rgovkinja iz Banjaluke Mirona Gavrić vakcinisala je djecu protiv malih boginja, ali strahuje zbog pojave novih slučajeva zaraze i činjenice da je Bosna i Hercegovina ispod svjetskog prosjeka po broju imunizirane djece.
“Na prvom mjestu mi je zdravlje djeteta i uopšte se nisam premišljala oko toga treba li dijete primiti vakcinu”, kazala je Mirona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U Tuzli, na sjeveroistoku zemlje, prije pet dana proglašena je epidemija malih boginja (morbili) dok je u Sarajevu, zbog porasta broja oboljelih, vlast najavila otvaranje dodatnih punktova za vakcinaciju.
Cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti predstavlja zakonsku obavezu u BiH, a za roditelje koji to izbjegavaju predviđene su novčane kazne do 2.000 maraka.
No, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je u posljednjih 20-ak godina smanjen broj vakcinisane djece protiv malih boginja (morbili).
Prema evidenciji te organizacije, 74 posto djece u BiH primilo je 2000. godine drugu dozu vakcine protiv malih boginja, dok je 2022. evidentirano 60 posto vakcinisanih.
Kazne izriču inspekcije na 12 nivoa vlasti, ali nema podataka o ukupnom broju kažnjenih roditelja.
Banjalučanka Mirona rješenje vidi u oštrijim kaznama protiv onih koji odbijaju vakcinaciju djece.
“Ja bih roditelje koji ne vakcinišu djecu kažnjavala. Dok su se svi vakcinisali, nije se dešavalo što se sad dešava, jer se roditelji prave puno pametni”, navodi Banjalučanka Mirona za RSE.
Epidemija malih boginja
Male boginje su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana. Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperature i osip.
Najčešće komplikacije su upale uha, pluća, moždanih ovojnica i mozga, što može dovesti do trajnih oštećenja i smrti.
Epidemija morbili proglašena je 19. januara u Tuzlanskom kantonu gdje je oboljelo 52 mališana, a trenutno je četvero hospitalizirano.
U tom dijelu BiH vakcinisano je nešto više od 60 posto djece, kaže za RSE Jamina Brkić-Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo u Tuzli.
Ističe da oboljela djeca nisu vakcinisana te da ima i nekoliko starijih koji su zaraženi, a za koje nije poznato da li su primili vakcinu.
“Imali smo 2014. i 2015. epidemiju morbili sa više od 1.400 oboljelih. Imamo dobre zakonske okvire, ali se ne provode. Koliko znam, ljekari inspekcijama uglavnom ne prijavljuju roditelje koji odbijaju vakcinaciju djece”, navela je ona.
Zakoni o zaštiti od zaraznih bolesti u oba eniteta, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, previđaju kazne za roditelje koji odbijaju vakcinisati djecu, u rasponu od 100 do 2.000 maraka.
Maksimalna kazna u Federaciji BiH iznosi 2.000 KM, a u RS 1.000 KM.
Propisi, također, omogućavaju vrtićima i školama da pri upisu djece od roditelja traže ljekarska uvjerenja i potvrdu o primljenim vakcinama.
“No, nema nigdje decidno navedeno da se ne mogu nevakcinisana djeca upisati u vrtiće i škole. U Njemačkoj recimo ne možete raditi bez vakcinacije”, ističe epidemiologinja Brkić-Džambić.
Ilda Bekrić, direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva, pojašnjava da ne postoji mogućnost ograničavanja upisivanja u vrtiće.
Naglašava da, prema Konvenciji o pravima djece, postoje jednaka prava na pohađanje vrtića, bila djeca vakcinisan ili ne.
“Svaki roditelj prilikom upisa u vrtić donese potvrdu, odnosno ljekarsko uvjerenje da dijete može boraviti u kolektivu, bilo vakcinisano ili ne”, navela je.
Više na : Radio Slobodna Evropa
