na press konferenciji o poslovanju Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u 2021. godini, izvršni direktor za proizvodnju Samir Selimović naglasio je da je Elektroprivreda BiH ispunila plan poslovanja više od očekivanog.

    – Elektroprivreda BiH je ispunila plan poslovanja u 2021. godini za 1,89 posto više u odnosu na elektroenergetski bilans. U odnosu na 2020. godinu, taj plan je prebačen za oko sedam procenata. Plan smo ispunili, prije svega, zahvaljujući dobroj proizvodnji iz hidroelektrana i povoljnim hidrološkim prilikama u prvom i četvrtom kvartalu prošle godine. Termoelektrane nisu ispunile plan poslovanja, a jedan od glavnih razloga je neisporuka planiranih i ugovorenih količina uglja od rudnika, zavisnih društava u sastavu Koncerna EPBiH. U 2021. godini je isporučeno 4 miliona 676.543 tone uglja, a ugovoreno je 5 miliona 549.760 tona. Znači, isporučeno je manje 873.211 tona – istakao je Selimović.

    Naveo je da je u proizvodnji uglja najviše podbacio Rudnik uglja Kreka. Ugovorena količina sa ovim rudnikom bila je 1,6 miliona tona, a isporučeno je 1,1 milion tona, što je manje za 544.675 tona. Ukupne zalihe uglja za termoelektrane 31. decembra 2021. godine iznosile se 99.576 tona uglja što je za 327.424 tone uglja manje od plana. Krajem prošle godine na depoima zalihe na obje elektrane u FBiH bile su 76,68 posto manje u odnosu na planirane zalihe prema elektroenergetskom bilansu.

    – Ovi pokazatelji se nastavljaju i u januaru ove godine i manje je isporučeno 70 procenata uglja iz rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH. Zbog svega što se dešava sa nedovoljnim isporukama uglja, mi smo bili prinuđeni da tokom 2021. godine i u planu za 2022. godinu predvidimo isporuke dodatnih količina uglja od rudnika izvan Koncerna EPBiH. Zbog nedostajuće količine uglja na tržištu uspjeli smo proizvoditi dovoljno struje i nije bilo poteškoća u snabdijevanju naših kupaca – dodao je Selimović.

    Hoće li se na neki način sankcionisati rudnici iz Koncerna Elektroprivrede BiH zbog toga što nisu isporučili ugovorene količine uglja, pitali smo Selimovića.

    – Obzirom da se radi o rudnicima koji su u Koncernu EPBiH nismo predvidjeli kazne ukoliko se ne isporuče dogovorene količine uglja našim termoelektranama. Naši rudnici imaju velikih problema u poslovanju i Elektroprivreda BiH pomaže koliko može. U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i uputama Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva osigurali smo na tržištu dodatne količine uglja. U isto vrijeme radimo na tome da se poveća proizvodnja u našim rudnicima i očekujemo u ovoj godini veće isporuke uglja iz rudnika u sastavu Koncerna – rekao je Selimović.

    Faktor

  • Sjećanje na partizanski pohod / Danas obilježavanje 80. godišnjice “Igmanskog marša”

    Sjećanje na partizanski pohod / Danas obilježavanje 80. godišnjice “Igmanskog marša”

    Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacije na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na igmanskom Velikom polju obilježit će 80. godišnjicu “Igmanskog marša”, jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.

    Savez udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata KS organizirat će obilježavanje godišnjice za ograničeni broj sudionika iz BiH i inozemstva, u skladu s epidemiološkim mjerama zaštite.

    Centralna svečanost i program bit će upriličeni kod Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom Polju na planini Igman te položeno cvijeće. Za sudionike je planiran je zajednički ručak na više lokacija i čaj.

    Kolona sudionika bit će razuđenija ove godine, a krenut će sa lokacije Brezovača prema Velikom Polju na Igmanu. Usput će položiti cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje, odajući počast žrtvama fašizma i borcima Armije RBiH.

