Udruženje Pomozi.ba organiziralo je ovog vikenda humanitarnu akciju gdje su se okupili frizeri kako bi prikupili novac za pomoć narodu Turske i Sirije koji je pogođen zastrašujućim zemljotresom 6. februara.
U shopping centru Sarajevo City Centar moguće je ošišati se ili skratiti bradu, a cijena tih usluga je koliko sami odredite jer će sav prihod ići direktno za akciju pomoći Turskoj i Siriji. Akciji se odazvalo više od 60 frizera.
Jedan od organizatora ove humanitarne akcije Arnes Krnjić kaže da su jučer i danas imali veliki odziv frizera i građana. Kaže da je gotovo 400 građana jučer učestvovalo u ovoj akciji.
– Vrlo je važno da damo svoj doprinos i zato smo i organizirali ovu akciju. Znamo da je prošao prvi val pomoći naših ljudi, a sada ponovo želimo vratiti u fokus tu tragediju jer su ljudi još uvijek suočeni s posljedicama zemljotresa – dodao je Krnjić.
Jedan od frizera Benjamin Šehić kazao je da želi podržati humanitarnu akciju za pogođene u zemljotresu navodeći da je važno dati svoj doprinos te prestati misliti da male donacije neće pomoći.
– Svaki doprinos je važan i kada se svi ujedinimo možemo napraviti mnogo – dodao je ovaj frizer iz Sarajeva.
Članovi Udruženja Pomozi.ba, u vlastitoj organizaciji i uz pomoć velikog broja volontera, sinoć su spremili još jedan konvoj pomoći za Tursku i Siriji.
Više od 50.000 ljudi poginulo je od posljedica zemljotresa koji su pogodili Tursku i Siriju. Radilo se o dva potresa magnitude 7,7 i 7,6 stepeni sa epicentrom u provinciji Kahramanmaras, a u danima nakon toga registrirano je još oko 12.000 naknadnih podrhtavanja tla.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na ovosedmičnoj sjednici Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju za 2022. godinu iz koje je vidljivo da je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole.
Informaciju je izradilo Ministarstvo civilnih poslova BiH koje u saradnji sa institucijama iz oblasti obrazovanja i statističkim institucijama u BiH, prati statističke pokazatelje u obrazovanju i o tome godišnje informira Vijeće ministara BiH.
Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. godinu sadrži pokazatelje i trendove u obrazovanju. Služi za procjenu stanja u obrazovanju, kao i za unaprijeđenje obrazovnih politika
U Informaciji, svake godine, prikazani su podaci za sva četiri nivoa obrazovanja, kao i finansijska statistika obrazovanja za prethodnu godinu, kazali su u Ministarstvu civilnih poslova.
Kako se navodi u tom dokumentu u školskoj 2021/2022. godini u BiH bilo je 427 predškolskih ustanova sa 33.200 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 5.502 djece.
Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove.
Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom periodu je 19,4 posto, što je znatno niže od evropskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ovaj nivo obrazovanja.
Na području BiH na početku školske 2021/2022. godine djelovalo je 1.702 redovnih osnovnih škola (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju.
U škole je upisano 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika.
U školskoj 2021/2022. godini u prve razrede osnovne škole upisano je 28.013 učenika, manje za 536 učenika u odnosu na prethodnu godinu, a u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, u prethodnoj školskoj godini u 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenikašto je za 2.147 učenika manje u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Najveći broj učenika pohađa tehničke škole 56,8 posto, zatim gimnazije 21 posto, dok je stručne škole upisalo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u ovom periodu bilo je uključeno 12.840 nastavnika.
Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u Bosni i Hercegovini postoji 52 licencirane visokoškolske ustanove, dok na službenoj internet stranici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine je trenutno 39 akreditiranih visokoškolska ustanova.
U akademskoj 2021/2022. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 studenata upisano na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi.
U odnosnu na prethodnu školsku godinu broj upisanih studenata jemanji za 2.315. U visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i saradnika.
U 2021. godini diplomiralo je studije 12.324 studenta što je za 967 studenata manje u odnosu na 2020. godinu, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
Javni izdaci za formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini iznosili su oko 1,5 milijardi KM što je 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
“Što se tiče obrazovanja odraslih, procenat osoba starosti od 25 do 64 godine koje su učestvovale u obrazovanju i osposobljavanju u BiH je 2,1 posto, dok je procenat osoba koje su ranije napustile školovanje 4,7 posto“, istaknuto je.
Europska unija je definirala da su osobe koje su rano napustile školu osobe uzrasta od 18 do 24 godine, koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo duže od dvije godine.
Ministarstvo civilnih poslova nastavit će pratiti statističke pokazatelje u saradnji sa svim relevantnim institucijama u ovoj oblasti.
Sada je novo istraživanje neprofitne organizacije “Environmental Working Group” pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.
