Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U BiH 177 novozaraženih, preminulo 18 osoba

    U BiH 177 novozaraženih, preminulo 18 osoba

    U Bosni i Hercegovini zabilježeno je 177 novih slučajeva koronavirusa, od 1.146 obrađenih testova.

    Preminulo je 18 osoba, podaci su entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Distrikta Brčko.

    Federacija Bosne i Hercegovine

    U Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano je 135 osoba pozitivnih na koronavirus, od 818 obrađenih testova (bez podataka s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu). Preminulo je osam osoba.

    Od početka pandemije je registrirano 239.837 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 1.184.220 obrađenih testova.

    Ukupno je preminulo 8.366 osoba, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

    Republika Srpska

    U Republici Srpskoj je registrirano 39 osoba pozitivnih na koronavirus, od 232 obrađena testa. Preminulo je devet osoba.

    Do sada je registrirano 110.089 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 409.297 obrađenih testova.

    Ukupno je preminulo 6.147 osoba, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Distrikt Brčko

    U Distriktu Brčko su registrirane tri osobe pozitivne na koronavirus, od 96 obrađenih testova.

    Preminula je jedna osoba, podaci su Vlade Distrikta Brčko.

  • Nakon dvogodišnje pauze: Poznata Čevljanska korida bit će održana 30. i 31. jula!

    Nakon dvogodišnje pauze: Poznata Čevljanska korida bit će održana 30. i 31. jula!

    Nakon dvogodišnje pauze zbog koronavirusa Čevljanska korida trebala bi biti održana 30. i 31. jula.

    Ovu informaciju za Faktor je potvrdio Besim Gljiva, predsjednik Upravnog odbora Čevljanske koride.

    – Pažljivo pratimo epidemiološku situaciju i 99% su šanse da ova velika tradicionalna manifestacija bude održana posljednjeg vikenda u julu. Zbog koronavirusa nažalost korida nije održana 2020. i 2021. godine. Već smo imali nekoliko sastanka i konačana odluka o održavanju bit će potvrđena u martu – kaže Gljiva.

    Na platou Čevljanskog polja u julu prošle godine simbolično je obilježen datum kada se trebala održati tradicionalna Čevljanska korida.

    – Nadamo se i vjerujemo da će se na Čevljanskom polju 30. i 31. jula okupiti veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, ali i ljudi iz cijelog regiona i da ćemo svi uživati u vrhhunskim borbama bikova i svemu ostalom po čemu je naša korida poznata. Među narodom vlada veliki interes. Imamo veliki broj poziva liz cijele BiH i svi se interesuju da li će korida biti održana. Zovu nas stalno i iz dijaspore. Nismo ni znali da smo ovoliko popularni i poznati. Vrijeme je da se na Čevljanskom polju čuje punovo muzika i da se zaigra bosansko kolo – kaže Gljiva.

    Faktor

  • Ovo nije nikako dobro: U Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara

    Ovo nije nikako dobro: U Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara

    Građani Bosne i Hercegovine svake godine u kladionicama potroše na milione KM, što najbolje pokazuje obim problema klađenja, odnosno kockanja koje praktikuju hiljade građana u zemlji, uključujući i veliki broj mladih osoba.

    Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, stanovnici ovog bh. entiteta u kladionicama samo prošle godine potrošili su blizu 1,6 milijardi KM, a godinu dana ranije više od 1,3 milijarde KM.

    Sanela Pekić, stručna saradnica za programe za prevenciju ovisnosti u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, istakla je da istraživanja jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ima veoma ozbiljan problem s kockanjem i klađenjem.

    – Ono što je zaista zabrinjavajuće je da smo po broju stanovnika vodeći kada je u pitanju broj kladionica. Ono što je također zabrinjavajući podatak je da je istraživanje koje je provedeno 2015. godine pakazalo da se barem polovina stanovnika u BiH nekada kladilo. Najčešće je to bilo loto, a potom sportske kladionice. Zabrinjava i podatak da je isto istraživanje pokazalo da je svaki treći stanovnik BiH uzrasta od 15 do 25 godina redovno posjećivao kladionice. Ono što je također zabrinjavajuće je da se procjenjuje da u Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara. Znači ovo su sve pokazatelji da je u BiH, nažalost, ovaj problem jako veliki i da je potrebno da se njime bavimo na sistemski način – rekla je u razgovoru za Anadolu Agency ​(AA) Pekić.

    Patološko kockanje spada u poremećaj navika i nagona, što znači da ga karakteriziraju ponovljene epizode kockanja prije kojih osoba osjeća rastuću napetost i uzbuđenje, užitak za vrijeme samog čina, a nakon kockanja može se, ali i ne mora javiti žaljenje i krivnja. Igrač nije u mogućnosti kontrolisati poriv za kockanjem mada izvođenjem tog čina čini štetu sebi i drugima.

    Pekić ističe da postoji više razloga zašto se ljudi odlučuju da kockaju, odnosno da odlaze u kladionice.- Sam način života, jako veliki nivo stresa, siromaštvo, nezaposlenost, sve su to razlozi zašto neko pokušava da pronađe izlaz ili prividno da pobjegne iz situacije u kojoj se nalazi. Bez obzira na činjenicu da maloljetnici ne bi smjeli, odnosno zakonski je zabranjeno da idu u kladionice i da se kockaju, istraživanje koje smo mi proveli 2016. godine pokazuje da su mladi uzrasta od 13 do 17 godina imali iskustvo klađenja i to u prevalenciji od skoro 40 posto. Više od 50 posto roditelja ovih ispitanika je znalo da oni idu u kladionice, odnosno da se kockaju, ali su to prećutno odobravali, što nam je isto tako indikator da mi odrasli kockanje ne smatramo problemom i smatramo ga kao bezazlenim načinom provođenja slobodnog vremena – pojasnila je Pekić, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu na prevenciji ovisnosti.

