Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Bh. zastava na vrhu Afrike: Tomislav Cvitanušić osvojio Kilimandžaro

    Bh. zastava na vrhu Afrike: Tomislav Cvitanušić osvojio Kilimandžaro

    “Nakon šest dana avanture, jučer u 07:56 po lokalnom vremenu sam dosegnuo vrh Planine Kilimandžaro, Uhuru Peak 5895 metara nadmorske visine”, objavio je ovo danas Tomislav Cvitanušić, bh. alpinista, avanturista i maratonac.

    Tomislav Cvitanušić je na “krovu Afrike” razvio i bosanskohercegovačku zastavu, te najavio nove fotografije i video klipove avanture za pratitelje.

    “Putovanja su jedine stvari koje kupujemo, a koje nas čine bogatijim”, napisao je ovaj poznati bh. sportista, a, podsjećamo, i njegov pohod na Kilimandžaro je bila avantura u pravom smislu te riječi.

    Naime, njemu i ostatku ekipe su u startu kasnile torbe sa opremom.

    “To znači da će se na uspon krenuti danas posliijepodne (ako dođu stvari) i vjerovatno ćemo jedan dio puta u tropskoj šumi preći u noći sa ceonim lampama”, izjavio je Cvitanušić u javljanju iz Arushe u Tanzaniji, na početku ovog pohoda.

  • CIK poručuje: Ništa od odgađanja izbora, nema zakonske osnove

    CIK poručuje: Ništa od odgađanja izbora, nema zakonske osnove

    Nema zakonske osnove da se izbori u listopadu u ovom momentu odgode, poručuju iz Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. Reakcija je uslijedila nakon najava pojedinih političkih dužnosnika da bi izbori mogli biti pomjereni, a da to podržava i međunarodna zajednica. Međutim, iz američkog veleposlanstva ne potvrđuju takve navode. Političare pozivaju da odustanu od maksimalističkih zahtjeva te da svoj dijalog usmjere na izgradnju konsenzusa o paketu reformi o kojem se raspravljalo u Neumu.

    U izbornom zakonu Bosne i Hercegovine jasno je navedeno kada se izbori mogu odgoditi i na koji period. U slučaju da u nekoj izbornoj jedinici nije moguće organizirati izbore zbog određenih razloga tada se izbori mogu odgoditi najviše za 30 dana od dana zakazanih izbora. Eventualna odgoda mogla bi uslijediti jedino i ukoliko, nakon raspisivanja izbora ne budu osigurana sredstva za organizaciju izbora. Takav scenarij smo imali i 2020. godine tokom organizacije lokalnih izbora.

     

    “Nema zakonske osnove da se izbori u ovom momentu odgode.Zakon je propisao kad se održavaju izbori i da je 150 dana prije datuma izbora krajnji rok da se raspišu izbori. Centralna izborna komisija biH dužno je postupati po onome što je propisano zakonom, o eventualnom odgađanju izbora možemo govoriti tek usljed eventualnih okolnosti koje mogu nastupiti nakon raspisivanja izbora”, kaže Željko Balakar iz CIK-a.

     

    “S druge strane moramo voditi računa da i po Ustavu mandat izabranih zvaničnika traje 4 godine – odgađanjem izbora mi ne bi imali zakonodavnu vlast i ko će onda usvojiti eventualne izmjuene izbornog zakona tako da je i to dokaz da je ovdje ni Ustav ni zakoni ne postoje da bi se poštovali već da bi se kršili, ovo je za mene neprihvaljivo”, ističe bivši predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić.

     

    Iz Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine još jednom su poručili da ministarstvo na čelu sa Vjekoslavom Bevandom ni na koji način neće spriječiti održavanje izbora te su naveli da je CIK uputio novi zahtjev za isplatu četvrtine sredstava potrebnih za organizaciju predstojećih Općih izbora, nakon što je prošli odbijen zbog neregularnosti u planiranju rashoda.

     

    “Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine dostavljen je novi zahtjev koji je trenutno u proceduri. Prema navodima iz mišljenja Ministarstva finansija, Zakon o finansiranju institucija BiH omogućeno je na osnovu posebne odluke Vijeća ministara BiH izdvajanje iz budžetske rezerve za rashode koji nisu bili predviđeni”, navode iz ministarstva finansija BiH.