    Podsjetimo, “Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.

    Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.

    Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

    Bio je to jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja sa porukom da antifašizam nije iskorijenjen.

    Radiosarajevo.ba

  • Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Kupovina, trgovina i rudarenje kriptovaluta pojmovi su koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju, a koliko god da su kriptovalute ušle i na bh. tržište, o njima se malo zna, a ni vlast još uvijek ne shvata ozbiljno potrebu regulacije tržišta u ovom smjeru.

    Većini ljudi nije najjasnije šta su kriptovalute, kako se njima trguje i koje su njihove pogodnosti. Bio je to povod i da kontaktiramo Feđu Krivošića, stručnjaka za kriptovalute, koji nam je pojasnio koji je prvi korak pri uključivanju u ovaj biznis.

    “Prvo se morate povezati na neku svjetsku berzu, kao što je naprimjer Binance ili FTX, registrovati se te uplatiti određeni iznos novca. To je jedini način, a svakako je neophodno i čitati o ovoj tematici i upoznati se sa svim što kriptovalute jesu, kako se kreću i za šta služe”, kazao je Krivošić.

    Ono što je veliki problem na bh. tržištu jeste da oblast kriptovaluta nije zakonski uređena, a nemamo ni mjenjačnice. U našoj državi se posluje po Zakonu o deviznim poslovanju i na njega se banke pozivaju.

    “Banke se pozivaju na Zakon o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova definiše sve kupovine i prodaju deviza i strane gotovine. U zakonu se ne opisuju dodatno kriptovalute. Kada bi to bio slučaj onda bi se moglo legalno trgovati kriptovalutama. Međutim, bankama u BiH ni u svijetu nije u interesu da rade sa kriptovalutama i one odugovlače taj proces maksimalno”, kaže Krivošić.

    Kriptovalute, dodaje, mijenjaju bankarski sektor, jer za trgovanje sa kriptovalutama nije potreban veliki broj banaka, koliko ih danas ima, a koje uzimaju velike namete, gdje još uvijek ljudi rade na šalterima i gdje BiH još nema zakon o elektronskom potpisu zbog čega cijeli proces traje dosta duže i košta više.

    “Građani u BiH ne mogu otvoreno kupiti neku kriptovalutu u nekoj mjenjačnici ili banci. Kriptovalute nisu nigdje napisane, nisu zakonski regulisane tako da ni većina banaka ne može kupiti kriptovalute. Mi, kao država sa relativno jeftinom električnom energijom, smo imali dosta rudarenja, a rudarenje podrazumijeva učestvovanje u blockchainu, potvrđivanje transakcija. Dakle, imate svoj kompjuter koji sa ostalim kompjuterima u svijetu potvrđuje te transakcije i on rudari, troši energiju i što više tih kompjutera imate i što više energije trošite, to dobijate veću nagradu za to. Međutim, kako ovo tržište nije regulisano kod nas onda morate prodavati na nekim svjetskim berzama. To je šteta jer mi imamo veliku dijasporu kojoj bi to mnogo značilo i olakšalo. Naprimjer, ako imate nekoga u Njemačkoj ko hoće da vam pošalje novac, on to sada mora uraditi preko western uniona. Pri tome morate platiti sedam posto za tu transakciju, a na novac morate sačekati dva do tri dana. Kada bi i banke ušle u ovaj sistem i kada bismo imali kripto mjenjačnice taj proces bi bio znatno brži i jeftiniji – trajao bi nekoliko sekundi i koštao nekoliko feninga”, pojasnio je Krivošić.

    Da je uspostavljanje mjenjačnica od izuzetne važnosti pokazalo se na slučaju otvaranja jedne u Zagrebu – Electrocoin mjenjačnice, koja posluje tek nekoliko godina, a koja već ima veći promet od Zagrebačke berze. Nikola Škorić, direktor i suosnivač Electrocoina, kazao je ranije kako je tri godine zaredom ova mjenjačnica bilježila rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast, što pokazuje njenu opravdanost. Osim mjenjačnice, u Hrvatskoj posluje i Fond, u kojem se može ulagati u kriptovalute.