    Većina mladih u tom istraživanju su naveli da se najčešće kockaju zbog dosade.

    “Da li je razlog tome da nema kvalitetnih sadržaja ili da mladi nisu zainteresovani da se potrude da pronađu te sadržaje, to je sad vrlo upitno, ali neophodno je da kažemo mladima da ne postoji sistem na koji način će oni prevariti kladionice i da će nekako doći do lakog novca jer zaista osim dosade, ta želja za brzim i lakim sticanjem novca na početku je jedan od razloga zašto se ljudi klade”, istakla je Pekić.

    Rezultati dosadašnjih istraživanja koja su provedena na ovu temu pokazuju da socio-ekonomski status nema presudan utjecaj na poriv i želju ljudi da se kockaju.

    “Ono što statistički podaci govore jeste da u kladionice češće idu muškarci i to u dobnoj skupini od 45 do 54 godine. Također, veliki broj mladih ljudi posjećuje kladionice, ali je važno naglasiti da u odnosu na odrasle, mladi puno češće razvijaju patološku sliku kockanja, upravo zbog svog razvojnog statusa, i smatra se da je četiri do osam posto adolescenata više sklono patološkom kockanju u odnosu na odrasle. Bitno je naglasiti da su odrasle osobe koje su razvile patološku sliku kockanja počele kockati kao maloljetnici”, kazala je Pekić.

    Vrlo mali broj ljudi svjestan problema kockanja

    Pekić napominje da je vrlo mali broj ljudi uopšte svjestan da ima problema sa patološkim kockanje.

    – Također, kada prihvate da imaju problem vrlo rijetko se obraćaju za stručnu pomoć jer misle da mogu sami prevazići taj problem. Međutim, važno je naglasiti da ovisnost od kocki se razliku od ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim supstancama, i da bi se taj problem prevazišao potrebno je da se potraži stručna pomoć, a rješavanje patološkog kockanja jest proces koji traje jako dugo. Potrebno je sigurno više pokušaja, potrebno je promijeniti kompletan način života i važno je da osoba ima podršku porodice i bližnjih – naglasila je Pekić.

    Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE u martu ove godine počinje provoditi program prevencije kockanja i klađenja pod nazivom “Ko zapravo pobjeđuje?”.

    Program “Ko zapravo pobjeđuje?” prvi je sveobuhvatan i evaluiran program univerzalne prevencije kockanja mladih u, utemeljen na naučnim činjenicama i rezultatima inostranih i domaćih istraživanja. Program je razvijen u okviru projekta “Kockanje mladih u Hrvatskoj” koji se provodi od 2010. godine u Hrvatskoj.

    – To je program namijenjen srednjoškolcima, nastavnicima i roditeljima, i to je program koji je utemeljen na naučnoj prevenciji ovisnosti, što znači da se u Hrvatskoj provodi duži niz godina i nastao je na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu i važno je naglasiti da je dokazano efikasan. Mi ćemo od marta u saradnji sa srednjim školama u Kantonu Sarajevo pilotirati taj program, a ukoliko se pokaže da je efikasan, svakako ćemo ga implementirati i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini – rekla je Pekić.

    Kako je kazala, ne raspolažu podacima o tome koliko ljudi uspije da se odvikne od kockanja i klađenja, ali pretpostavlja da su podaci dosta slični kao i kod ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, a to je oko 10 posto.

    – To je jako nizak broj, pogotovo u vezi s kockanjem jer u BiH ne postoji puno mjesta na koja se mogu ljudi obratiti i dobiti pomoć. U Sarajevu postoji Zavod za bolesti ovisnosti i u Mostaru postoje klubovi za liječenje ovisnika o kocki – kazala je Pekić.

    Klub liječenih ovisnika o kockanju (KLOK)

    Jedan od njih je Klub liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) koji od 2010. godine u Mostaru vodi prof. Marko Romić, specijalista traumatske psihologije.

    Romić smatra da postoji više razloga zašto ljudi posjećuju kladionice i zašto se kockaju.

    – Jedan od razloga je da svi ti ljudi nemaju boljeg i pametnijeg načina da iskoriste vrijeme jer da oni kvalitetno koriste vrijeme oni bi onda radili na svojim radnim mjestima za neku pristojnu plaću i bili bi zadovoljni. Također, mladi koji ne rade, koji studiraju, ili koji su nezaposleni nemaju dovoljno kvalitetnih sadržaja, ne nude im se kvalitetni sadržaji, a prije svega nemaju ni razvijene navike da tragaju za kvalitetnim načinima korištenja slobodnog vremena i onda iz puke radoznalosti i iz dosade počnu s klađenjem, prvo za marku – dvije, a onda kod određenog broja ljudi relativno brzo to se razvije u problematično i ovisničko kockanje – kazao je Romić za AA.

    Kako je istakao, veliki problem je što značajan broj ljudi u BiH podiže čak i kredite, rasprodaje imovinu kako bi se mogli kockati, što, kako je rekao, “ne mogu vratiti da imaju još deset života”.

