Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Azerbejdžanski predsjednik Alijev u četvrtak dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini

    Azerbejdžanski predsjednik Alijev u četvrtak dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev u četvrtak, 13. aprila stiže u prvu zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Azerbejdžanskom predsjedniku bit će priređen svečani doček uz vojne počasti, a predviđen je susret s članovima Predsjedništva BiH.

    Predsjednik Alijev dolazi na čelu brojne delegacije, koja će brojati čak stotinjak članova.

    Alijev će posjetiti našu zemlju na poziv predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je 1. marta boravila u Bakuu.

    Cvijanović i Alijev su tom prilikom dogovorili zajednički biznis forum dvije zemlje.

    Tokom susreta, Cvijanović je informisala Alijeva da će, na osnovu odluke Predsjedništva BiH, uskoro biti otvorena ambasada BiH u Azerbejdžanu, izrazivši nadu da će time biti stvorene nove perspektive za unapređenje saradnje.

    Diplomatski odnosi između Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine uspostavljeni su 9. februara 1995. godine.

     

    bhrt

  • U Hrvatskoj usmrtio pješaka i ostavio ga da umre na cesti

    U Hrvatskoj usmrtio pješaka i ostavio ga da umre na cesti

    Vozač koji je usmrtio 31-godišnjeg pješaka i ostavio ga na cesti u mjestu Palešnik pronađen je i uhićen. Ima 24 godine.

    Policija je pronašla vozača koji je u nedjelju rano ujutro naletio na 31-godišnjeg pješaka na bjelovarskom području i ostavio ga na cesti, gdje je od ozljeda preminuo na mjestu. Nije mu ni pokušao pomoći, objavila je PU bjelovarsko-bilogorska.

    Nesreća se dogodila u nedjelju oko 4:20 u mjestu Palešnik kada je vozilo naletjelo na 31-godišnjaka, koji je zbog zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu.

    Policija je objavila kako je pronađeno vozilo marke Mazda bjelovarskih registarskih oznaka u vlasništvu 24-godišnjaka iz okolice Garešnice.

    Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad 24-godišnjakom utvrđena je osnovana sumnja da je počinio kaznena djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći.

    Vozač je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku. Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru.

     

    N1

  • Problem u otkupnoj cijeni: Mnogi farmeri će Kurban-bajram iskoristiti da prekinu proizvodnju mlijeka

    Problem u otkupnoj cijeni: Mnogi farmeri će Kurban-bajram iskoristiti da prekinu proizvodnju mlijeka

    Mljekare su najavile vlasnicima farmi u Tuzlanskom kantonu da će otkupna cijena mlijeka biti snižena ukupno za 10 feninga i to po pet feninga u aprilu i maju. Farmeri su nakon ovih najava održali hitan sastanak i traže razgovore s otkupljivačima, a ukoliko namjera o snižavanju cijena budu provedena, mnogi najavljuju radikalne mjere i eliminiranje proizvodnje.

    – Mi smo najmanje plaćeni od otkupljivača u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine, a sada nam najavljuju smanjenje cijene. Ja proizvodim 500 litara mijeka dnevno i otkupna cijena mi je 92 feninga i trebao bih imati smanjenje na 87 pa na 82 feninga – kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

    Otkupna cijena nije ista za sve proizvođače i iznosi od 75 do 95 feninga po litri mlijeka.

     

    Preokret na tržištu

    Glibanović ističe da su mljekare krajem jeseni otimale za svaki litar mlijeka i svakog farmera, a sada im poručuju da su magacini puni i da ne mogu sve prodati.

    – Ja sam u Češkoj, krajem prošle godine, kupio još deset junica i treba da ih telim za nekih mjesec dana, a uz njih imam i pet svojih junica. Dakle još 15 grla uvodim u mužu. Proizvodnju ću povećati za 30 do 45 posto, a čeka me niža cijena. Te junice sada jedu hranu iz 2022. godine, koja je najskuplja u historiji našeg mljekarstva – priča Glibanović, koji na farmi u Živinicama ima 70 grla stoke od čega je 50 muznih grla.

    On dodaje da farmeri već odustaju i kaže da je jedan njegov kolega odmah po najavi snižavanja cijene, prodao svu stoku s farme, a imao je između 20 i 30 grla.