    I susjedna Srbija ima mjenjačnicu, a sredinom prošle godine na snagu je u ovoj zemlji stupio i Zakon o digitalnoj imovini kojim je obezbijeđena pravna sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine.

    “Stanje u bankarskom sektoru u regionu je veoma slično. Većina banaka je u vlasništvu stranaca i veliko je lobiranje da se ovaj proces kod nas ne desi još uvijek. Međutim, u zemljama regiona ipak imamo neki pomak, što želimo da se desi i u Bosni i Hercegovini. Kako bi se to desilo neophodno je da se i građani uključe u cijelu ovu priču, da budu glasniji i da traže od vlasti da se ova oblast i zakonski reguliše kako bi mogli legalno kupovati i trgovati kriptovalutama”, kaže Krivošić.

    Omogućavanje transakcija kriptovalutama, kaže Krivošić, neće ugroziti poslovanje banaka, nego će banke samo dobiti konkurenciju.

    “To je samo još jedan od načina poslovanja. Nije to kontra bankama. To će samo promijeniti tok novca, što je i interesantnost kriptovaluta. Bitno u ovoj priči je ono što će neki korisnik dobiti, a to je da može slati novac jeftinije, da ljudi međusobno više trguju i razmjenjuju informacije, a ne da ima neka centralizovana berza ili banka koja to radi”, istakao je ovaj stručnjak.

    Banke će, kaže, uvijek imati neku funkciju i kriptovalute kao tehnologije će koegzistirati sa bankama i u pozitivnom smislu će mijenjati bankarski sistem. Međutim, bit će manje uticaja ljudske strane, manje šaltera, sve će se vršiti znatno brže i korisnici će sve moći kontrolisati na svom cloudu.

    Podsjetio je Krivošić i na činjenicu da je bitcoin nedavno pao za 50 posto od najveće cijene koja je bila u novembru, ali dodaje kako se to i ranije dešavalo, te očekuje da će kriptoimovina ponovo rasti.

    “Kriptoimovina ima najveću volatilnost od bilo koje imovine za ulaganje, ali mislim da će tu biti još dosta uspona i padova”, zaključio je Krivošić.

    Klix.ba

  • Policija u Doboju zaplijenila 193 hiljade KM i 125 hiljada eura krivotvorenog novca

    Policija u Doboju zaplijenila 193 hiljade KM i 125 hiljada eura krivotvorenog novca

    Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj identifikovali su maloljetna osoba iz Doboja za koje postoji sumnja da je falsifikovalo novac te ga prodavalo drugim osobama na području Bosne i Hercegovine.

    Kako se ističe u saopćenju, navedena osoba je na društvenim mrežama objavljivalo oglase kako prodaje “lažni novac” te je na taj način, za sada sa neodređenom brojem lica, stupao u kontakt i dogovarao prodaju.

    “Uz saglasnost Tužilaštva BiH a na osnovu naredbe Suda BiH izvršen je pretres kuće koju koristi navedeno lice prilikom čega je pronađena i oduzeta veća količina falsifikovanih novčanica (1.996 novčanica konvertibilnih maraka u vrijednosti od 193.700 KM i 1.041 novčanica eura u vrijednosti od 125.200 eura), štampači, telefoni, laptop i priznanice kao i dokaz o uplatama novca”, ističu iz policije.

    Također, o svemu je obaviješten tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji se izjasnio da postoje obilježja krivičnog djela “Krivotvorenje novca”

    “U toku je rad na dokumentovanju navedenog krivičnog djela te utvrđivanju identiteta i drugih lica koja su stavljala u opticaj falsifikovan novac”, saopćeno je.