    – Ovisnici su kod nas zapravo glavni problem. S druge strane, imamo kockarsku industriju koja sve čini da im olakša to njihovo propadanje na način da na svakom mjestu imate uplatna mjesta ili kockanje preko mobitela. Imaju vrlo agresivnu propagandu, u medijima su svugdje njihove reklame. Oni to pokušavaju predstaviti kao nekakvu društveno korisnu aktivnost od čega naši budžeti imaju korist, što je iskrivljavanje činjenica, jer sve to skupa vodi u propast pojedinca, porodice i cijelog društva – rekao je ovaj psiholog.

    Iz različitih socio-ekonomskih grupa

    Već 12 godina vodi Klub liječenih ovisnika o kocki u Mostaru kroz koji je prošlo više stotina ljudi. Uz taj klub vodi i dva online kluba u kojima pomoć traže ljudi koji žive u Tuzli, Bihaću, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj, i drugim zemljama…

    Romić ističe kako među tim ljudima koji se kockaju ima osoba iz različitih socio-ekonomskih grupa.

    – Tu nema pravila. Tu ima ljudi koji su nekada bili jako bogati, ima ljudi koji su vrlo siromašni, ima ljudi koji su vrlo ugledni kao što su ljekari, inženjeri, direktori, ima prosječnih ljudi, muškaraca, žena. Patološko kockanje ne bira svoje žrtve – kazao je.

    U Klubu liječenih ovisnika o kocki u Mostaru pružaju grupni izvanbolnički oblik liječenja u kojem jednom sedmično grupa ima sastanak.

    – Na sastanku je obavezno da bude patološki kockar i član njegove porodice, supružnik ili otac, majka, brat, sestra. Po potrebi se radi dodatna individualna psiho terapija. Onaj koji hoće da se liječi lako će on naći način za to, problem je to što patološki kockari ne žele da se liječe i kad ih dobronamjerno upozoravate oni će se naljutiti na vas i reći da ste zli, da uvećavate problem i da im ne treba liječenje. U pravilu svaki stoti se liječi – istakao je Romić, dodajući da oko 70 do 75 posto onih koji prođu takav oblik liječenja uspješno apstinira od kockanja.

  • Pogledajte za koliko ljudi u BiH se uplaćuju doprinosi, od kojih nikada neće imati nikakve koristi!

    Pogledajte za koliko ljudi u BiH se uplaćuju doprinosi, od kojih nikada neće imati nikakve koristi!

    Veliki broj građana oštećen.

    Zašto građani uplaćuju doprinose za PIO koji im ne ulaze u obračun penzije, pitanje je sa kojim je ovih dana u javnost izašao Aner Žuljević, delegat Socijaldemokratske partije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, nakon čega mu se javio veliki broj ljudi koji se po navedenoj problematici obračuna osjećaju ostećenim, a najavili su i da planiraju pokretati i sudske postupke.

    Samo za pet godina, u Federaciji BiH građani su potpisali  507. 399 ugovora o djelu, a dohodak po osnovu njih bio je veći od 722 miliona KM. Ipak, obračunati doprinos za PIO  neće ući u obračun penzije ni za jednog građanina koji je potpisao ovaj ugovor.

    Takav tretman je, kaže Žuljević, neprihvatljiv, a vjerovatno i neustavan: “Doprinos za PIO pripada osiguraniku i ta sredstva moraju da ulaze u osnov za obračun penzije kada osiguranik bude ispunjavao uslove za odlazak u penziju, a sada na djelu imamo penaliranje osiguranika, bez šanse da ostvare ikakav benefit”, naveo je Žuljević, koji je tražio pojašnjenje iz nadležnog penzionog fonda, a odgovor koji je dobio ocijenio je kao krajnje birokratski.

    O sljedećim koracima koje planira poduzeti više je rekao za BUKU.

    Prvo planira zatražiti autentično tumačenje člana zakona o jedinstvenom registru doprinosa, koji se po struci koja je analizirala problem pogrešno primjenjuje od strane Poreske uprave kada su u pitanju matične evidencije.

    To je najbrži pravni put da se ove stvari razjasne, napominje. U slučaju da na taj način ne uspije, onda će zatražiti izmjene zakona.

    “Što se tiče ocjene ustavnosti, ona je zadnja opcija jer podrazumijeva da moram po osnovu Član 39 zakona o postupku pred Ustavnim sudom pronaći ovlaštenog podnosioca zahtjeva iz člana IV. C. 10. (2) i (3) Ustava. U ovom momentu bilo ko od ovlaštenih podnosilaca može bez problema pokrenuti postupak ocjene pred Ustavnim sudom ukoliko to žele. Ono čime bih zaključio ovu  izjavu jeste da mi se nakon izalaska u javnost sa ovom problematikom javio ogroman broj ljudi koji se osjećaju ostećenim, te najavljuju da će pokretati i sudske postupke”, istakao je Žuljević za BUKU.

    A obračun ugovora o djelu u Federaciji BiH za neto iznos od 1.000 KM izgleda ovako:

    NIZ NELOGIČNOSTI

    Komentar smo zatražili i od ekonomiste Faruka Hadžića.

    Kako za BUKU kaže, postojeća zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini koja se odnose na oporezivanje rada imaju niz nelogičnosti. Najveće nelogičnosti se odnose na plaćanje doprinosa, specifično za doprinose za PIO i zdravstveno putem ugovora o djelu / autorskih ugovora ili uplata iz inostranstva. U oba slučaja, pojašnjava, plaća se doprinos za zdravstvo, ali to ne znači da se navedena usluga može koristiti.

