Maloprodajne cijene u BiH tokom prošle godine nisu mirovale, “blagi” rast od 0,1 do 15 posto zabilježen je kada je riječ o prehrambenim artiklima i komunalnim uslugama.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, skok od 1,5 posto evidentiran je u januaru ove godine u odnosu na januaru prošle godine.
Agencija je prije nekoliko dana objavila da su u januaru, na godišnjoj razini, hrana i bezalkoholna pića skuplji u prosjeku za 0,8 posto, alkoholna pića i duhan za 5,1 posto, stanovanje i režijski troškovi za 3,4, zdravstvo za 2,3, prijevoz za 8,4 posto, rekreacija i kultura za 1,3, obrazovanje za 0,6, restoranske i hotelijerske usluge za 0,7 posto.
“Usporedbe radi, u januaru ove godine, u odnosu na lani, potrošačke cijene zabilježile su u prosjeku rast za 0,1 posto”, saopćila je Agencija za statistiku.
Prema podacima Ministarstva trgovine, prošle godine kilogram piletine koštao je 4,50 KM, dok je sada 4,60 maraka. Kilogram junetine stajao je 12,70 maraka, a sada košta 13,11 maraka. Cijena tvrdoga sira skočila je s 11,70 KM na 12,53, a meda sa 16,60 KM na 17,60 KM po kilogramu.
Iako poskupljenje od 15 posto nije malo, pojedini artikli poskupjeli su za vrtoglavih 80 posto. Primjera radi, u januaru prošle godine kilogram crvenog luka koštao je 0,89 KM, a u januaru ove godine čak 1,64 KM.
Nije samo luk ugrizao kupce za oči, već i još neke vrste povrća. Paprika je prošlog mjeseca dosegnula vrtoglavih 9 KM za kilogram, a raštika 12 KM. Recimo, kupus je s 0,70 KM/kg “skočio” na 0,99 KM. Početkom 2018. godine mrkva je koštala 1,19 KM, a u januaru ove godine za kilogram je trebalo izdvojiti 1,41 KM, dok je krompir s 0,82 KM otišao na 1,11 maraka.
Riža je s 2,40 poskupjela na 2,56 KM, a polubijeli pšenični hljeb, koji je koštao 2,11 KM po kilogramu, “skočio” je na 2,26 KM.
Bistri voćni sok umjesto 1,71 plaćamo 1,84 po litri.
Kap je prelila čašu, poručuju iz Udruge za zaštitu potrošača, te dodaju da je problem u tome što se ništa ne poduzima u povodu slobodnog formiranja cijena.
“I kada dođe do poskupljenja od nekoliko feninga, to se na godišnjoj razini itekako osjeti. Pitanje je do kada će ovo ovako trajati i do kada će potrošači moći izdržavati sve te silne namete”, kazala je za Nezavisne novine Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana DON Prijedor.
Kako je dodala, ovo je alarm jer je riječ o osnovnim životnim namirnicama. “Potrošačka korpa već je dosegla gotovo 2000 KM, što je za mnoge misaona imenica i ovaj iznos ne pokriva povećanje plaća koje smo imali”, rekla je Marić.
Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS-a, kaže da je evidentno da, osim sezonskih promjena cijena koje imamo iz mjeseca u mjesec, a uglavnom se odnose na voće i povrće, dolazi i do svakodnevnog stihijskoga rasta cijena.
“To nije značajan postotak rasta, ali ako svakog mjeseca dođe do promjene cijene nekog proizvoda za, recimo, jedan ili dva posto, to se u toku godine nabere i uvijek se odrazi na kupovnu moć radnika i njihovih obitelji”, kazala je Radošević za Nezavisne novine.
Poskupljenja su redovita tema u BiH, a ona, kad je riječ o poskupljenju hrane, spadaju u sami vrh. Imamo taj fenomen da su se cijene hrane drastično povećale, a plaće ostale gotovo iste u odnosu na razdoblje od prije 15 do 20 godina.
Izvor: Radio Sarajevo
