Category: BiH

Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, koji je na sjednici utvrdila Vlada Federacije BiH i poslala u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku, podrazumijeva izdvajanje 225 miliona KM iz federalnog budžeta u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona) univerzitetsko-kliničkim te kantonalnim i općim bolnicama.

Sredstva su namijenjena sanaciji teškog stanja, rješavanju dugovanja zdravstvenih ustanova čiji osnivači su Federacija, jedan ili više kantona zajedno i općine, a posebno tamo gdje je evidentirana nelikvidnost ili postoje gubici. Cilj zakona je postizanje likvidnosti i solventnosti, jačanje kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga te modernizacija univerzitetsko-kliničkih centara, kantonalnih i općih bolnica.

“Nemamo vremena da čekamo. Pandemija, koja je pokazala značaj zdravstvenih ustanova, jer su one podnijele najveći teret, i dalje traje i opet je u porastu broj oboljelih. Tim više je važno što hitnije donijeti zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova te pomoći našim bolnicama koje nisu u mogućnosti pokriti gubitke. Nagomilane obaveze imaju tendenciju rasta naročito u pandemiji i prijeko je potrebno hitno djelovanje na sanaciji ovog stanja”, izjavio je federalni premijer Fadil Novalić.

Hitni postupak donošenja u Parlamentu FBiH neophodan je, naime, i u cilju nastavka provedbe mjera na stabilizaciji stanja u zdravstvu, uzrokovanog pandemijom COVID -19, a tokom koje je u 2020. u odnosu na 2019. došlo do gubitaka u nekim od federalnih zdravstvenih ustanova. Ti gubici su zaključno sa 31. decembrom 2020. godine iznosili su 203,1 milion KM, dok su dugovanja na taj dan bila 438,7 miliona KM.

Kako ističu iz Vlade FBiH, redovna procedura za donošenje ovog zakona mogla bi imati nesagledive negativne efekte po zdravstveni sektor u cjelini i poslovanje pojedinih javnih zdravstvenih ustanova.

Razlozi za hitno donošenje zakona leže i u smanjenju ukupnog broja osiguranih osoba i stanovništva, te smanjenju obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem.

Zakon uključuje obavezno provođenje interne revizije javnih zdravstvenih ustanova te drugih učesnika u sektoru zdravstva radi jačanja sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, ali i kontinurane aktivnosti na otklanjanju uzroka koji su doveli do višegodišnjih gubitaka, jer, kako upozoravaju iz Vlade Federacije BiH, u protivnom rezultati finansijske konsolidacije neće moći biti dugoročni.

Također, donošenje ovog zakona u skladu je i sa Reformskom agendom za period 2019-2022., odnosno planiranim “Socio-ekonomskim reformama u BiH za period 2020-2022. godina” i Programom rada Vlade Federacije BiH. Tu je, među ostalim, u fokus stavljeno i rješavanje velikih dugovanja javnih zdravstvenih ustanova.

“Sve to je i jedna od obaveza čije ispunjenje su bh. vlasti preuzele u Briselu. Iako je Vlada Federacije u cilju saniranja teške finansijske situacije u sektoru zdravstva i do sada donosila i provodila niz reformi, nedvojbeno je kako je bez odlaganja potrebno pristupiti provođenju mnogo ozbiljnijih reformi u finansiranju sektora zdravstva u Federaciji BiH”, poručio je premijer Novalić.

radiosarajevo

Rok za završetak radova na kompletnoj dionici magistralne ceste M-17.3 Neum – Stolac je juni 2022. godine, a s obzirom da se radovi izvode planiranom dinamikom, ova prometnica trebala bi biti otvorena prije početka špice ljetne sezone u Neumu.

Kompletna dionica duga je 36,5 kilometara, a cijena izgradnje je 88,96 miliona maraka, rečeno je Feni iz Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.

Magistrala Neum – Stolac podijeljena je na sedam lotova od kojih je većina završena.

U toku su radovi na preostalih desetak kilometara prometnice, a radi se o poddionicama Hutovo – Cerovica dužine 5 kilometara i poddionici Cerovica – Stolovi dužine 4,95 kilometara.

Izgradnjom ove moderne prometnice riješit će se problem prometne povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma s ostatkom Hercegovačko-neretvanske županije, a time i cijele BiH.

faktor

Oni su održali višesatni sastanak, nakon kojeg su donijeli odluku da će podići cijene usluga za 25 posto, a, kako su rekli, zbog rasta cijena repromaterijala koji koriste, te svih energenata i komunalija.

Prema svemu sudeći, i njihove kolege iz cijele BiH isto će uraditi vrlo brzo.