    “U slučaju da ste prijavljeni kao nezaposlena osoba na birou, zdravstveno osiguranje imate već putem tog osnova. Ukoliko niste na birou, a nezaposleni ste, zdravstveno osiguranje možete imati ako plaćate dobrovoljno osiguranje, što nema nikakve veze za ovim plaćenim doprinosom putem ugovora o djelu / autorskom ugovoru / uplati iz inostranstva. Čak i ako ste zaposlen i na taj način imate osiguranje, postavlja se pitanje zašto plaćate nešto što već imate. Odgovor je inače standardan – “tako piše u zakonu”. Kada su u pitanju doprinosi za PIO putem ovih ugovora, iako u zakonu piše da će ulaziti u osnovicu, u praksi je nešto drugačija situacija i postoje različita tumačenja, na štetu radnika”, pojašnjava Hadžić, a dodatno poseban problem predstavlja situacija za mnoge radnike koji rade isključivo putem ugovora o djelu, ali im na taj način ne ide staž, iako imaju radno iskustvo. Upravo je staž bitan i kod ostvarivanja prava na penziju, naglašava Hadžić, jer je definisano da osoba treba imati i određen broj godina ostvarenog radnog staža, kako bi se prava na penziju mogla koristiti. Upravo je to struka više puta nudila kao prijedlog, da se radni angažman putem ugovora o djelu priznaje i kao staž, čime bi se mnogi problemi riješili.

    REPUBLIKA SRPSKA- DOPRINOSI ZA PIO 18,5 POSTO

    Situacija u Republici Srpskoj je nešto drugačija i ovdje se od 1. januara 2018. godine za sva lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovora o autorskom djelu i ugovora o djelu plaćaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto, bez obzira na to da li su lica koja treba da obave predviđene poslove već zaposlena ili ne.

    A obračun ugovora o djelu za neto iznos od 1.000 KM izgleda ovako:

    Primjera radi, u Republici Srpskoj je u prvih 11 mjeseci 2018. godine ukupno 19.877 ljudi ostvarivalo novčana primanja po osnovu ugovora o djelu, a od toga njih gotovo pola, ili čak 9.678, nije istovremeno imalo redovni posao i primanja po osnovu redovnog rada.

    Pravnici sa kojima smo razgovarali slažu se da je sve oko penzijsko-invalidskog osiguranja maksimalno zakomplikovano, tako da “ugovorci” po zakonu imaju određena prava, ali teško ostvariva u praksi.

    Tako iz besplatne pravne službe Saveza sindikata Republike Srpske su jasni – ugovor o djelu je rad koji nije radni odnos, a nije ni  uređen Zakonom o radu RS „(Sl. glasnik RS“ broj: 1/16) za razliku od ugovora o  privremenim i povremenim poslovima, iako je uobičajan u pravnoj praksi.

    Iz PIO Republike Srpske kažu da nepoznanica nema, te da se uplate po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, prema propisima u Republici Srpskoj,  računaju, odnosno preračunavaju, u penzijski staž, odnosno staž osiguranja, te je ugovor o djelu jedan od obaveznih oblika osiguranja.

    Obračun penzijskog staža u smislu dužine tog staža, kažu, određuje se na osnovu uplata doprinosa po osnovu ugovora o djelu. Tako, pojašnjavaju, primanju na godišnjem iznosu od primjerice 11.750 KM, (što odgovara iznosu prosječne plate u Republici Srpskoj u prošloj godini), po osnovu ugovora o djelu, preračunato, daju jednu godinu staža. Za godišnji iznos primanja, po navedenom osnovu, u visini od npr. 5.587 KM računa se kao šest mjeseci ili 1/2 polovina godine staža osiguranja. 

    “O pravima  iz penzijskog i invalidskog osiguranja odlučuje se na osnovu  podnesenog zahtjeva. Zahtjev se podnosi  u poslovnici/ Filijali Fonda PIO, prema mjestu poslednjeg osiguranja, odnosno prebivališta, ako je nakon prestanka posljednjeg osiguranja prošlo više od 12 mjeseci”, ističu u PIO RS.

    SVI TVRDE DA PENZIJA NEĆE BITI

    Ekonomisti za ovakvo zakonsko rješenje imaju jedno pitanje – u čiju korist se oporezuju doprinosi po osnovu ugovora o djelu? I jedan odgovor – u korist institucija koje moraju iznaći sredstva da isplate penzije svakog mjeseca.

    Jer sve do sada rađene analize jasno pokazuju da penzioni sistem kakav imamo sigurno još dugo neće moći funkcionisati. Tako da su upitne i penzije i njihovi iznosi za stalno zaposlene, a o  “ugovorcima” da i ne govoriimo.

    Poređenja rad, u odnosu na januar 2016. godine, kraj 2020. godine dočekali smo sa 50.573 više penzionera, i u 2020. godini smo izdvojili 592,4 miliona KM više za penzije.

    “Situacija će i narednih godina biti još složenija zbog vrlo nepovoljne starosne strukture stanovništva. Mladih je sve manje, starijih sve više. Ovaj problem ne poznaje pandemiju COVID-a i druge krize, jednostavno raste svake godine, jer trebamo osigurati novac za naše penzionere, a postavlja se pitanje kako kada mladi odlaze i kada ne bude dovoljno novca od naplate doprinosa. Iako se može činiti dobrim što je penzioni sistem na budžetu, nedostatak sredstava će se osigurati od drugih poreza, a to znači manje novca za druge budžetske kategorije i više zaduživanja. Razmislimo šta će nas čekati za narednih pet godina i kako ćemo osigurati taj novac, jer tih pet godina prođe u trenu”, zaključio je Hadžić.