    Iz policije su još jednom pojasnili kako su falsifikovane novčanice konvertibilnih maraka su prepoznatljive po natpisu “LAŽNI NOVAC” ispisan pisanim slovima koji se nalazi na prednjoj strani u donjem lijevom uglu novčanice na mjestu gdje bi trebao da se nalazi potpis guvernera Centralne banke Bosne i Hergovine i natpisom “SAMO ZA FILMSKU UPOTREBU REPLIKA KOPIJA” gdje bi trebalo pisati “Centralna banka Bosne i Hercegovine” koji se ispisuje u dva reda u latiničnom i ćiriličnom pismu i nalazi se na vrhu zadnje strane novčanice.

    Falsifikovane novčanice eura su prepoznatljive po natpisu “LAŽNI NOVAC” ispisan pisanim slovima koji se nalazi na prednjoj strani u gonjem lijevom uglu novčanice na mjestu gdje bi trebao da se nalazi potpis predsjednika Evropske centralne banke i natpis “SAMO ZA FILMSKE POTREBE – REPLICA NOT FOR USE” na mjestu gdje bi trebala da stoji skraćenica Evropske centralne banke na jezicima zemalja članica Evropske unije.

    Policijska uprava Doboj apeluje na građane da budu oprezni prilikom novčanih transakcija i da obrate pažnju na izgled novčanice, te ukoliko posumnjaju da se radi o falsifikovanom novcu da o tome odmah obavijeste najbližu policijsku stanicu.

    “Također, pozivamo sve građane koji su kupovali falsifikovani novac da isti odmah odnesu i predaju u najbližu policijsku stanicu jer će samo na taj način izbjeći krivičnu odgovornost. Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine je između ostalog predviđeno da je krivično djelo ‘Falsifikovanje novca’ počinio onaj ko zna da je lažan novac načinjen ili da je lažan novac stavljen u opticaj a to ne prijavi. Za ovaj oblik krivičnog djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine”, saopćeno je iz Policijske uprave Doboj.

    klix

  • Bh. namjenska industrija obara rekorde: Izvoz oružja i municija u 2021. godini iznosio je 235 miliona KM

    Bh. namjenska industrija obara rekorde: Izvoz oružja i municija u 2021. godini iznosio je 235 miliona KM

    Nekoliko bh. firmi namjenske industrije sklopilo je ugovor s američkim kompanijama za izvoz oružja i municije, i to je razlog ovom rastu

    Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine prošle godine je iznosio rekordnih 235 miliona KM.

    Poređenja radi, godinu ranije izvoz je bio 162 miliona KM dok je 2019. iznosio 212 miliona, a godinu prije toga 205 miliona maraka. U 2021. godini smo najviše ovih proizvoda izvezli u Sjedinjene Američke Države u iznosu od oko 83 miliona KM.

    Time je ujedno došlo do drastičnog ukupnog rasta bh. izvoza u SAD koji je prethodnih godina bio dosta skroman. Nekoliko bh. firmi namjenske industrije sklopilo je ugovor s američkim kompanijama za izvoz oružja i municije, i to je razlog ovom rastu.

    Na drugom mjestu lani je bio Egipat u koji smo izvezli oružja i municije za 34,7 miliona KM, dok smo ih u Češku izvezli za oko 23 miliona.Izvoz u Tursku bio je “težak” oko 20 miliona KM.

    Poređenja radi, u 2014. godini u namjenskoj, odnosno vojnoj industriji Bosne i Hercegovine, ostvaren je promet od 150 miliona maraka, izvještava BiznisInfo.

     

  • Najavljeno povećanje penzija u ovoj godini, sredstava za to ima

    Najavljeno povećanje penzija u ovoj godini, sredstava za to ima

    Upravni odbor Zavoda penziono-invalidskog osiguranja Federacije BiH danas je u Goraždu održao 18. redovnu sjednicu.  Direktor Zavoda PIO FBiH Zijad Krnjić naglasio je kako je praksa da se sjednice UO svakog mjeseca održavaju u drugom gradu i kantonu FBiH.