– Kada je u pitanju muško šišanje sa pranjem kose, ono će ostati 15 KM, ali ćemo morati podići cijene za žene jer su poskupjeli svi repromaterijali koje koristimo – kaže mostarski frizer Miralem Demirović.

Sarajevski frizer Elvir Bajrić, koji brine o imidžu brojnih bh. javnih ličnosti, dodaje da je sve poskupjelo, tako da vlasnici frizerskih i salona ljepote moraju razmišljati o ovoj nepopularnoj odluci.

– Samo šišanje nije problem, ali ostale usluge već jesu. Za šišanje nam trebaju samo makaze, ali kada su u pitanju farbanja i ostale usluge, one su nešto drugo. Nama su dobavljači podigli cijene i mi ako želimo sačuvati radna mjesta, moramo isto uraditi. Još veći problem je rad nacrno i šišanje po stanovima. Nažalost, nadležni to nisu riješili na pravi način – kaže Bajrić.

Dragica Arsić, predsjednica Udruženja frizera i kozmetičara Banja Luka, ističe da su sa članovima razgovarali o temi poskupljenja.

– Više nije u pitanju samo repromaterijal, nego i struja i voda. Mi plaćamo industrijske cijene. Kada dodamo činjenicu da imamo daleko manje posla, svi ćemo morati poskupjeti 25 posto. Da li ćemo nakon toga imati posla, to je pravo pitanje. Činjenica je da svi ljudi grcaju u finansijskim problemima i pitanje je da li će ići kod frizera. Šišanje za muškarce u Banjoj Luci je od 10 do 15 KM, za žene je skuplje i zavisi od dužine kose – kaže Arsić.

Enes Mustačević, predsjednik Kluba frizera i kozmetičara Tuzla, govori da svi imaju slobodu formiranja cijena.

– Svako može dizati cijene koliko misli da je dovoljno ili da toliko vrijedi. Naš glavni problem su kolege i kolegice koje rade nacrno. Oni su ti koji našu uslugu omalovažavaju. Zbog novih poskupljenja neki saloni su već podigli cijene za 10 ili 20 posto . U Tuzli nikad nismo bili kolegijalni i nismo imali istu cijenu šišanja. Ona je bila od 3 do 10 KM – kaže Mustačević.

faktor

U periodu januar – decembar 2021. turisti su ostvarili 960.383 posjete Bosni i Hercegovini, što je više za 91,7 posto u odnosu na isti period 2020. godine, podaci su državne Agencije za statistiku.

Tokom 2021. zabilježeno je 2.230.920 noćenja, što je više za 79,6 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

Broj noćenja domaćih turista viši je za 38,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 142,8 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 46,8 posto dok je 53,2 posto učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (15,9 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (12,5 posto), Hrvatske (10,8 posto), Saudijske Arabije (7,8 posto), Njemačke (5,3 posto), Turske i Slovenije sa po (3,9 posto) i Kuvajta (3,7 posto), što je ukupno 63,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,2 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Iran s prosječnim zadržavanjem od 4,6 noći, Finska s 4,3 noći, Kuvajt s četiri noći, Kina i Malta s po 3,4 noći i Katar s 3,3 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj” s učešćem od 93,1 posto, navodi se u izvještaju Agencije za statistiku BiH.

Poređenja radi, Bosnu i Hercegovinu je u cijeloj 2020. godini posjetilo 498.090 turista, što je manje za 69,7 posto u odnosu na 2019. godinu kada je u zemlji bilo njih 1.641.201.

faktor

Kako je objavila državna “Uprava za indirektno oporezivanje”, prošle godine je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 22 miliona i 44.970 kilograma kafe, čijaje ukupna vrijednost bila 93 miliona i 148.738 KM.

Gledano prema ovom broju, te ukupnom broju stanovnika BiH sa Popisa iz 2013. godine, na svakog građanina BiH uvezeno je čak 8 kilograma kafe.

Sasvim očekivano, najviše kafe je uvezeno iz Brazila, odnosno skoro tri četvrtine uvezene kafe u BiH bilo je iz te južnoameričke države.

Skuplja cijena u kafićima

Iako je primjetan skok cijena “najpopularnijeg napitka” u našoj državi, kako u ambalažnom pakovanju, tako i kao krajnji proizvod u kafićima i restoranima, rast cijena kafe mogao bi biti još i veći u narednom periodu, a sve zbog rasta cijena prirodnog gasa i električne energije.

Tako bi cijena kafe u ugostiteljskim objektima u Bosni i Hercegovini uskoro mogla dostići cijenu od 2,5 KM po šoljici, dok neki smatraju da će biti čak i veća.