    Koliko je stanje ozbiljno, možda najbolje pokazuje činjenica da kada je uvođen sistem penzija u Njemačkoj nakon II svjetskog rata, bila su 4 radnika na jednog penzionera i  to je tek garantovalo održivost penzionog sistema.

    Mi sada imamo 1,2 radnika na jednog penzionera, što je jedan od najmanjih omjera u istoriji.  Za par godina će se ovi brojevi izjednačiti.
    Pored rasta broja penzionera i odliva radnosposobnog stanovništva, koje je ključni faktor da bi poslovni subjekti redovno uplaćivali obavezne doprinose, drugi veliki problem je standard penzionera. On je najblaže rečeno zabrinjavajući, jer trenutna visina penzija ne omogućava ni minalne uslove normalnog življenja.
    A kad su i prosječni prihodi niski, onda to znači samo jedno – da će svaki naredni naraštaj penzionera biti katapultiran u sve dublje siromaštvo.

    infoBugojno

  • Nakon 13 godina pada: Prvi put u BiH povećan broj izdatih akciznih markica na duhan i cigarete

    Nakon 13 godina pada: Prvi put u BiH povećan broj izdatih akciznih markica na duhan i cigarete

    Povećanje broja izdatih akciznih markica utjecalo je i da su prihodi od akciza na duhan 2021. godine bili veći za 103 miliona maraka u odnosu na 2020, kazao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

    – Godina 2021. bila je rekordna po količini i vrijednosti oduzetih ilegalnih cigareta što je rezultiralo da je nakon 13 godina konstantnog pada u prošloj godini došlo do povećanja broja izdatih akciznih markica na cigarete. Prošla godina bila je najuspješnija kada je riječ o vrijednosti oduzetog nelegalnog duhana i duhanskih proizvoda na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini – ističe Kovačević.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2019. godini vrijednost zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda bila je veća od 1,2 miliona KM, u 2020. godine taj iznos je udvostručen te iznosi skoro 2,5 miliona KM. Najveći rast ostvaren je u 2021. godini kada je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih proizvoda s ilegalnog tržišta iznosila više od 5,3 miliona KM.

    Prema raspoloživim informacijama, najviše cigareta dolazi iz susjednih zemalja, iz Srbije i Crne Gore, te je shodno tome pojačan nadzor nad robom koja ulazi iz smjera ovih zemalja. Kontrole će se, kažu iz UIO, nastaviti i u narednom periodu.

    Ilegalno tržište u Bosni i Hercegovini je znatno poraslo od 2014. godine, uz izuzetak 2020. godine zbog pandemije COVID-19. Pokrenute su i javne kampanje “Stop švercu”, koje su zajednički provodili Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Udruženje ekonomista SWOT.

    Tabelarni prikaz koliko je zaplijenjenog duhana i duhanskih prerađevina za 2019, 2020. i 2021. godinu:

    Tako je Bosna i Hercegovina u 2014. godini bila svjetski lider u oporezivanju duhana, s prosječnim udjelom poreza od 86 posto od ukupne maloprodajne cijene jedne kutije od 20 cigareta, a u 2019. godini udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u BiH bio je 90,1 posto ponderisane maloprodajne cijene.

    Pozitivni efekti domaće akcizne politike iscrpljeni su u 2016. godini, gdje je novo povećanje specifične akcize dovelo do stagnacije, a u konačnici i pada vrijednosti legalnog tržišta duhanskih prerađevina.

    Pokazalo se da se raspon gubitka u naplati akciza kreće od 456 miliona KM u 2014. godini do 981 miliona KM u 2019. godini, što ukazuje na to da je izgubljena naplata akciza na ilegalnom tržištu veća od legalne naplate akciza. Kumulativno posmatrano, zbog ilegalne prodaje duhana i duhanskih proizvoda, propuštena je naplata akciza na duhan i duhanske proizvode u iznosu od 5,29 milijardi KM u periodu od 2014. do 2020. godine.

    Prihodi UIOBiH od akciza na duhanske proizvode po godinama:

    Najveći doprinos lakoj dostupnosti građanima ilegalnih duhanskih proizvoda doprinijelo je u BiH prebrzo i previsoko usklađivanje nivoa akciznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode. Građani su zbog toga krenuli u kupovinu duhana i cigareta na ilegalnom tržištu, čime se napravila veća šteta za zdravstveni sistem u cjelini zbog veće konzumacije proizvoda sumnjivog sadržaja.

    Faktor

  • Sve lošiji kvalitet života: Cijene rastu, vlast ubire harač

    Sve lošiji kvalitet života: Cijene rastu, vlast ubire harač

    Zbog rasta cijena energenata i osnovnih životnih namirnica BiH i region suočavaju se s enormnim rastom troškova života. Prema podacima portala numbeo.com, najveće svjetske baze podataka o kvalitetu života, cijene rastu u svim zemljama regiona.

    Uporedni podaci za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju pokazuju da su, primjera radi, mlijeko, riža i piletina još najjeftiniji kod nas, ali hljeb, jaja, domaći sir i krompir su jeftiniji u Srbiji i Crnoj Gori.

