Blog

Minimalna plata morala bi biti 1000 KM već godinama, poručuju radnici i predstavnici Sindikata. Predstavnici vlasti u Federaciji BiH već nekoliko mjeseci najavljuju usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi rezultirao podizanjem minimalne plate na iznos od 1000 KM, a koja trenutačno iznosi nešto manje od 600 KM, piše Večernji list BiH.

O potrebi smanjenja doprinosa i poreza na dohodak poslodavci i ekonomisti govore već godinama, ali nikada nekog značajnog i konkretnog pomaka nije bilo. Doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje te ostali porezi dio su velikog tereta za privrednike, pa tako ukupna izdvajanja na platu jednog radnika iznose čak 70 posto. Takvim pristupom godinama su se punili proračuni, vlast se hvalila kako ima rekordne budžete, a radnici su primali nedovoljno i da prežive.

 

Povećanje i poruka

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović nedavno je najavio kako će u FBiH od početka iduće godine minimalna plata iznositi 1000 KM.

– Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH počinje s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1000 KM – rekao je.

U Republici Srpskoj već je danima glavna tema obećanje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će od Nove godine u RS-u minimalac biti 1050 KM. Ako je suditi prema reakcijama poslodavaca na zahtjeve za povećanje minimalnih plata, u BiH granica ne postoji – u oba se entiteta privrednici žale da će privreda propasti ako minimalne radničke plaće dosegnu 1000 KM. Borbu za platu od 1000 KM sindikati u Federaciji BiH počeli su još prije pet godina, kad je 1000 KM bio solidan iznos.

U međuvremenu su kriza i inflacija, realno, gotovo prepolovile taj dugo sanjani iznos. Hoće li minimalna plaća od 1. januara 2024. godine uistinu biti povećana na 1000 KM u Federaciji? Vremena do Nove godine sve je manje. Standard radnika opada, a radna snaga odlazi. Iz federalne Vlade najavljivali su donošenje seta fiskalnih zakona u tom roku iako još nisu dospjeli ni u parlamentarnu proceduru.

– Mislim da to nije realno, pogotovo ako se priča o proširenju osnovice, smanjenju doprinosa, o jednom fiskalnom paketu, a to su četiri zakona. Nema šanse da se ti zakoni donesu do Nove godine, a od donošenja do stupanja na snagu mora proći šest mjeseci – ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

 

Borba za radnike

Sindikalisti upozoravaju da vrijeme istječe. Priča o povećanju minimalne plate sve je neizvjesnija, kao i učinci tog poteza jer će u plaću ući i ostala primanja. Nitko se ne bogati tako brzo i ne žali tako glasno kao poslodavci u BiH i na cijelom području bivše Jugoslavije – kaže za Srpskainfo Selvedin Šatorović, lider Saveza samostalnih sindikata BiH. Čak i u regionalnim okvirima BiH je, dodaje, posebno naklonjena poslodavcima i uvijek spremna izaći im u susret subvencijama i olakšicama.

– Čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti. A nitko se ne pita kako radnik preživljava s 300 eura mjesečno – kaže Šatorović.

Dodaje kako je krajnje vrijeme da se vlasti u oba entiteta “dozovu u pamet” i konačno stanu na stranu svojih građana, a ne na stranu kapitala, kao do sada.

– Ako ne bude tako, egzodus će se nastaviti. Mi smo mala zemlja, nismo Indija, Kina ili Turska pa da sebi možemo dopustiti ovoliko iseljavanje – kaže Šatorović i dodaje: – Ko ne može svom radniku osigurati platu od 1000 maraka, neka zatvori firmu i zaposli se kod nekog sposobnijeg tko to može.

 

vecernji

Prva grupa bh. državljana koji se nalaze u Pojasu Gaze danas će biti evakuirana, potvrdio je za portal “Avaza” ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić.

– Odobreno nam je da evakuiramo 42 osobe sa liste od 54. Dvije još osobe pokušavamo riješiti. Trenutno sam na putu prema Gazi sa ekipom i autobusima, da preuzmemo te ljude. Trenutno sam na Sinaju, putujemo pustinjom prema Rafahu, oko dva sata nam treba do granice.

