Zemlja i druge stjenovite planete našeg Sunčevog sistema proizvodi su bezbrojnih sićušnih planetezimala – kamenčića primordijalne kosmičke prašine koji su se nakupili prije više od četiri milijarde godina. Sada, nova analiza sugeriše da su ti planetezimali već sadržali vodu, prenosi portal Science.

Naučnici su testirali uzorke iz meteorita za koje kažu da su jednako stari kao i ti planetezimali. Pritom su pronašli znake hemijskih reakcija za koje se zna da se događaju u prisutnosti vode.

U tim uzorcima danas nema vode, ali naučnici još uvijek mogu ući u trag vodi koju su nekad sadržali.

Tokom vremena, ako je voda u prisutnosti drugih elemenata, atomi kiseonika molekula vode će se odvojiti i spojiti s tim elementima.

Voda i gvožđe će, na primjer, proizvesti metalni oksid. To je materija koja boji Marsovu površinu u crvenu boju.

Međutim, čak i tog metalnog oksida već odavno nema u meteoritima — ali s ‘nestajanjem’ bi sa sobom odnio malo gvožđa iz meteorita.

To znači da naučnici mogu da tragaju za drevnom vodom mjerenjem nivoa gvožđa u meteoritu u poređenju sa ostalim elementima svemirske stene.

Naučnici su očekivali da će pronaći otprilike onoliko gvožđa koliko i nikla i kobalta.

Ali, umjesto toga, pronašli su da dosta gvožđa nedostaje u poređenju s njima što ukazuje na prisutnost kiseonika i, šire, vode.

Ukratko, zaključili su da je prvobitni materijal koji je formirao unutrašnji Sunčev sistem vjerovatno uključivao vodu.

“Razlika između onoga što smo izmjerili u meteoritima unutrašnjeg Sunčevog sistema i onoga što smo očekivali implicira oko 10.000 puta veću aktivnost kiseonika“, rekao je Paul Asimov, geolog i geohemičar s Kalifornijskog instituta za tehnologiju.

Ako su vodonik i kiseonik iz vode bili prisutni u tim primordijalnim planetarnim građevnim blokovima, onda je to dobar znak da su i drugi elementi – ugljenik i azot, ključni za stvaranje života – također mogli biti tamo na početku.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Astronomy.

Program N1

Iako je prošlo gotovo tri mjeseca od kada je Aleksandar Vulin otišao s mjesta direktora Bezbjednosno informativne agencije Srbije (BIA), njegove nedavne izjave kao da sugerišu da on nije ni napuštao ovu poziciju, piše Nova.rs. Samo u posljednje dvije izjave, a koje se tiču direktiva oko privođenja političara Nikole Sandulovića i zabrane pjevačici Selmi Bajrami uđe u Srbiju, Vulin je poručio da su donesene na njegovu inicijativu i to prije nego što je napustio agenciju u novembru. Poznavaoci prilika kažu drugačije – Vulin se i dalje pita i ponaša se kao direktor BIA.

Poslije odluke SAD da ga stave na listu sankcija i prilično kritičkih komentara ambasadora ove zemlje u Srbiji, Vulin je otišao sa mjesta prvog čovjeka BIA-e. Takvu odluku donio je 3. novembra, poslije čega se aktivno uključio u kampanju SNS za parlamentarne izbore.

Iako je gotovo mjesec i po apstinirao od izjava i javnih nastupa, Vulin je ponovo dospio u žižu javnosti nakon odluke da se uhapsi političar i lider minorne Republikanske stranke. On je početkom januara boravio na Kosovu i posjetio grob Adema Jašarija, nakon čega su srpske vlasti uhapsile.

Danima je bilo nejasno šta se dogodilo u ovom slučaju, alarmirana je i međunarodna zajednica, a glas vlasti upravo smo čuli iz usta bivšeg direktora BIA, piše Nova.rs.

Vulin je 6. januara potvrdio da je Sandulović priveden po njegovom naređenju.

Do danas je ostalo nejasno kako je moguće da je Vulin dao nalog početkom januara da se uhapsi Sandulović, a ostavku je podnio početkom novembra. Dakle, puna dva mjeseca vakuuma između dvije odluke.

Poslije dvije nedjelje od odluke da se uhapsi Sandulović, izdata je direktiva da se pjevačici Selmi Bajrami zabrani ulazak u Srbiju zbog nedavnog snimka na kojem je pokazivala dvoglavog orla.

Vulin je ponovo preuzeo odgovornost i rekao da je to samo njegova odluka. Zbog samo ova dva slučaja postavlja se pitanje da li je Vulin dalje neformalno prvi čovek BIA i kako su se pojavile ovolike vremenske distance između njegovog odlaska iz bezbjednosnih struktura i konkretnih poteza koji su realizovani poslije 1. januara 2024. godine. Slučajevi Sandulović i Bajrami unijeli su sumnju ko donosi odluke u bezbjednosnim strukturama.

Bivši direktor Vojnobezbjednosne agencije (VBA) Momir Stojanović kaže za Nova.rs da se stiče utisak kako je novi direktor BIA fiktivno postavljen, ali da o svemu i dalje odlučuje Aleksandar Vulin.

“Iako je Vulin podnio ostavku prije nekoliko mjeseci, sve su ćešća njegova pojavljivanja u javnosti. Upućeniji ljudi kažu da je njegova ostavka fiktivna i tvrde da se Vulin još uvijek vozilom u zatamnjenim staklima pojavljuje u direkciji BIA, te da upravlja iz sjenke. To vam je princip kako da prevarim javnost i strance, a u režiji države. Njegova oglašavanja samo nam pokazuju da Vulin i dalje vuče konce i odlučuje u BIA, a da je drugi fiktivno postavljen“, objašnjava Stojanović.

Komentarišući izjavu Vulina gdje je navodno lično donio odluku da se pjevačici zabrani ulazak u zemlju, Stojanović podvlači da je ova naredba sporna i sa pozicije zakona.

“Ovde se najprije radi o protivzakonitim aktima. Zabranu ulaska nekom licu na teritoriju Srbije mogu da traže ovlašćeni organi, ali MUP donosi odluku. Ne može direktor BIA da izda naređenje da se nekome licu zabrani da uđe u Srbiji. Takvo tumačenje nam pokazuje elementarno nepoznavanje zakona”, objašnjava Stojanović za Novu.

Podsjećamo, Vulin je rekao da je odluku o napuštanju BIA doneo samostalno i poručio da “nema pravo da žrtvuje Srbiju”.

Program N1