    Niža primanja

    • Arnautović: Socijalni nemiri

      Arnautović: Socijalni nemiri

      FOTO: AVAZ

    Kvalitet života građana ipak zavisi od mjesečnih zarada koje su u BiH najniže u regionu. Dok prosječna plaća u Sloveniji iznosi 2.366 KM, Hrvatskoj 1.848, Srbiji oko 1.150 KM, Crnoj Gori oko 1.044, prosječna neto plaća u BiH je oko 1.000 KM.

    Poskupljenja su svakodnevna, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika.

    – Cijene pekarskih proizvoda su porasle i do 50 posto, šećera i više, kafa je poskupjela do nekih 30 posto, ali su poskupjeli i voda, sokovi i različite usluge koje ne bi trebale zavisiti od uvoza. Poseban problem je poskupljenje energenata i grijanja, što je najveći problem za penzionere – kaže Arnautović.

    On dodaje da rastu prihodi od PDV-a, ali ne i plaće u realnom sektoru, pa je i radnicima sve teže.

    – Država se, definitivno, nije snašla. Prošle godine budžeti su bili usmjereni na pomoć privrednicima, ali ne i građanima. To je rezultiralo rastom troškova života, sad bi se budžeti trebali usmjeriti na direktnu pomoć građanima, ali iz usvojenih budžeta to nije vidljivo. Bojim se da bi to moglo rezultirati socijalnim nemirima – smatra Arnautović.

    Murisa Marić iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” kaže da su potrošači ogorčeni jer njihovi zahtjevi ne dopiru do vlasti. Na tiha poskupljenja po nekoliko feninga “Don” upozorava već dvije i po godine, a poremećaji na svjetskim tržištima situaciju su dodatno zakomplicirali.

    – Mi smo samo kolateralna šteta, kod nas se lomi najdrastičnije zato što smo najsiromašniji. Donosioci odluka su najbitniji kada je o rastu cijena riječ. Mi imamo ogromnu kvotu uvoza, ne štitimo domaću proizvodnju niti imamo planove da bismo je razvili i da bi se ovo donekle ublažilo i stalo ukraj – ističe Marić.

    Nove mjere

    • Marić: Kod nas najdrastičnije zato što smo najsiromašniji

      Marić: Kod nas najdrastičnije zato što smo najsiromašniji

      FOTO: AVAZ

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da mjere ograničavanja cijena u ovom trenutku mogu biti efikasne kao privremene, dok se ne poduzmu dugoročnije. Ako bi se donijele na način da ih svi akteri u lancu snabdijevanja mogu podnijeti, bez očekivanja visokog profita koji mnogi danas ostvaruju, i ako bi bile praćene garancijom vlasti da će firme koje eventualno dođu u probleme imati podršku, Gavran smatra da do nestašica neće doći.

    Za primjer navodi Srbiju, koja je ograničila cijene osnovnih namirnica, i Hrvatsku, koja je ograničila cijene goriva, pa do nestašica nije došlo.

    – U slučaju BiH, donošenje odluka o smanjenju stope PDV-a ili akciza zahtijevalo bi beskrajno mnogo vremena i bez aktuelne političke krize. Neka bi normalna država, koja ima vlast koju zanima životni standard građana, naprimjer, putem robnih rezervi kratkoročno, a putem podrške domaćim proizvođačima dugoročno mogla uticati na smanjenje cijena i bez administrativnih mjera njihovog ograničenja. Međutim, mi nemamo takve vlasti i ne mogu biti optimista – kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran.

    • Gavran: Robne rezerve

      Gavran: Robne rezerve

      FOTO: AVAZ

    Naplata akciza

    Dok se građani žale na poskupljenja, vlast se hvali rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što i jeste rezultat rasta cijena, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

    Upozorava da je inflacija opasna, jer na nju ne utječe samo trenutni rast cijena već i buduća očekivanja.

    – Apeliram na donosioce odluka da barem urade ono što mogu, da privremeno ukinu naplatu akciza na gorivo koja ide u budžet (0,30 KM po litru za dizel, 0,35 KM po litru za benzin 95 i 0,40 KM po litru za benzin 98). Na ovaj način bi se trenutna cijena snizila na nivo od oko 2,15 KM po litru dizela, što bi dijelom amortiziralo rast cijena energenata. Apeliram da se poveća neoporezivi dio dohotka na 1.000 KM, čime će se povećati neto plaće radnika – navodi Hadžić te dodaje da se penzije trebaju uskladiti s rastom troškova života.

  • Upoznajte duvanjskog Vikinga: Unikatni životni stil Stipe Pleića

    Upoznajte duvanjskog Vikinga: Unikatni životni stil Stipe Pleića

    Stipe Pleić ili duvanjski viking kako ga često nazivaju, izaziva veliku pažnju svojim izgledom, kao i onim čime se bavi. U rodnom selu Stipanjići kod Tomislavgrada izgradio je repliku vikinške kuće u kojoj se nalaze mnogobrojni predmeti koje je sam izradio, a njegove unikate sjekire stigle su na svaki kontinent. U planu ima izgraditi vikinško selo koje bi privuklo mnogobrojne posjetitelje i ljubitelje vikinške kulture.