     

    Za vikend je najavljen nastavak izbornih pregovora na nivou ekspertnih timova kako bi se još jednom analizirali rezultati dosad urađenog posla. Inače, pregovori o izbornom zakonodavstvu uz posredovanje međunarodnih zvaničnika su u ćorsokaku, upozoravaju iz Stejt Departmerta. Kako su naglasili, jedan od razloga neuspjeha u pregovorima je nedostatak jasne strategije reforme američke administracije.

    “Nikakvo posredovanje ne može donijeti uspjeh ako političari nemaju dovoljno povjerenja jedni u druge da naprave kompromise u dobroj vjeri u širem interesu zemlje. Vjerujemo da januarske diskusije u Neumu predstavljaju osnovu stranama za dalje razgovore i ohrabrujemo lidere da nastave dijalog radi deeskalacije političkih tenzija i poboljšanja funkcionalnosti institucija BiH”, ističu iz Stejt Departmenta.

    A na potrebe građana Bosne i Hercegovine te njihovim interesima više niko i ne priča. Godinama su taoci politike interesa i beskompromisa.

    I dok čekamo nove pregovore, opet vjerovatno bez konkretnih dogovora, i tako u krug, dotad ćemo se i dalje suočavati sa surovom realnošću i stvarnim problemima koji opterećuju sve u državi. Političare, njihove funkcije i interesi, a građane kako preživjeti u vremenu poskupljenja.

     

    bhrt

  • Lažno prikupljanje novca sve češća pojava

    Lažno prikupljanje novca sve češća pojava

    Odazivom na humanitarne akcije građani pokazuju kako imaju sluha za pružanje bilo kakve pomoći za one kojima je neophodna. Nažalost, u posljednje vrijeme se sve češće zlouporabljava humanitarni aktivizam s obzirom na to da postoji veliki broj pojedinaca koji žele zaraditi novac na tuđoj muci. Takvo neovlašteno prikupljanje novca je sve češća pojava u gradu Bihaću. Snimka je na društvenim mrežama objavio snimatelj BHRT-a nakon što su mu osobe sa snimka prišle i rekle kako prikupljaju novac za Centar za djecu bez roditeljskog staranja “Duga”. Ubrzo u jednom trgovačkom centru nailazi na drugu grupu, također anonimnih ljudi koji su prikupljali novčana sredstva za Udruženje “Radosti druženja” iz Bihaća. Zbog čega je uopće ovaj snimak izazvao pažnju javnosti, donosi BHRT.

     

    Naše udruženje postoji gotovo 30 godina i mi nikad na ovakav način nismo prikupljali nikakve donacije. Ako nam nešto treba, dopisima se obraćamo onima kojima se trebamo obratiti. A prikupljanje od vrata do vrata ili na ulici, nismo nikada”, ističe predsjednica Udruženja “Radosti druženja” Mirsada Hodžić. “To nije u našoj praksi. Imali smo do sada par situacija gdje su pojedinci zlouporabljavali ime Centra za djecu bez roditeljskog staranja ‘Duga’ i na taj način prikupljali novčana sredstva u osobnu korist. Sva zlouporaba tuđeg imena šteti ustanovi i osobi koje je koristi”, upozorila je Sabina Lješčanin, direktorica Centra za djecu bez roditeljskog staranja “Duga”. Ovo nije prvi slučaj. Ovako godinama nepoznate osobe iz drugih bh. gradova dolaze u Bihać i neovlašteno prikupljaju novac u humanitarne svrhe, a osobito za ova dva centra. “Snimanje mora biti obveza kad vidimo ovakve stvari. Poznato je da je krajiški narod humanitaran i širokog srca i da voli pomoći. Zato ovdje dolazi i velik broj takvih osoba koji žele iskoristiti ovaj narod i pribaviti sebi neku osobnu korist. Mislim da je to malo previše” rekao je snimatelj BHT1 iz Bihaća.  Snimak koji objavljen na društvenim mrežama kroz nekoliko sati pogledalo je više od 70.000 ljudi i snimak je izazvao burne reakcije građana. – Dadnem ako imam povjerenja, a ovi što varaju – ne dam! – Samo ih odbijem, jer treba dokaz.