Mnoge vrste voća i povrća koje kupujemo tretirane su pesticidima, te je u tom smislu najbolje kupovati od nekoga koga poznajete, kako biste bili sigurni da je ono što jedete organsko. Ipak, nemaju svi uslova da kupuju ove namirnice od poznanika, posebno u većim gradovima, tako da su “osuđeni” na ono što se nudi u prodavnicama.
Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, špinat, kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz. Sada je novo istraživanje neprofitne organizacije “Environmental Working Group” pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.
“Izloženost pesticidima povezana je sa brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost mozga i nervnog sistema”, rekla je analitičarka Sindi Svenson koja radi za “Environmental Working Group”.
“Nedavno sprovedena studija na Harvardu pokazala je da konzumiranje hrane koja sadrži dosta pesticida može čak da poništi sve dobre efekte koje imaju voće i povrće, poput zaštite od srčanih bolesti”, dodala je.
Svensonova je objasnila da su naučnici utvrdili da je veća toksičnost ukoliko se koristi kombinacija dva ili više pesticida, “a to je alarmantno jer samo jedna jagoda može da ima do 23 različita pesticida”.
Pranje voća i povrća vodom prije jela je u tom smislu obavezno, ali naučnici su nešto ranije otkrili i najbolji način da ove namirnice očistite od pesticida.
Potopite ih u vodu u koju ćete dodati malo sode bikarbone i ostavite da djeluje oko 15 minuta. Nakon toga dobro isperite namirnice, piše B 92.
Nije mali broj demobilisanih boraca koji pitaju da li je tačno, ukoliko kod penzionisanja iskoriste ratni staž, da kod usklađivanja penzija u Federaciji BiH njihove penzije neće biti uvećane.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje su nam kazali da to nije tačno.
Pojašnjavaju da je takva situacija bila ranijih godina, ali da je od prošle godine to promijenjeno.
– Penzije osoba koje kod penzionisanja iskoriste ratni staž se usklađuju kao i sve ostale. Ranije se usklađivala po drugim parametrima, od lani je to promijenjeno pa se usklađuje isto – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Kada je riječ o penzionisanju demobilisanih boraca, Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju stupio je na snagu u novembru 2021. godine, koji je donio nešto povoljnije uvjete penzionisanja.
Vrijednost boda za obračun posebnog staža sa 0,5 povećan je na jedan. I ovi bodovi će biti od koristi demobilisanim borcima koji su tokom radnog odnosa bili na minimalcu.
Zatim, osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja i posebni staž), starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života. Izmjenama je ukinuto umanjenje penzije u iznosu od 0,333 posto za svaki mjesec odlaska u penziju prije navršenih 65 godina starosti.
– Osobi koja ima 40 godina penzijskog staža sa tri i po godine učešća u odbrani, tj. sedam godina posebnog staža, umanjuje se uvjet za starosnu penziju za sedam godina, što znači da može ostvariti pravo na penziju sa 58 godina života – objasnio je ranije za Faktor Kvesić.
Kazao je da se borački staž ne uplaćuje, jer je to poseban staž.
– Iznos penzije koju će ostvariti branitelji, kao i bilo ko drugi ko ostvari pravo na penziju prema Zakonu o PIO-u, ovisi o plaćama iz radnog odnosa i broju godina staža, kako staža osiguranja tako i posebnog staža, te stoga ne postoji univerzalan iznos koji će neko ostvariti – rekao je Kvesić.
U okviru 13. kola Prve futsal lige Federacije BiH , sinoć u Velikoj Kladuši, ekipa MNK Radnik 2022 , odigrala je gostujući susret protiv ekipe MNK Mujo Hrnjica.
Nakon uzbudljivog meča, više sportske sreće imala je domaća ekipa , tako da su donjovakufski fudbaleri poraženi sa golom razlike i rezultat je na kraju bio 5:4.
Četvero djece starosti od šest mjeseci do pet godina stradalo je u požaru koji se rano jutros dogodio u jednoj stambenoj zgradi u Novom Pazaru.
Njihovi roditelji su sa teškim tjelesnim povredama prebačeni u bolnicu i ljekari se bore za njihov život.
Kako Telegraf.rs saznaje, požar se dogodio oko 7 sati u Ulici 12. srpske brigade.
Iako su vatrogasne ekipe brzo stigle na lice mjesta, za djecu nije bilo spasa. Ljekari su na licu mjesta mogli samo da konstatuju smrt mališana, prenosi A1tv.net.
Ispred zgrade u kojoj se dogodio požar i dalje se nalazi veliki broj vatrogasaca i ekipa Hitne pomoći.
Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće.
Narodno vjerovanje kazuje da nam danas, 5. marta, “udara” posljednje, treće džemre.
Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće.
Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.
“Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća”, kazuju stari.
Tri su, kažu, džemreta.