    Nakon života u Njemačkoj i rada na gradilištima, Stipe Pleić vratio se u svoj rodni Tomislavgrad. U staroj porodičnoj kući u kojoj se rodio izradio je repliku vikinške kuće koju koristi za izložbeni prostor i mjesto za opuštanje. Zbog povratka ne žali. Radi i uživa u onome što ga ispunjava i čini sretnim.
    “Ne može se porediti život u Njemačkoj i ovdje. U Njemačkoj nema života. Znači život je tu. U Njemačkoj si samo radnik, rob, znači ima radna roba i krevet“, kaže Stipe Pleić u razgovoru za N1.

    Sloboda, umjetnost, kreativnost – sve to pruža mu njegovo rodno mjestu. Po uzoru na seriju Vikinzi počeo je sa izradom sjekira i mačeva ukrašenim nordijskim i slavenskim motivima. Proces izrade, objašnjava, nije jednostavan, no svaka sjekira je unikatna i ima svoju priču. Njegovi kupci su uglavnom zaljubljenici u vikinško oružje, a dolaze iz raznih krajeva svijeta.
    “Sve je ručni rad, jedini stroj koji koristim je fleksarica, svaka sjekira je unikat, ne postoje dvije iste sjekire. Ljudi ih većinom kupuju kao poklon, kao usvenir. Imam posjete iz Švedske, Norveške, dosta naših ljudi dijaspore koji dođu i kupe sjekire za poklon“, ističe Stipe.

    N1

  • Nadbiskup Vukšić: Iseljavanje stanovništva iz BiH se nastavlja, no državnu vlast to jedva da zanima

    Nadbiskup Vukšić: Iseljavanje stanovništva iz BiH se nastavlja, no državnu vlast to jedva da zanima

    Mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za Fenu kako je u BiH, prema podacima svećenika, krajem 2019. godini živjelo 353.872 katolika, što je u odnosu na isti izvor iz 2003. godine manje za nešto više od 100.000, upozorivši kako se iseljavanje stanovništva svih vjera iz zemlje nastavlja što, nažalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, jedva zanima.
    Ti procesi iseljavanja i denataliteta, naveo je, uvjetovani su mnogim razlozima, a prije svega nedostatkom posla, korupcijom te stvarnom i pravnom nesigurnošću koja proizlazi iz “nedovršene države”.
    – Oni pogađaju i ostalo stanovništvo svih vjera i nastavljaju se no, nažalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, to jedva da zanima. Prava sramota – kazao je Vukšić.
    Dodao je kako je prema podacima svećenika, koji djeluju u izravnom dušobrižništvu, godine 1996. u BiH bilo 424.915 katolika. Taj broj je potom rastao pa ih je 2003. bilo 464.821, a prema istom izvoru na kraju 2019. godine broj katolika je smanjen na 353.872.
    – Oslanjajući se na iste izvore, posljednji put sam se tim izračunima bavio tijekom 2019. godine, a odnosili su se na razdoblje od 1996. godine. Tako je u tom vremenu, novim iseljavanjem i negativnim priraštajem, Banjolučka biskupija ostala bez 45,71 posto vjernika (-24.095) koji su na području biskupije bili nakon posljednjega rata, Sarajevska bez 32,48 posto (-70.782) koji su tu bili poslije rata, Mostarska bez 11,75 posto (-22.845), a Trebinjska bez 13,04 posto (-2.773), kazao je nadbiskup, naglasivši potom kako se, sa željom da skrene pozornost na problem smanjivanja broja katolika i Hrvata u BiH, tim pitanjem od kraja posljednjega rata bavi kroz skoro 20 godina.
    Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH smatrao je, kako kaže, to najvažnijim pitanjem, dapače, pitanjem svih pitanja.
    Osvrnuvši se posebno na Sarajevo, tj. iseljavanje katolika i Hrvata iz našeg glavnog grada, istaknuo je kako su poznati podaci o broju Hrvata i za Sarajevo, gdje je on počeo opadati već prije posljednjega rata.
    – Naime, prema podacima nekoliko popisa stanovništva, Sarajevo, odnosno područje koje je pod tim imenom tada bilo obuhvaćeno, imalo je 1971. godine 41.354 Hrvata, a 1991. godine 34.873. Naspram tomu, prema popisu iz 2013. godine, u Kantonu Sarajevo je 17.520 Hrvata, odnosno 16.530 katolika, te 350.594 muslimana, 13.543 pravoslavaca, 4.817 agnostika, 10.506 ateista, 9.910 neizjašnjenih, i 6.812 pripadnika ostalih vjerskih uvjerenja – naglašava nadbiskup.
    Upitan kakva će biti njegova suradnja i je li se već sastao s poglavarima drugih vjerskih zajednica u BiH, odgovorio je kako suradnju i dijalog želi sa svima i da će se truditi uvijek biti otvoren.
    Osim toga, ocjenjuje, dijalog je jedini moralno prihvatljiv način rješavanja otvorenih pitanja posebice u složenim društvima i u tim situacijama dijalog je etički i egzistencijalni imperativ.
    – Ekumenizam i dijalog, koji se vrše kroz otvoreno i prijateljsko susretanje s drukčijima i različitima, sastavni je i neizostavan dio identiteta i poslanja Katoličke Crkve. Čak i kad možda drugi to ne prihvaćaju. Pa prema tome, dijalog je poslanje, metoda i zadaća također svakoga katoličkog biskupa. Takvu suradnju i dijalog želim sa svima i trudit ću se uvijek biti otvoren – kazao je nadbiskup.
    Dodao je kako poglavare drugih vjerskih zajednica otprije osobno poznaje te da se s njima susretao u prethodnom razdoblju, no da se još nisu vidjeli od preuzimanja njegove nove službe.
    – Primio sam, međutim, njihove čestitke na čemu im zahvaljujem. No čim privedem kraju sve formalne i liturgijske obveze preuzimanja, u narednom razdoblju rado bih posjetio i pozdravio svakoga od njih u njegovu sjedištu – ustvrdio je Vukšić.
    Govoreći o planovima na novoj dužnosti i o tome na što će se najviše fokusirati, ocijenio je kako su planovi svakoga katoličkoga biskupa jednaki programu cijele Crkve.
    – To je prije svega svjedočenje i navješćivanje Evanđelja radi izgradnje ljubavi, razvitka, sloge i mira među ljudima. To je poslanje Crkve kao takve i, naravno, poslanje i zadaća svakoga katoličkog vjernika, uključujući svećenike i biskupe. Imajući to u vidu, bilo bi mi vrlo drago ako bismo svi, i svećenici i vjernički narod, uspjeli još veći naglasak staviti na dušobrižničko djelovanje cijele nadbiskupijske zajednice i duhovnu i moralnu izgradnju pojedinaca – kazao je.
    Naravno, dodao je, “mislim prije svega na katolike, ali želimo također dati svoj doprinos kako bi etička načela ravnala i životom cijele društvene zajednice. Jer kao što samo velik broj vrijednih i moralnih ljudi može učiniti da i društvo postane takvo, jednako je i sa Crkvom. Ta duhovna obnova svakoga vjernika pretpostavka je obnove Crkve kao zajednice, ali i polazište za obnovu društva. S Božjom pomoći i blagoslovom, te uz pomoć suradnika i ostalih dobrih ljudi, volio bih vidjeti kvalitetne pomake na tom planu”.
    – Kršćanstvo je po svojoj naravi religija nade, a svaki kršćanski vjernik je pozvan biti njezin svjedok. K tomu, kad budu dovršeni svi napori oko izrade provedbenih zaključaka i prijedloga naše biskupijske sinode, nadbiskupijski programi, planovi i preferencije bit će još jasnije definirani. I uvjeren sam da će biti naglašeno pastoralni – zaključio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.