    Nikad nisam taj koji neće dati, ali u prave ruke dajem. – Mislim da bi naša zajednica trebala o tome povesti računa, vidjeti odakle ti ljudi dolaze, zašto su tu, jesu li uopće mjerodavni za to. Iz policije kažu kako nisu mjerodavni, jer nisu imali validnu dokumentaciju. “Kad su kolege tražile na uvid za koga rade oni su dali neku dokumentaciju iz Sarajeva, a u Bihaću gdje su prikupljali pomoć, nisu imali odobrenje. Pokušavaju prikupiti novac za određene organizacije, a ustanovljeno je da u biti nisu iz tih organizacija nego novac prikupljaju za svoje osobne potrebe”, navodi glasnogovornik Uprave policije USŽ Adnan Beganović. Građani se većinom rado odazivaju na humanitarne akcije, ali upravo radi ovakvog neovlaštenog prikupljanja novca rijetki vjeruju da sredstva dođu do onih kojima su namijenjena. Žalosno je da zbog ovakvih prevara, novac ne dobiju oni kojima je zaista potreban.

     

    bhrt

     

     

  • Farmeri primorani da smanjuju broj grla zbog poskupljenja stočne hrane

    Farmeri primorani da smanjuju broj grla zbog poskupljenja stočne hrane

    Domaću proizvodnju mlijeka i mesa, osim izraženog uvoza, ugrožavaju i visoke cijene stočne hrane. Usljed ovakve situacije, uzgajivači smanjuju broj grla na svojim gazdinstvima, što je potvrdilo nekoliko srebreničkih farmera.

    Visoke cijene stočne hrane već su se odrazile na farmu „Bošnjak“ iz Skejića kod Srebrenice, vlasništvo Zijade Efendić, koja na očevom imanju u rodnom selu godinama u jednom turnusu uzgaja po 30 bikova.

    Iako 80 posto hrane za bikove osigurava s očevog imanja uzetog pod zakup, površine 70 dunuma, Efendić je rekla da nema te ekonomske računice koja će sve ove troškove i sva enormna poskupljenja stočne hrane pokriti.

    • Efendić: Visoke cijene

      Efendić: Visoke cijene

      FOTO: AVAZ

    – Ovih dana sam prodala turnus od 30 bikova i još ne znam hoću li ponovo kupovati telad od dosadašnjih dobavljača. Zbog lošeg puta do sela ucjenjuju nas mesari, dižu cijene. Tako da sam bila prinuđena da bikove prodam po cijeni od 4,90 KM za kilogram žive vage – kazala nam je Efendić.

    Redžep Avdić, farmer iz Zelenog Jadra kod Srebrenice, ima 25 muznih krava.

    • Avdić: Loša situacija

      Avdić: Loša situacija

      FOTO: AVAZ

    – Uz otkupnu cijenu, u prosjeku 0,60 KM za litar mlijeka, koliko plaćaju mljekare i otkupljivači, ne može se sastaviti kraj s krajem – naveo je Avdić.

    – Otkupljivač mlijeka me snabdijeva dijelom stočne hrane. Računicu još nismo svodili, a ako se cijena mlijeka ne prilagodi s rastom cijena stočne hrane, prinuđen ću biti da smanjim broj grla ili, čak, ugasim farmu – pojasnio je Avdić.

    I ovčar Abdulah Mehanović iz Klotjevca kod Srebrenice zabrinut je zbog poskupljenja stočne hrane. Usto, dodao je, slijedi poskupljenje i veterinarskih usluga.

    • Mehanović: Svi nezadovoljni

      Mehanović: Svi nezadovoljni

      FOTO: AVAZ

    Mehanović je kazao da nema problema kada je u pitanju nabavka sijena za ishranu ovaca.

    – Neće ovce da jedu samo sijeno. Treba im žita, mekinja i koncentrata i sve to treba kupiti, kao i gorivo za kosilice i kupilice sijena. Problem je i to kome prodati vunu kada na proljeće ošišam 200 ovaca i oko 100 janjadi. Nekada su bile zadruge koje su otkupljivale vunu, danas je palimo. Očekujem da će rastom cijena stočne hrane poskupjeti i janjetina. Nadam se da će biti, barem, osam maraka po kilogramu žive vage – istakao je Mehanović.

    izvor: avaz.ba

  • Zaronite u čarobni svijet kraških polja!

    Zaronite u čarobni svijet kraških polja!