    – Meso je poskupjelo, stoke na tržištu nema i ukoliko se ostvari ovo što su nam najavili, farmeri će za Kruban-bajram prodavati muzna grla i eliminirati proizvodnju. I ja o tome razmišljam. U mojoj porodici nas šestero živi od farme i ne mogu više da ih lažem da će doći bolji dani – navodi Glibanović.

    Suljo Smajić na farmi ima 45 grla stoke i kaže da će na ovaj način povećanje poticaja s nivoa FBiH otići mljekarama.

    – Poticaj po litri mlijeka povećan je za 10 feninga i ovako ga farmer neće ni vidjeti nego će ga morati prepustiti mljekari. Ono što je država nama dala uzet će oni, zbog toga je najbolje rješenje za nas zaštitna cijena mlijeka, koju mi sada nemamo – kaže Smajić.

     

    Smanjenje stočnog fonda

    On ističe da su s povećanjem poticaja farmeri bili na nuli, tako da bi sa nižom otkupnom cijenom mnogi bili prisiljeni da se zadužuju.

    – Već imam upite ljudi za Kurban-bajram, jer stočni fond je smanjen i nema grla da se kupi. Sačekat ću još mjesec dana da vidim šta će biti s cijenom mlijeka, ukoliko bude snižena, prodavat ću stoku za kurbane – kaže Smajić.

    Smanjit ću fond stoke, ističe Smajić, a samim tim ću manje novca morati ulagati za proizvodnju hrane jer ću i to smanjiti.

    – U TK smo 2021. godine imali 1.350 registriranih gazdinstava, a na kraju 2022. godine bilo ih je 1.080. U istom periodu imali smo 8.750 grla, a sada 8.000, dakle 750 krava je manje – kaže Glibanović.

    Svako smanjenje stočnog fonda sa sobom nosi i smanjenje obima poljoprivredne proizvodnje jer svi farmeri se bave poljoprivredom i sami proizvode dio hrane za svoju stoku. Sve manje domaćeg mlijeka, ne znači samo manje stoke, nego i manje domaće poljoprivrede, a samim tim i hrane.

     

    faktor

  • Telefonski poziv koji je od velike pomoći: Pomozimo Nesibu iz Travnika i Admiri iz Novog Travnika

    Telefonski poziv koji je od velike pomoći: Pomozimo Nesibu iz Travnika i Admiri iz Novog Travnika

    Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Nesiba Ribu iz Travnika i Admiru Jugović iz Novog Travnika. Za njih je u funkciju stavljen humanitarni broj 17042, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve bh. operatere.

    S obzirom na to da Pomozi.ba svakodnevno prima mnogo molbi za pomoć u liječenju, prinuđeni su na ovaj način prikupljati sredstva istovremeno za njih dvoje.

    Nesib je nakon pretraga u Turskoj dobio novu dijagnozu, autonomna neuropatija. Za njegovo liječenje i pretrage utrošeno je 4.033,47 eura, a kako je Pomozi.ba organizacija imala hitnijih apela, apel za Nesiba pokreću tek sada kako bi pokrili troškove liječenja.

    Admira je davne 1994. godine ostala bez noge, a od iste granate je smrtno stradala njena mama, a sestra je također ranjena. Za njenu novu, kvalitetniju protezu potrebno je 2.965,49 eura.

    Osim poziva na broj 17042, donacije za naše sugrađane su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org, PayPala ili žiro računa sa naznakom “Nesib i Admira”.

  • U prošloj godini najviše poskupjeli hrana, prevoz, te stanovanje i režijski troškovi

    U prošloj godini najviše poskupjeli hrana, prevoz, te stanovanje i režijski troškovi

    Prosječna inflacija u Bosni i Hercegovini u 2022. u odnosu na predhodnu godinu iznosila je 14 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    U godišnjem biltenu “Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini” Agencije za statistiku BiH, navedeno je da je u 2022. godini u odnosu na 2021. zabilježen prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 21,5 posto, duhana i alkoholnih pića za 1,7 posto, stanovanja i režijskih troškova za 14 posto, namještaja i kućanskih uređaja za 8,9 posto, te zdravstva za 1,5 posto.

    Prevoz je u prosjeku bio skuplji za 25,4 posto, komunikacije za 0,9 posto, rekreacija i kutura za 8,1 posto, obrazovanje za 1,1 posto, restorani i hoteli za 9,3 posto, te ostala dobara i usluga za 5,9 posto.

    Odjeća i obuća bili su u prosjeku jeftiniji za šest posto u 2022. u odnosu na predhodnu godinu.

  • Ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi u sarajevskoj školi, đaci evakuisani

    Ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi u sarajevskoj školi, đaci evakuisani

    U sarajevsku Osnovnu školu “Meša Selimović” jutros je ponovo stigla dojava o postavljenoj bombi, a đaci su evakuisani, potvrdila je za BHRT portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Mersiha Novalić.

    Novalić je navela da je škola dobila dojavu putem maila nešto prije osam časova, te da je odmah po prijavi  specijalni  tim MUP-a KS je izašao na teren i u toku je kontradiverzioni pregled.

    Takođe, o svemu je obaviješten i dežurni tužilac Tužilaštva KS.

    Ovo je četvrti put da ova škola dobija dojavu o postavljenoj bombi.

    Inače, u posljednje vrijeme u Kantonu Sarajevo bile su česte dojave o bombama, kako u obrazovnim, tako i u pravsudnim ustanovama. Sve dojave dosad bile su lažne.

    Takođe, MUP KS je nedavno identifikovao i uhapsio dvije osobe zbog sumnje da su uputili lažne dojave o bombama na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i u toku je kriminalistička obrada nad njima.

     

    bhrt

  • Najjača u BiH: Solarna elektrana vrijedna 15 miliona KM niče u Banovićima

    Najjača u BiH: Solarna elektrana vrijedna 15 miliona KM niče u Banovićima

    Elektroprivreda BiH će graditi u Banovićima najjaču solarnu elektranu u Bosni i Hercegovini.

    Gradnja elektrane jačine 8,8 megavati, čija vrijednost se procjenjuje na 15 miliona maraka, predviđena je u naselju Banović-Selo na 100 hiljada kvadratnih metara površine.

    – Izgradnja solarne elektrane u Banovićima pokazuje jedno opredjeljenje Elektroprivrede BiH za prelazak na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, dakle, postepenu tranziciju od javnog preduzeća i kompanije koja dominantno električnu energiju proizvodi iz uglja u komaniju koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora – objašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH

    Načelnik Banovića Bego Gutić (SDA) napominje kako se se pripremamo za ono što nas čeka u narednom periodu – a to je dekarbonizacija, što je uvjet Evropske unije, pogotovo Evropske energetske zajednice, a to je smanjenje i gašenje kapaciteta za proizvodnju električne energije koji se snabdijevaju fosilnim gorivima, odnosno ugljem.

    Iz Banovića poručuju kako žele pokazati da se i u rudarskoj sredini, koja je sinonim za “prljavu” energiju, može proizvoditi čista zelena energija.

    – Ono što treba naglasiti jeste da će se ova električna energija koja se bude proizvodila putem solarne elektrane direktno upotrebljavati za pogone RMU Banovići – ističe Gutić.

    Salkić objašnjava kako je riječ o zemljištu koje predstavlja degradiranu rudarsku površinu.

    – To je jedan plato na kome je završena eksploatacija uglja, koji je rekultivisan i sada se na ovaj način oplemenjen vraća lokalnoj zajednici na upotrebu kroz proizvodnju električne energije na jedan ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i cjenovno prihvatljiv način – navodi on.

    Na području Tuzlanskog kantona planira je izgradnja i solarnih elektrana u Tuzli, na prostoru deponije šljake Divkovići 1 i 2, ali i na površinskom kopu Šićki Brod. Međutim, Prostornim planom Tuzlanskog kantona, lokacija u Šićkom Brodu predviđena je kao zona za sport i rekreaciju, ali samo do 2025., do kada je Prostorni plan na snazi.

    – Fotonaponska elektrana u Šićkom Brodu bi mogla biti jedna od najvećih koje ćemo raditi, po svojoj snazi. Naravno, tu postoje određene administrativne barijere koje se ogledaju u prostornim planovima, u regulacionim planovima, lokalne zajednice Tuzlanskog kantona, koje pokušavamo da sa nadležnim ministarstvima i Gradom Tuzla riješimo. I to ide, možemo reći, na jedan zadovoljavajući način – dodaje Salkić.

    Elektroprivreda BiH, osim navedenih, ima u planu i izgradnju fotonaponske elektrane na završenim eksploatacionim poljima rudnika mrkog uglja Đurđevik, kao i izgradnju plutajućih fotonaponskih elektrana na jezeru Snježnica i jezeru Modrac, izvjestila je Federalna televizija.