U ovoj godini predviđeno je u dva navrata povećanje penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine, tačnije redovno usklađivanje 15. aprila, ali i vanredno povećanje, pa je u budžetu FBiH za ovu godinu planirano dodatnih 102,3 miliona KM.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Federalnog saveza udruženja penzionera, tvrdi da je kod aprilskog usklađivanja penzija predviđeno povećanje za šest posto. Dodaje kako kod vanrednog povećanja traže da se penzije povećaju za 10 posto.

Vlada FBiH može povećati penzije bez izmjene člana 80

– Kao što vam je poznato, mi smo već ranije od Vlade Federacije tražili vanredno povećanje penzija za 10 posto i od toga ne odstupamo. Redovno usklađivanje sigurno znam da ide šest posto 15. aprila, a retroaktivno se isplaćuje od januara. Vlada FBiH po novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, bez izmjene člana 80, može vanredno povećati penzije – govori nam Trakić.

Pojašnjava da su prvobitno tražili da se penzije vanredno povećaju prije redovnog usklađivanja, međutim, sada je problem što budžet FBiH nije usvojen, već je na snazi do 31. marta Odluka o privremenom finansiranju.

– Nećemo dati da vanredno usklađivanje rade u septembru jer su u oktobru izbori. To je stav Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona koji je organizirao proteste prošle godine, a na koje je izašlo oko 10.000 penzionera. Zbog neusvajanja budžeta ne može ići vanredno povećanje do kraja marta u Federaciji, ali može do juna. Svi uvjeti su se stekli. Bruto domaći proizvod je porastao, cijene su abnormalne i troškovi života su otišli – kazao nam je Trakić, koji je i predsjednik Saveza penzionera ZDK.

Razgovarali smo i sa Alijom Aljovićem, pomoćnikom federalne ministrice finansija u Sektoru za budžet i javne rashode.

Rast BDP-a u trećem kvartalu 9,2 posto

– Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju je predviđeno redovno i vanredno usklađivanje penzija. S obzirom na to da mi u ovoj godini očekujemo rast BDP-a, pričamo o 2021. godini, samim tim će se steći obaveza redovnog usklađivanja penzija. A na temelju zahtjeva i podataka koje smo dobili od Federalnog zavoda PIO, predviđeno je i odgovarajuće vanredno usklađivanje penzija. U 2021. godini nismo imali zakonsku mogućnost za redovno usklađivanje penzija jer smo u 2020. godini imali pad BDP-a (bruto domaći proizvod), bio nam je u minusu, tako da bi 2021, kada je u pitanju rast BDP-a, trebala biti pozitivna i samim tim, ispunit će se i zakonski uvjeti za redovno usklađivanje – govori nam Aljović.

Upitali smo da li imaju precizne podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda.

– Nemamo. Očekujemo zvanične podatke u aprilu. Mogu samo kazati da je za kraj trećeg kvartala rast BDP-a bio 9,2 procenta. To je dobro, očekujemo značajno veći rast BDP-a u 2021. nego što je to bio slučaj u ranijim godinama – rekao nam je Aljović.

Podsjećamo, u prošloj godini nije bilo u Federaciji BiH ni vanrednog povećanja penzija, niti redovnog usklađivanja. Vlada FBiH je u dva navrata odobrila jednokratnu novčanu pomoć penzionerima i to u julu po 100 i 120 KM, ovisno o visini penzija i po 50 KM isplaćenih sa decembarskim penzijama.

faktor

Udruženje poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine traži od Vlade i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine hitno usvajanje federalnog budžeta kako bi se mogli isplatiti poticaji koji kasne već pet mjeseci.

“Tražimo od vas da spasite ovo malo domaće proizvodnje. Ako niste u stanju usvojiti budžet, onda iznađite neki drugi način kako bi pomogli da se ova situacija prevaziđe”, istakli su u saopćenju.

Navode da je sjetva na pragu te da su proizvođači već finansijski iscrpljeni.

“Bez vaše intervencije teško ćemo obaviti proljetnu sjetvu. Situacija je također teška i u proizvodnji mlijeka i mesa zbog jako niskih otkupnih cijena, a sve zbog slabe zaštićenosti domaćeg proizvođača”, saopćeno je iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.

bhrt

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” danas je navršilo 109. godina postojanja i rada. Svi „Merhametovi“ regionalni odbori su obilježili 109. godišnjicu brojnim prigodnim humanitarnim aktivnostima na terenu, pripremanjem obroka za svoje korisnike uz razne priloge dodatke, podjelom prehrambenih i higijenskih paketa i razne druge vrste pomoći, potom posjetama institucijama koje brinu o raznim ugroženim kategorijama građana te brojnim drugim aktivnostima.