    Ornitološko društvo Naše ptice vas poziva na izložbu fotografija „Kraška polja Bosne i Hercegovine 2021“.
    Kraška polja su najvredniji biseri prirode Bosne i Hercegovine, i predstavljaju važne centre biodiverziteta i endemizma naše zemlje. Sa ciljem predstavljanja hidroloških, kulturnih i biodiverzitetskih vrijednosti ovih područja široj javnosti, Ornitološko društvo “Naše ptice” je organizovalo međunarodni foto konkurs “Kraška polja Bosne i Hercegovine 2021”. Pozivu za učešće odazvala su se 52 autora iz zemlje i inostranstva, sa ukupno 369 fotografija snimljenih na 23 kraška polja Bosne i Hercegovine.
    Dvadeset najboljih fotografija premijerno predstavljamo publici na izložbi u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u period 12-18. 2. 2022. godine. Izložba će biti svečano otvorena 12. 2. 2022. godine u 18 h uz dodjelu nagrada za najuspješnije autore. Pozivamo sve ljubitelje prirode i dobre fotografije da prisustvuju svječanom otvaranju ili da izložbu posjete radnim danima u periodu od 8-16 h. Ulaz je slobodan.
    Posjetioci će imati priliku da pogledaju i fotografiju „Rijeka zmijolikog toka“ autora Daria Batinića, koja je izložena u paviljonu Bosne i Hercegovine, na sajmu EXPO2020 u Dubaiju.
    Fotografije su se takmičile u četiri kategorije:
    1) Kraška polja i voda,
    2) Kraška polja i ljudi,
    3) Samonikle biljke kraških polja,
    4) Divlje životinje kraških polja
    Foto konkurs je realizovan u okviru projekta “Kraška polja 3+ Podrška zaštiti i održivom regionalnom razvoju Livanjskog i Duvanjskog polja”, koji implementira Ornitološko društvo “Naše ptice” u saradnji sa partnerskim organizacijama “EuroNatur”, “Centar za životnu sredinu” i “Naša baština”, a finansira fondacija MAVA”.
  • Gigant iz Tešnja ostvario rekordan rezultat

    Gigant iz Tešnja ostvario rekordan rezultat

    Najveći privatni naftni distributer u Bosni i Hercegovini, kompanija Hifa-Oil u vrijeme pandemije i značajnih ekonomskih turbulencija ostvarila je najbolje poslovne rezultate od svog osnivanja sa ukupno ostvarenih 545 miliona KM prihoda. Riječ je o rastu od 38,5 posto u odnosu na 2020. godinu.

    Prihod cijele Grupacije koja u svom sastavu broji 16 kompanija iznosio je 825 miliona KM, što je ujedno i najbolji rezultat od njenog nastanka.

    Najveći promet u 2021. godini ostvaren je u sektoru bijelih derivata sa indeksom od 136,53 posto. Rast prihoda značio je i prilive državi od preko 100 miliona KM koje su članice Hifa-Oil Grupacije uplatile na ime poreza, doprinosa i drugih obaveza na osnovu poslovanja.

    Rast i razvoj kompanije pratio je i povećanje broja uposlenih za 21 posto odnosno 43 nova uposlenika unutar kompanije.

    Snažnom rastu doprinijela je također i odluka razvijanja brenda EUROSOLAR koji se bavi prodajom, izgradnjom i održavanjem solarnih sistema, te savjetovanjem i projektovanjem solarnih elektrana.

    Kada se govori o investicijama unutar Hifa-Oil Grupacije, 2022. godina je godina širenja na strana tržišta, te je najznačajnije pomenuti da kompanije Euro-Metali, Euro-Roal svojim lagerskim kapacitetima ulaze na tržište Hrvatske i Crne Gore, rast i razvoj maloprodajne mreže u Crnoj Gori za 150 posto što znači otvorenje novih 5 maloprodajnih objekata, implementiranje  novih  tehnologija u kompaniji LB Profile, kao i ulaganje u proizvodne kapacitete i mašine u kompaniji HIT DESIGN.