  • U većem dijelu zemlje se očekuje povećanje oblačnosti

    U većem dijelu zemlje se očekuje povećanje oblačnosti

    Jutros je oblačno na istoku, sjeveroistoku i dijelu centralne Bosne. U ostalim područjima je mala do umjerena naoblaka.

    Danas će se pretežno oblačno zadržati na istoku Bosne. U većem dijelu zemlje se očekuje povećanje oblačnosti sa zapada. Lokalno malo kiše u Bosni može pasti tokom noći na srijedu. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 19°C.

    U Sarajevu djelomično vedro. Najviša dnevna temperatura zraka oko 14°C.

  • Bolnice u SBK dobijaju značajna financijska sredstva od vlade FBiH

    Bolnice u SBK dobijaju značajna financijska sredstva od vlade FBiH

    Zdravstveni sistem u BiH na svim nivoima, počevši od kantona pa do entiteta, u periodu koji je pred nama dobit će iznimno vrijednu finansijsku podršku usmjerenu ka jačanju finansijske održivosti institucija, kao i poboljšanju kvalitete usluga, a sve kroz nekoliko izvora finansiranja, piše “Večernji list BiH”.

     

    Usvojeno osam programa

    Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije, a na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, usvojeno je osam programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava u okviru tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima utvrđenih budžetom FBiH za 2023. godinu ovom Ministarstvu u ukupnom iznosu 122.385,000 KM. Pritom su definirana i dva nova transfera, i to za biomedicinski potpomognutu oplodnju te prevenciju širenja i rano otkrivanje HIV-a.

    Finansijski najvredniji paket iznosi 75 miliona maraka i odnosi se na nastavak finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranje javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.

     

    Raspodjela sredstava

    Raspodjela sredstava odobrena je za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (10,000.000 KM), Univerzitetsko-klinički centar Tuzla (9,666.667 KM), Univerzitetsku kliničku bolnicu Mostar (20,000.000 KM), JU Kantonalna bolnica “Dr. Safet Mujić” Mostar (5,000.000 KM), JU Kantonalna bolnica Zenica (7,666.667 KM), JU Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać (6,000.000 KM), Kantonalna bolnicu JZU Goražde (500.000 KM), Kantonalna bolnicu Orašje (666.667 KM), Kantonalna bolnicu “Dr. fra Mihovil Sučić” Livno (2,000.000 KM), JU Opća bolnica Konjic (1,666.666 KM), Opću bolnicu “Dr. Mustafa Beganović” Gračanica (1,333.333 KM), JZU Opća bolnica Sanski Most (1,166.666 KM), JU Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo (666.667 KM), JU Bolnica Travnik (4,333.333 KM), Hrvatsku bolnicu “Dr. fra Mato Nikolić” (1,666.666 KM), JU Opća bolnica Bugojno (666.667 KM), JU Bolnica za plućne bolesti i TBC Travnik (333.333 KM), Opću bolnicu Jajce (666.667 KM) te Opću bolnicu Tešanj (1,000.000 KM).

    Istom odlukom osigurano je 33,5 miliona KM iz budžeta FBiH za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Navedeni program podijeljen je na dva dijela – za osiguranje prava na zdravstvene usluge iznos je 13,5 miliona KM, a za osiguranje prava na lijekove i medicinska sredstva iznos je 20 miliona KM. To je za pet miliona KM više nego u prošloj godini.

    Osim sredstava iz budžeta, za zdravstvene usluge, kao i lijekove i medicinska sredstva koji se finansiraju sredstvima federalnog Fonda solidarnosti u 2023. godini, planirana su i sredstva iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i ostalih izvora u iznosu od 177,058.300 KM. Drugim riječima, ukupna sredstva Zavodu za ove namjene u 2023. godini iznose 210,558.300 KM.

     

    U konačnici, za zdravstvene usluge koje se finansiraju sredstvima federalnog Fonda solidarnosti u 2023. godini planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 82,135.000 KM, dok je za lijekove i sredstva dostupno 128,423.300 KM.

     

    Podrška Svjetske banke

    Unutar RS također se vode procesi s ciljem unapređenja zdravstvenih usluga i jačanja sektora općenito. Tako je kroz Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023.– 2025. godine među nekoliko prioritetnih sektora naglašena i važnost reforme zdravstvenog sistema. RS je također nakon 23 godine, u septembru 2022., dobio novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim se značajno proširuju prava pacijenata i unapređuje oblast obveznog zdravstvenog osiguranja, a samim tim i zdravstvene zaštite građana.