„Merhamet“ je osnovan 1913. godine u Sarajevu. Prema riječima predsjednika ove organizacije Kenana Vrbanjca, tokom svoje misije duge 109 godina „Merhamet“ je, u raznim historijskim okolnostima i periodima, imao  nemjerljivu ulogu u sprečavanju teških posljedica siromaštva i očuvanju ljudskog dostojanstva bošnjačkog naroda, ali i svih ostalih građana BiH kojima je pomoć bila potrebna.

Vrbanjac je naglasio da je „Merhamet“ poseban značaj imao tokom Drugog svjetskog rata, kao i tokom agresije na našu zemlju, kada je pomogao opstanak bošnjačkog naroda i same države BiH. Neposredno pred rat, tadašnji entuzijasti, ponovo su udahnuli život „Merhametu“ na Obnovniteljskoj skupštini, održanoj 2. februara 1991. godine, pa se 2. februar obilježava kao Dan „Merhameta“.

– Danas “Merhamet” predstavlja savremenu, dobro organiziranu humanitarnu organizaciju koja nastoji da kroz brojne projekte ublaži teško socijalno-ekonomsko stanje u BiH. “Merhamet” je sve svoje kapacitete i infrastrukturu podredio pružanju pomoć najugroženijem stanovništvu BiH, bez obzira na vjeru i naciju – kazao je Vrbanjac povodom 109. godišnjice „Merhameta“.

Između ostalog, dodao je on, u svoje 42 kuhinje i njihove punktove širom BiH „Merhamet“ svakodnevno hrani oko 8.500 socijalno urgoženih građana. U okviru projekta „Kućna njega“, brine o starim, bolesnim i bespomoćnim osobama kojima pruža besplatne zdravstvene usluge i obezbjeđuje im pomoć, između ostalog, u prehrambenim i higijenskim paketima.

Iz svoje Fondacije „Edah Bećirbegović“, „Merhamet“ svake godine stipendira učenike iz siromašnih porodica, prije svega povratničku djecu. Redovno brine i o RVI, šehidskim porodicama, boračkoj populaciji, udruženjima žrtava rata, te pomaže brojne institucije.

– „Merhamet“ je samo u 2021. godini socijalno ugroženim kategorijama stanovništva u BiH podijelio pomoć vrijednu nešto više od 7.500.000 KM.

Raznovrsna je struktura i vrsta pomoći. Samo za obroke za svojih 8.500 korisnika „Merhamet“ je utrošii 4.455.000 KM. Ukupno je pripremljeno i podijeljeno oko 1.500.000 obroka. U istom periodu, „Merhamet“ je socijalno ugroženim porodicama na cijeloj teritoriji BiH podijelio je 24.950 prehrambenih i higijenskih paketa, čija je ukupna vrijednost iznosila blizu 849.000 KM. „Merhametovi“ regionalni odbori koji aktivno implementiraju projekt „Kućna njega“ u te svrhe su potrošili oko 90.000 KM – istakao je Vrbanjac.

“Merhametova” pomoć u 2021. godini stigla je i do Jemena, Bangladeša, Pakistana, Mijanmara, Palestine, Hvratske.

– Pored svojih 8.500 redovnih korisnika koje svakodnevno hrani u svojim kuhinjama širom BiH, „Merhamet“ je tokom pandemije koronavirusa morao brinuti i o brojnim građanima koji su se, zbog izgubljenog radnog mjesta i drugih razloga, našli u teškoj materijalnoj situaciji. Samo u  protekla dva mjeseca, povećan je broj korisnika za blizu 500 – kazao je Vrbanjac i poručio:

– „Merhamet“ nastvalja svoju misiju dobročinastva, započetu daleke 1913. godine i naš je temeljni zadatak adekvatna pomoć socijalno najugroženijim građanima BiH i čuvanje njihovog dostojanstva – poručio je Vrbanjac.

ČESTITKA PREDSJEDNIKA KENANA VRBANJCA

Predsjednik HO „Merhamet“ MDD Kenan Vrbanjac čestitao je 2. februar – Dan „Merhameta“ svim uposlenicima, volonterima, korisnicima, partnerima,   donatorima i svim našim prijateljima koji „Merhamet“ osjećaju svojim.

– Zahvaljujem se svima na saradnji i požrtvovanom radu, na dobrobit naših socijalno ugroženih građana širom Bosne i Hercegovine. Želim da svi zajedno nastavimo našu humanu misiju koju su započeli naši prethodnici daleke 1913. godine te da „Merhamet“ bude još snažniji i uspješniji – poručio je Vrbanjac.

Travnicki.info