     

    Izvor: biznisinfo.ba

  • Uvođenjem fiskalizacije u Semberiji ugašene hiljade zanatskih radnji

    Uvođenjem fiskalizacije u Semberiji ugašene hiljade zanatskih radnji

    Stari zanati nekada su u semberskoj ravnici bili okosnica razvoja privrede. Danas, na prste jedne ruke mogu se nabrojati vrsni majstori zanatstva koji su uspjeli očuvati tradiciju. Razvojem industrije i uvođenjem fiskalizacije, više od 3.000 zanatskih radnji je ugašeno.

    Bijeljina je nekada bila grad zanatstva i ono što je ovom gradu davalo prepoznatljiv ton. Dijelovi grada bili su sastavljeni od zanatskih, ugostiteljskih, trgovinskih radnji, preduzetništvo se širilo i taj trend se održao do uvođenja fiskalizacije.

    “Nakon fiskalizacije imali smo drastičan pad broja zanatskih radnji. Uslovi rada su zaista teški, preduzetničke vode su zahtjevne, neizvjesne, ali i zahvalne. U neka vremena prije pandemije, onaj ko je volio svoj zanat ulagao je u sebe, svoju opremu, bio je bogat, samostalan ekonomski, sa sigurnom egzistencijom”, kaže Mile Stević, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore.

    Od 2.000 zanatskih radnji tek desetak njih su stare zanatske radnje. Većina od nekadašnjih zanata i zanatlija su prosto nestali, te danas rijetko ko zna čime su se tačno bavili remenar, gombar, sarač, bunardžija. Radnju sa šest decenija dugom tradicijom bavljenja užarskim zanatom, majstor Selim Šabanović naslijedio je od oca. Danas je jedini užar u sjeveroistočnoj BiH i jedan je od posljednjih zanatlija koji prkose vremenu.

    “Ja sam jedini od ovih starih zanata koji još radi. Ima možda ponegdje još neki limar, ali danas je sve to industrija. Sve su to ljudi s velikim pogonima i magacinima, ali klasičnih zanatskih radnji jako teško”, ističe užar Šabanović.

    Tradiciju, kaže, nema ko da nastavi.

    “Mladi ljudi teško ostaju na zanatima, vidite da odavde odlaze i školovani ljudi jer nemaju perspektivu. Mi smo već u nekim godinama, a i ljubav čini svoje prema zanatu pa smo tu da očuvamo neku tradiciju. Dokle ćemo uspjeti i kako, pred nama je vrijeme da se vidi.”

    No, ne izumiru samo stari zanati. Na tržištu rada odavno vlada deficit za zanatlijama. Upisna politika bh. obrazovnih ustanova nije usklađena sa realnim potrebama tržišta rada te doprinosi da novi kadrovi samo popunjavaju mjesta na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH. Sa druge strane, nedostatak radne snage bilježi se u proizvodnim zanimanjima. Radna grupa odredila je postulate po kojima će se sprovesti upisni postupak.

    Pročitajte više na: https://www.akta.ba/vijesti/bih/145018/uvodenjem-fiskalizacije-u-semberiji-ugasene-hiljade-zanatskih-radnji

  • Iskristalisana nova većina u Tuzli, SBB se priklanja SDA-u i ostaje konstanta u vlasti

    Iskristalisana nova većina u Tuzli, SBB se priklanja SDA-u i ostaje konstanta u vlasti

    Tuzlanski kanton iduće sedmice bi mogao dobiti novu izvršnu vlast, jer je osigurana većina neophodna za smjenu aktuelne i formiranje nove Kantonalne vlade. Kako saznaje Klix.ba, tri skupštinska zastupnika odlučila su napustiti aktuelnu koaliciju i preći u novu.

    Kao što je poznato od jučer, Stranka demokratske akcije (SDA) prikupila je 16 potpisa skupa s kadrovima Demokratske fronte (DF), Socijaldemokrata BiH (SDBiH) i Stranke za BiH (SBiH), koji su stavljeni na zahtjev upućen Kantonalnoj skupštini za sazivanje sjednice.Predsjednik tog zakonodavnog tijela Slađan Ilić iz Socijaldemokratske partije (SDP) veoma brzo je odgovorio sazivanjem sjednice koja će biti održana u ponedjeljak.

    Iako će dnevni red biti usvojen na samoj sjednici, već je poznato da će glavna tačka biti smjena aktuelne Vlade TK, na čijem čelu se nalazi Kadrija Hodžić iz SDP-a.