Prvo “udari u havu” (hava – zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka – tj, nema više velikih minusa, pričaju naše nane, bake i djedovi.
Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti.
Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tako da danas, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.
Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po‘ desete” hefte poslije Božića (10-17. mart).
Za vrijeme babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.
Narodni kalendar za ovu godinu izdvaja i sljedeće datume:
20.4. – 25.4. Goveđa zima – sitei-sevr. U narodu se kaže za te dane da su posljednji dani odlazeće zime.
6.5. Rozi-Hidr, Jurjev, početak ljeta po narodnom vjerovanju.
2.8. Aliđun (to je, nakon Đurđevdana, najpoštovanija bošnjačka svetkovina u BiH. Riječ je o Ilindanu)
14.8. Pola ljeta
28.8. – 21.9. Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.
12.10. Miholjsko – bablje ljeto
8.11. Rozi-kasum, praktični početak zime po narodnom vjerovanju.
22.12. – 30.1. Zemherije, najhladniji dani u godini.
Bosanskohercegovački srednjeprugaš Amel Tuka, koji je sinoć osvojio 2. mjesto u prvoj polufinalnoj trci te izborio direktan plasman u finale na 800 metara na 37. evropskom dvoranskom atletskom prvenstvu u Istanbulu (Turska), imao je ukupno sedmo najbolje vrijeme polufinala.
Tuka je, iza Francuza Benjamina Roberta koji je trčao 1:47.11, osvojio drugo mjesto u prvoj polufinalnoj trci s vremenom 1:47.53, što je i identično vrijeme koje je ostvario i trećepalsirani Italijan Catalin Tecuceanu, ali je Tuka za nijansu bio brži.
U današnjem finalu, koje je na programu u 18.22 sati, nastupit će i Španac Adrian Ben koji je u drugom polufinalu pobijedio s 1:46.82. Drugi je u drugoj polufinalnoj trci bio Belgijanac Eliott Crestan s 1:46.84, a treći Šveđanin Adreas Kramer s 1:47.11 te su njih trojica izborila direktan plasman, a kao dvojica najboljih po vremenu, nastupit će i četvrtoplasirani te petoplasirani iz druge polufinalne trke, Italijan Simeone Bartontini s 1:47.13 i Britanac Guy Learmonth s 1:47.50.
Tuka će u današnjem polufinalu trčati u stazi broj 1, zajedno s Crestanom. I u stazi 3 na startu će biti dvojica takmičara – Barontini i Robert.
Podsjetimo, Tuka je s vremenom 1:47.22 bio najbrži u kvalifikacijama za plasman u polufinale, a njegov lični rekord u dvorani iznosi 1:45.95. Ove je sezone tu discipline najbrže istrčao u vremenu 1:46.89.
Brži u karijeri od svih finalista s kojima će se sutra takmičiti za medalje od našeg reprezentativca bio je samo Šveđanin Kramer, čiji je lični rekord 1:45.09, dok je ove sezone najbrže trčao 1:45.90.
Tececuanu je u toku ove sezone istrčao i lični rekord – 1:45.99, kao i Španac Ben – 1:46.12 te Italijan Barontini – 1:46.82. Francuz Robert ima najbrže vrijeme u dvorani 1:46.06, dok je ove sezone najbrže trčao 1:46.78. Belgijanac Crestan ima lični rekord 1:46.11, a ove je sezone istrčao 1:46.84.
Sudeći po ovim podacima, ali i činjenici da je naš olimpijac u dobroj i konstantnoj formi te da je u zadnjih mjesec dana istrčao 1:46.89, realno je očekivati da se sutra bori za neku od medalja. Bilo koja medalja za Tuku bila bi i njegova prva medalja u konkurenciji seniora na evropskim prvenstvima, ali i ukupno druga poslijeratna za BiH, jer je jedinu medalju do sada, također na EP u dvorani 2013. godine u švedskom Geteborgu, osvojio njegov klupski kolega iz Atletskog kluba Zenica, bacač kugle Hamza Alić.
Tuka ima bronzanu medalju sa EP na otvorenom za mlađe seniore (U23), koju je 2013. godine osvojio u finskom Tampereu kada je 800 metara istrčao u vremenu ličnog i bh. rekorda – 1:46.29. U međuvremenu je taj rekord nekoliko puta popravljao, a od ljeta 2015. godine njegov i bh. rekord iznosi fantastičnih 1:42.51.
Tuka je svakako najuspješniji bh. atletičar u historiji, jer ima bronzanu medalju sa Svjetskog prvenstva na otvorenom iz 2015. godine u Pekingu (Kina) te srebro sa SP-a na otvorenom iz 2019. godine iz Dohe (Katar).