    – Sastali smo se i s predstavnicima institucija ovog kantona i Udruženja penzionera i razgovarali o saradnji Zavoda i BPŽ gdje smo konstatovali da nemamo gotovo nikakav problem i da imamo vrlo dobru komunikaciju. Također, razmijenili smo mišljenja kako bi ovaj kanton i federalni Zavod mogli i mimo redovite zakonske obveze prema penzionerima pomoći rad udruženja i doprinijeti poboljašnju socijalnog statusa penzionera – kazao je Krnjić, prenosi Fena.

    O potrebi međusobne saradnje svjedoči i težak položaj u kojem se i u FBiH nalazi ova populacija. – Penzije su i u bogatim zemljama male za penzionere koji ih primaju i to je vječni problem koji će biti i kod nas. Na federalnoj razini su poduzete značajne mjere da taj status i realna vrijednost njihovih primanja bude kontinuirano veća, a u okviru saradnje kanotna, zajednica, zavoda i udruženja penzionera također ima prostora za djelovanje.

    U udruženju penzionera su izrazili zadovoljstvo da imaju jako konstruktivnu suradnju sa BPK i neke konkretne stvari koje će se događati ove godine bit će dosta korisne – kazao je Krnjić. Predsjednik UO federalnog Zavoda PIO Muhamed Ramović kazao je da je na današnjoj sjednici tog tijela razmatran obiman dnevni red.

    Gorući problem u Federaciji i državi su minimalne penzije i mi smo kao UO, a i direktor i menadžment federalnog Zavoda podržali su inicijativu penzionera da se ide ka povećanju prenzija a i mi se nadamo da će se to u ovoj godini dogoditi u jednom većem obimu, sredstava ima da se penzije povećaju. Jako je važno da nemamo nikakvih nesporazuma, danas smo imali i strategiju i financijski plan za 2022. i druge tačke, nema neriješenih pitanja i sve odluke donosimo jednoglasno – kazao je Ramović.

     

    Vecernji.ba

  • Nezaposlenost u BiH se smanjila za 6,72 posto u odnosu na početak pandemije

    Nezaposlenost u BiH se smanjila za 6,72 posto u odnosu na početak pandemije

    Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem decembra prošle godine bilo je 375.804 osobe i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih je manji za 2.275 osoba ili 0,6 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 216.609 ili 57,64 posto su žene.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 37.823 osoba ili 9,14 posto. U odnosu na početak pandemije, nezaposlenost se smanjila za 27.084 osobe ili 6,72 posto.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 1.796 osoba (0,6 posto), u Republici Srpskoj za 489 osoba (0,69 posto), dok se u Brčko distriktu BiH nezaposlenost povećala za 10 osoba (0,16 posto).

    Među osobama koje traže posao krajem prošle godine bilo je NKV 101.850 ili 27,1 posto, PKV-NSS 6.018 ili 1,6 posto, KV 118.448 ili 31,52 posto, VKV 1.235 ili 0,33 posto, SSS 107.891 ili 28,71 posto, VŠS 6.671 ili 1,78 posto, VSS 33.691 ili 8,97 posto.

    U decembru je brisano ukupno 19.106 osoba s evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.967 žena. Od tvog broja zaposleno je 7.889 osoba, od čega 4.064 žene.

    Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega 4.089 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.604 nova radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u studenom 2021. godine u BiH je bilo  834.970 zaposlenih osoba, a od toga 365.567 žena. U odnosu na listopad 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,7 posto.

    Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni 2021. godine iznosila je 31,2 posto i u odnosu na oktobar 2021. godine smanjila se za 0,3 postotna poena, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prenosi agencija.

     

    centralna.ba