Kada preuzmemo ljude iz Gaze idemo u Kairo, tamo će biti smješteni tri dana i u međuvremenu ćemo riješiti prevoz prema BiH. Nadam se da ćemo to uspjeti – rekao nam je kratko Subašić.

Za sada nije poznato kada će i ostali bh. državljani i članovi njihovih porodica uspjeti napustiti Gazu.

 

avaz

Na tržištu rada sve je teže pronaći majstore, vozače, kuvare, konobare. Većina njih, zbog niskih plata, napustila je našu državu. Pa sada za ovim zanimanjima vape i poslodavci i građani.

 

Dnevnica i do 100 KM

Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.

“Ali su neodgovorni, neće da dođe. Jedan dan dođe, drugi dan ne dođe. Prisiljen si sam da ideš da radiš”, kaže nam moler, Samir Omić.

Sa istim problemom suočava se i sarajevski stolar Salko Krešo, koji se ni u penzionerskim danima ne odriče posla:

“Neće niko ništa, neće ni da pomogne. Obišao sam pola svijeta, tu sam imam svoju radnju. Ne znam živ šta ću od mušterija, a 75 mi je godina, a 15 godina u penziji, i to ne mala, velika penzija.”

 

Da je sve teže pronaći majstore za ‘kućne’ kvarove, svjedoče i građani:

“Inače nema nijedan majstor da valja, malo ih je, preskupi su. I što se tiče električara i molera i ovog za pločice”, kaže jedna sugrađanka.

“Opet, oni samouki, nekog kova starijih godina, oni ko nešta znaju. Ovo ostalo ništa”, dodaje druga.

A osim majstora, na tržištu rada između ostalog, nedostaje i kuvara, vozača, IT stručnjaka, konobara.

 

Stipendije za deficitarna zanimanja

Kako bi se za deficitarna zanimanja odlučio što veći broj mladih ljudi, kao vjetar u leđa u KS, resorno ministarstvo daje stipendije u vrijednosti od 1300 KM za 335 učenika.

“Odlučio sam se za smjer elektroničar telekomunikacija. Većinom su svi željeli viši smjer, višu školu, gimnaziju, ekonomsku. Ja sam bio realan, zadovoljan sam sa ovim smjerom, jer više volim programiranje”, kaže Alen Žiko, učenik Željezničkog školskog centra.

“Mi na CNC mašinama imamo programe po kojima radimo razne oblike materijala, vršimo obradu materijala i rezanje materijala”, priča učenica Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović” iz Ilijaša, Ajla Huseinović.

 

Pozitivna, dosadašnja iskustva

Ovo je već treća godina otkada se dodjeljuju stipendije za sva tri razreda trećeg stepena srednjoškolskog obrazovanja. Direktori školskih ustanova kažu da je ovo odličan vid stimulacije.

“Moram priznati da sam veoma sretna da je sve veći interes kompanija na tržištu za profilima koje moja škola školuje. Nadam se da će tako ostati. Većina njih se zaposli u kompanijama”, kaže direktorica Srednje škole metalskih zanimanja, Irma Behlulović.

Polako se povećava broj učenika, koji su ostvarili bolji prosjek, a koji upisuju pomenute smjerove. U tom pravcu, povećavaće se i upisne kvote na pomenutim deficitarnim zanimanjima.

“U obrazovanju se ništa ne može mijenjati brzo, mi tu imamo ustaljene prakse i kvote koje su odranije naslijeđene, ali mi lagano povećavamo i mijenjamo ono što se nekad podrazumijevalo da se ravnomjereno napravi distribucija na sva zanimanja, to već više nije trend u svijetu i mi ćemo to morati promijeniti”, navodi Naida Hota – Muminović, ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo.

Ipak sve češće svjedočimo da se mladi ljudi pri izboru profesije, ne vode potrebama tržišta rada. I dok imamo sve više ekonomista i pravnika, sve je manje majstora koji žele uzeti alat u ruke.