    bhrt

  • Koronavirus u BiH: 1289 pozitivnih, preminulo 46 osoba

    Koronavirus u BiH: 1289 pozitivnih, preminulo 46 osoba

     

    U BiH je danas zabilježeno 1.289 osoba pozitivnih na koronavirus, od 3.451 obrađenog testa.

    Preminulo je 19 osoba, podaci su entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Brčko distrikta.

    Usporedbe radi, u BiH je jučer, 11. veljače, zabilježeno 1.338 osoba pozitivnih na koronavirus, od 3.310 obrađenih testova. Preminulo je 46 osoba.

     

    Federacija Bosne i Hercegovine

    U Federaciji Bosne i Hercegovine danas je zabilježeno 1.111 osoba pozitivnih na koronavirus, od 2.796 obrađenih testova. Preminulo je devet osoba.

    Naknadno je prijavljena smrt pet osoba.

     

    Republika Srpska

    U Republici Srpskoj je zabilježeno 165 osoba pozitivnih na koronavirus, od 560 obrađenih testova. Preminulo je deset osoba.

    Naknadno je prijavljena smrt pet osoba.

    Od početka pandemije je zabilježeno 110.050 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 409.065 obrađenih testova.

    Ukupno je preminulo 6.138 osoba, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

     

    Brčko distrikt

    U Brčko distriktu je zabilježeno 13 osoba pozitivnih na koronavirus, od 95 obrađenih testova. Smrtnih slučajeva nije bilo, podaci su Vlade Brčko distrikta.

     

  • Business Insider objavio članak o zapuštenim olimpijskim borilištima u BiH

    Business Insider objavio članak o zapuštenim olimpijskim borilištima u BiH

    Godine 1984. Sarajevo, koje je bilo sastavni dio tadašnje Jugoslavije bilo je domaćin Zimskih olimpijskih igara, navodi Business Insider u svoj članku o olimpijskim borilištima širom koja su postala zapuštena netom po održavanju igara.

    Nepunih 10 godina nakon igara, u Jugoslaviji izbija rat što razbija federativnu republiku na BiH, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Sloveniju i Kosovo, navodi Insider te dodaje kako je Sarajevo tokom rata bilo pod opsadom.

    Iako se grad skoro u potpunosti rekonstruisao i oporavio od rata, mnoga olimpijska borilišta poput skijaške skakaonice su bila prepuštena zubi vremena.

    Iako stadion Koševo, na kojem su se otvorile igre, tehnički pripada fudbalskom klubu Sarajevo, koji ga iznajmljuju za vlastite potrebe, oko njega se skupljaju psi lutalice.

    Bob staza na planini Trebević je u potpunosti zarasla i prekrivena je grafitima, navodi Insider, no dodaju da je rekonstrukcijom žičare 2018. godine, koja je prevozila gledatelje željne posmatranja bob utrka, planina i sama staza ponovo postala turistička atrakcija.

    “U posljednjih nekoliko godina, planina je polako vratila dio svog prijašnjeg sjaja. Izgrađeni su hoteli, restorani i kafei te su uklonjene sve nagazne mine sa planine tako da je planinari iz Sarajeva sada mogu masovno posjećivati“, navodi Business Insider citirajući ugledni britanski list The Guardian, te dodaje kako bob stazu ponekad hrabri biciklisti koriste i kao biciklističku stazu.

    N1