Institucije u Bosni i Hercegovini su svjesne problema ilegalnog oružja, no koraci koji su se do sada poduzimali, nisu dovoljni, multisektoralni, neće proizvessti neke pozitivne rezultate, kaže za N1 stručnjak za sigurnost, Sandi Dizdarević.
Tvrdi da Bosna i Hercegovina ima više od milion registrovanih legalnih komada oružja, kratkih cijevi, na broj legalno dodaje se tri, odnosno sedam puta ilegalnog, što znači da je skoro svaka druga kuća naoružana.
“U velikom smo problemu kao društvo po pitanju ilegalnog oružja, svi izvještaji međunarodnih organizacija koji se bave ovim istraživanjima ukazuju da postoji kontinuirana tendencija. Nažalost, institucije BiH rade po posljedici, bez proaktivne djelatnosti”, stava je.
Pitanje pozivanja građana da sami predaju oružje je zapravo pitanje svijesti svakog građanina u BiH da li želi ili ne predati naoružanje. Jedino rješenje je multisektorski pristup s fokusom pažnje na proaktivni rad policije a ne rad po posljedici, kakav imamo u posljednjih 30 godina, smatra Dizdarević.
“Generalno, moj stav kada je u pitanju kaznena politika u BiH po pitanju bilo kog krivilčnog djela, pa tako i neovlaštenog posjedovanja oružja je da su kazne izuzetno male, kao takve trebalo bi ih pooštriti. To zavisi od izmjena i dopuna zakona, a potom i prakse koju sudovi trebaju primjenjivati”, zaključuje.
Zakoni kojima se tretiraju kazne za ilegalno posjedovanje oružja različiti su od kantona do kantona, kao i u dva entiteta, te Brčko Distriktu. U većini zakona, ovo se tretira kao krivično djelo, s kaznama koje mogu sezati od nekoliko mjeseci do 10 godina zatvora.
No, mnogi se ponovo pitaju kako je moguće da je neko ko je već boravio u zatvoru zbog nasilničkog ponašanja, posjedovao oružje, kojim je pri tome usmrtio ženu. Možda je i ključni problem taj što se nadležni više bave posljedicama nego prevencijom.