    Osim podrške iz budžeta, zdravstveni sistem u BiH može računati na pomoć Svjetske banke koja je nedavno odobrila 100 miliona dolara pomoći u okviru programskog zajma koji se odnosi na razvojnu politiku sektora.

    Prvi stub, poboljšanje finansijske održivosti, ima cilj pomoći u rješavanju stanja nepodmirenih obveza u zdravstvenim sektorima i pomoći u uvođenju mjera kojima bi se spriječilo stvaranje novih dugova. Drugi stup ima cilj uvođenje poticaja za poboljšano pružanje usluga i jaču primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i poboljšane zdravstvene ishode.

    Odluka je još jednom potvrdila opredijeljenost Svjetske banke za podršku unapređenju kvalitete života na prostoru BiH, a što se manifestira i kroz niz razvojnih projekata.

  • Bh. tržištu rada nedostaje veliki broj radnika, a ljudi i dalje odlaze

    Koliko je veliki problem nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini, govori i činjenica da Udruženje poslodavaca Federacije BiH zahtijeva održavanje hitne tematske sjednice oba doma Federalnog parlamenta, o pitanju odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine, kao i o problemu sa dolaskom nedostajuće radne snage iz inostranstva. Dok poslodavci čekaju na odgovor iz parlamenta, građani i dalje odlaze.

    Realnost na tržištu radne snage u Bosni i Hercegovini je da nedostaje veliki broj radnika. U Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine vide nekoliko načina rješavanja ovog problema. Prvenstveno, treba ublažiti odlazak radne snage, iscrpiti domaće resurse, a kao posljednje navode uvoz radne snage.

     

    “Mi mislimo da to treba razdvojiti, da se na jednu stranu stave aktivni tražioci posla, oni koji zaista traže posao, a na drugu stranu oni koji su na birou kao nezaposleni da bi eventualno ostvarili neka svoja prava, zdravstvenog osiguranja ili neke druge beneficije. Zatim, imamo zapošljavanje studenata, studenti u Federaciji BiH ne mogu da rade. Imamo zapošljavanje invalida na slobodnom tržištu rada. Imamo zapošljavanje penzionera. Dakle, trebamo iscrpiti maksimalno domaće i na kraju, da kažem, dolazi zapošljavanje stranaca. I to je nešto što je neizbježno, to je nešto što nam već dolazi i što će nam zasigurno doći”, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

     

    Realnost na tržištu je i da podaci o brojkama nezaposlenih nisu relevantni.

    “Ljudi kada završe sa poslom prijave se na biro i odu vani, a ostanu prijavljeni i na birou. Ti podaci uopšte nisu u redu, znači, to se treba detaljno ispitati, koliko tačno ima nezaposlenih u Bosni i Hercegovini. Ono što znam je da će ove godine otići iz cijele Bosne i Hercegovine oko 150 hiljada radnika, što u Hrvatsku na sezonu, što u ostale evropske zemlje, i što će predstavljati veliki problem”, smatra Dražen Pejaković iz Udruženja “Radnički pokret”.

    Iz ekonomskog ugla, stručnjak smatra da javne politike moraju da se suoče sa jednom realnošću, da Bosna i Hercegovina nema kapacitet da proizvodi ljudske resurse, kadrove i za potrebe Evropske unije i za potrebe BiH.

    “Ne može ljekar u koga se uloži 400 hiljada maraka odmah po diplomi da ide u inozemstvo, mora 10 godina ovdje da odradi. I domaće vlasti i, prije svega, u javnom sektoru moraju da osiguraju sve potrebne uvjete za fer tretman takvih ljudi u svim oblastima. Tek poslije toga može se govoriti o tome da se odlazi slobodno u inozemstvo, itd. Mnoge zemlje u svijetu su tu regulativu već napravile i na taj način osiguravaju svoj razvoj”, mišljenja je ekonomista Anto Domazet.

    Dok, s jedne strane, razvijena Njemačka pravi program kako da privuče ljude iz zemalja zapadnog Balkana, s druge strane naša zemlja mora i treba praviti program kako zadržati naše ljude u Bosni i Hercegovini, smatraju sagovornici. Da bi do toga došlo, i vlast mora imati sluha za svoje građane i raditi na rješavanju problema.