I ove su godine povratnici u Tarevce kod Modriče jubilarni 20. put organizirali natjecanje u spravljanju najbolje ćetenije, najmasovnije ove vrste u našoj zemlji. Odazvalo se 40 ekipa iz cijele Bosne i Hercegovine. Bila je ovo prilika da se i zvanično promovira uvrštavanje ovog bosanskog slatkiša na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Ove godine u spravljanju ćetenije se natjecalo 40 ekipa iz Bijeljine, Modriče, Odžaka, Gradačca, Orašja, Brčkog i drugih gradova. Riječ je o tradicionalnom slatkišu od šećera za čije spravljanje je, osim niske temperature, potrebna i velika umješnost kuhara da karamel od ukuhanog šećera, uz pomoć brašna, pretvori u tanke niti poput vlasi kose.
Uprkos kiši, dobrog raspoloženja nije nedostajalo, a sve je upotpunila vijest koja je obradovala sve koji su protekle dvije decenije ćeteniju otimali od zaborava. Naime, ovaj tradicionalni slaktiš uvršten je na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa naše zemlje.
“Ćetenija ima i svoj socijalni aspekt. Oko ćetenije su se nekad okupljali momci i djevojke na sijelima, a sada se okupljaju sve generacije”, ističe Mustafa Mustajbegović, predsjednik UG 4T Tarevci, Modriča.
„Bosna i Hercegovina je 2009. potpisala Konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa i u tom periodu je RS na svoju listu stavila 26 elemenata. Od tih 26 elemenata tri su upisana na UNESCO-ovu listu i na to smo veoma ponosni“, dodaje Vladimir Đukanović, koordinator u Odjelu za nematerijalno kulturno naslijeđe u Muzeju RS-a.
Ovo znači mnogo za promociju kulture i turizma Modriče, RS i cijele Bosne i Hercegovine.
„Ono što raduje jeste da su oni ovim i Modriču pozicionirali i da smo u kompletnom pejzažu kulturne različitosti u Bosni i Hercegovini dodali jedan mali šraf i mi iz Modriče“, kaže Jovica Radulović, načelnik Opštine Modriča (SDS).
„Oni su ta Bosna i Hercegovina kojoj svi težimo, a to je država po mjeri svih njenih građana, uvaženi među sobom i poštovani“, poručio je potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković.
Već se radi na tome da se ćetenija nominira za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa naše zemlje.
Obnovimo život na temeljima koji nas povezuju – poruka je okruglog stola pod nazivom „Ljudsko bratstvo u Bosni i Hercegovini“, koji je u organizaciji Zaklade “Ljudsko bratstvo” održan u Novom Travniku. Okrugli sto organiziran je u povodu Dana ljudskog sestrinstva i bratstva kada su 2019. godine u Abu Dabiju papa Franjo i veliki imam Ahmed et-Tajib, rektor kairskog univerziteta, potpisali Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život.
Nadomak Centra Ljudsko bratstvo i kapele posvećene papi sv. Ivanu Pavlu Drugom, koji je za crkvu u Bosni i Hercegovini, ali i za sve ljude s ovih prostora učinio mnogo, smještenim pored puta u novotravničkom naselju Margetići i koji će biti prilog podsjećanju da je ovo zemlja ekumenizma i dijaloga, govorilo se o životu, onom istinskom, zajedničkom, kojeg nema i ne može biti bez dijaloga.
„Podržavamo jedan konkretan projekat na terenu, među ljudima, a naša Bosna je uvijek imala taj dijalog u svojoj praksi“, istakao je novinar Mirnes Kovač.
„Dijalog je moralna obaveza i važan kako bismo kao civilizirani ljudi – koji žive u jednom vremenu u kome se bez dijaloga ne može funkcionirati – razumjeli i pokušali neke vrijednosti koje su nam zajedničke posvjestiti i o njima više govoriti“, naglasio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.
Govoriti i podsjećati treba da su svi ljudi na zemlji sestre i braća, o čemu govori i dokument potpisan prije četiri godine i koji je sve ljude na zemlji pozvao da žive u miru. I o tome stalno treba govoriti, posebno u školama, vjerskim objektima, medijima.
„Deklaracija je nastala iz potrebe jer se to često zaboravi, čovjek je biće zaborava. Zato trebaju stalno predavanja, škole, vjerske propovjedi, hutbe da ljude podsjećaju na te temeljne činjenice“, poručio je mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade „Ljudsko bratstvo“.
„Pogledajte koliko ima dobrih ljudi u ovoj zemlji koji pomažu jedni drugima i o njima malo više treba govoriti“, dodao je muftija Grabus.
A kada tim dobrim ljudima koji zajedno žive i međusobno se pomažu, poput onih koji su svojim donacijama podržali izgradnju Centra i kapele u Margetićima, damo više prostora, dokumenti o zajedničkom životu i ljudskom bratstvu zaživjet će u potpunosti, poručeno je iz Novog Travnika.