    Još uvijek aktuelna vlast, koju pored SDP-a čine i Pokret demokratske akcije (PDA), Savez za bolju budućnost (SBB) i Naša stranka (NS), uz nezavisnog zastupnika Smaju Mandžića, na klimavim nogama je izvjestan period.

    Kako je potvrđeno za Klix.ba, krizu su dodatno produbile američke sankcije koje su uvedene sada već bivšem lideru PDA Mirsadu Kukiću, a njegov potez – podnošenje ostavke na mjesto predsjednika stranke nie u potpunosti smirio članove SBB-a.

    Klix.ba saznaje iz nekoliko izvora da je održan neformalni sastanak na kojem su članovi SBB-a uz nezavisnog zastupnika Smaju Mandžića aktuelnim političkim partnerima saopćili da napuštaju aktuelnu vlast, pridružujući se novoj.

    Kako dalje saznaje Klix.ba, SBB, koji ima dva skupštinska zastupnika, neće učestvovati u izvršnoj vlasti, odnosno u sazivu nove Kantonalne vlade neće imati svoje ministre, što je bio slučaj i u prethodnom periodu.

    Zanimljivo je da će na ovakav način, prelaskom iz jedne u drugu koaliciju, SBB u Tuzlanskom kantonu zadržati konstantu u vlasti.

    Naime, kraj pretprošle i početak 2021. godine donio je nesvakidašnju političku krizu u Tuzlanskom kantonu, koja je kulminirala smjenom tadašnje vlasti u kojoj su se nalazili SDA, SBB, DF, Socijaldemokrate BiH i Stranka za BiH.

    Tas na vagi tada je predstavljao upravo SBB, čija su dva skupštinska zastupnika odlučila napustiti tadašnju vlast te se pridružiti novoj, koju su formirali SDP, Naša stranka i PDA, uz nezavisnog zastupnika Smaju Mandžića, koji funkcioniše po matrici priklanjanja čas SDA-u, čas PDA-u.

    Vrijedi kazati da se aktuelnoj vladi, kojom rukovodi premijer Kadrija Hodžić, pripisuju brojne anomalije u radu, a posebno se ističu stranačka zapošljavanja i nezakonita imenovanja u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, glavnom plijenu u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH.

    Kada je riječ o SDA-u, ova stranka na vlasti u Tuzlanskom kantonu nije već godinu dana, ali je kontinuirano ukazivala na propuste trenutne većine.

    Izvor: klix.ba

  • Imovina političara: Od novinara kriju jahte, a prijavljuju “nezaposlenu djecu”

    Imovina političara: Od novinara kriju jahte, a prijavljuju “nezaposlenu djecu”

     

    Da je politika unosan posao pokazuje imovina brojnih bh. političara. A, mnogi od njih svoj imetak i kriju. Zakon, uglavnom, ignoriraju. U svojim su nastupima uglavnom spominjali male ušteđevine, nezaposlenu djecu, te kako se politikom bave zbog naroda. Ili je, ipak, zbog nekretnina?!

    Dok se u svojim govorima zalažu za građane u džepovima su im milioni. Posjeduju brojne nekretnine. I firme. Ovako oni koji prate imovinu političara opisuju njihovo djelovanje. Posjede nerijetko ne prikazuju u imovinskim kartonima

    ”Sredoje Nović iz SNSD-a nije naveo da ima dva stana u Beogradu. Prvo je našoj novinarki tvrdio da nema stanove, a onda kada mu je pokazala dokumentaciju iz zemljišnih knjiga, rekao je: Imamo te stanove šta je sporno?!”, otkriva nam novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Jasna Ferhatović.

    Imovina njegovog stranačkog šefa Milorada Dodika premašuje dva miliona maraka. Poznata je izjava u kojoj navodi da mu je sin Igor nezaposlen. Centar za istraživačko novinarstvo i to je tretirao.

    ”Međutim njegova djeca imaju nekoliko firmi. To je firma Fruit eko iz Gradiške u suvlasništvu njegovog sina Igora, njegova kćerka Gorica ima četiri firme, a sin dvije znači”, pojašnjava nam Ferhatović.

    Osim Dodika u fokusu su Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

    Punac Dragana Čovića, inače penzionisani rudar, kupio je vilu u vrijednosti od 800 hiljada maraka. Lider SDA u posljednjem imovinskom kartonu nije prijavio zemljište u vrijednosti od 250 hiljada. Fahrudin Radončić nije prijavio jahtu, a potpredsjednica Federacije Melika Mahmutbegović nekoliko nekretnina.

    No, tu priča ne prestaje…

    Državni poslanik Nenad Nešić prećutao je posjedovanje firme u imovinskom kartonu. Također, njegov otac Rade bio je u Skupštini Opštine Istočno Novo Sarajevo. Iako je predao CIK-u prazan imovinski karton, novinari su utvrdili da je on vlasnik firme „Dar-Company“. O porijeklu imovine žustro se rapravljalo u Narodnoj Skupštini RS.

    ”Evo recite mi ko u vladajućoj većini nema nekretnine u Beogradu? Neko na Dedinju, neko u Beogradu”, izjavio je poslanik u ovoj skupštini Nebojša Vukanović.

    ”Jeste li svjesni vi iz pozicije, da li vi znate da ovaj Zakon tjera vaše šefove u zatvor, odmah”, pitao je Miladin Stanić, poslanik u NSRS.

    Sličan Zakon prije nekoliko mjeseci usvojen je u Tuzlanskom kantonu. Nakon mnogo otpora.

    ”Koliko god se svi deklarativno zalažu za borbu protiv korupcije puna su im usta tih rečenica u kojima poručuju da su za to da se korupcija suzbije, a u suštini korupcija je rak rana bh. društva i tu smo gdje jesmo. Kada se počnu suštinske stvari raditi naiđete na prepreke tamo gdje se čak i najmanje nadate”, opaža Una Harčin, ministrica pravosuđa i uprave TK.

    Te prepreke pokazuju dvostruku igru političara. Dok traju njihovi konflikti, oni enormno zarađuju i stiču brojne nekretnine. Toliko nekretnina da ih ne bi mogli platiti ni sa izuzetno visokim platama koje dobijaju.

    Samo za primanja zvaničnika u Parlamentu BiH i Parlamentu Federacije izdvaja se skoro 36 miliona maraka.

    izvor: N1

  • Gasi se još jedan bivši privredni gigant: Fabrika duhana Sarajevo zatvara se 31. marta?

    Gasi se još jedan bivši privredni gigant: Fabrika duhana Sarajevo zatvara se 31. marta?

    Fabrika duhana Sarajevo prestaje sa radom 31. marta, kada se pokreće proces likvidacije ove firme koja je radila 130 godina, tvrdi Muhamed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine.

    Sve igre oko FDS-a se završavaju i sve bivše federalne vlade snose dio odgovornosti za gašenje ove fabrike sa tradicijom od 130 godina. U ovoj fabrici je prije rata radilo tri hiljade ljudi, a sada je ostalo svega 150 radnika, a i oni će ostati bez posla za 50 dana. Radnicima će se uručiti otkazi i dobit će otpremninu. Koliko će to iznositi, još se ne zna. Na poslu će ostati oko pet radnika iz Uprave, kako bi završili proces likvidacije – ističe Avdagić.

    Avdagić za gašenje FDS-a smatra odgovornim bivšeg direktora ove firme, Dinu Mulahasanovića. Urušavanje FDS-a, pojašnjava Avdagić, nastavilo se 2016. godine kada je Vlada Federacije BiH prodala svoj udio od 39,9 posto austrijskoj kompaniji CID Adriatic Investments GmbH koja je djelovala u saradnji sa gigantom duhanske industrije British American Tobacco (BAT).

    On podsjeća da je Fabrika bila među najprofitabilnijim preduzećima u Bosni i Hercegovini, dok je direktor bio Šefik Lojo.

    Nakon Lojine smrti niko ne zna koliko je ostavio kapitala u FDS-u i mnoge nekretnine, i to su vrijednosti na desetke miliona maraka. Fabrika je ostala i bez svog brenda. Upozoravao sam i tada kada je već počelo urušavanje fabrike da će doći do gašenja, kao što je ugašena i Fabrika duhana u Mostaru, ali svi su se trudili da Fabrika prestane sa radom i u tome su uspjeli – zaključuje Avdagić.

    Kontaktirali smo direktora Fabrike duhana Sarajevo i predsjednika Sindikata FDS-a, ali oni nisu odgovorili na naša pitanja.