Učenici Prve osnovne škole Donji Vakuf pokazali su zavidno znanje na školskim takmičenjima iz matematike, fizike, stranih jezika, tehničke kulture i vjeronauke.
Blog
-
U BiH i dalje pada broj osnovaca i srednjoškolaca, “gubimo” i studente, raste samo broj vrtićke djece
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na ovosedmičnoj sjednici informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju za 2022. godinu iz koje je vidljivo da je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Smanjen je i broj studenata.
U ovoj informaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine prikazani su podaci za sva četiri nivoa obrazovanja, kao i finansijska statistika obrazovanja za prethodnu godinu, kazali su Feni u Ministarstvu civilnih poslova.
Kako se navodi u tom dokumentu, u školskoj 2021/2022. godini u BiH bilo je 427 predškolskih ustanova sa 33.200 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 5.502.
No obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom periodu je 19,4 posto, što je znatno niže od evropskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ovaj nivo obrazovanja.
Na području BiH na početku školske 2021/2022. godine djelovalo je 1.702 redovnih osnovnih škola i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju.
U škole je upisano 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika. U školskoj 2021/2022. godini u prve razrede osnovne škole upisano je 28.013 učenika, manje za 536 učenika u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, u prethodnoj školskoj godini u 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika što je za 2.147 učenika je manje u odnosu na prethodnu školsku godinu. Najveći broj učenika pohađa tehničke škole (56,8 posto), zatim gimnazije 21 posto, dok je stručne škole upisalo 18,8 posto učenika.
Što se tiče visokog obrazovanja, prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u Bosni i Hercegovini postoji 52 licencirane visokoškolske ustanove, dok na službenoj internet-stranici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine je trenutno 39 akreditiranih visokoškolska ustanova.
U odnosnu na prethodnu školsku godinu broj upisanih studenata je manji za 2.315. Manje je i diplomaca bilo u 2021. godini. Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem periodu smanjen broj studenata za 18.799.
Javni izdaci za formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini iznosili su oko 1,5 milijardi KM što je 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
– Što se tiče obrazovanja odraslih, procenat osoba starosti od 25 do 64 godine koje su učestvovale u obrazovanju i osposobljavanju u BiH je 2,1 posto, dok je procenat osoba koje su ranije napustile školovanje 4,7 posto – istaknuto je.
Evropska unija je definirala da su osobe koje su rano napustile školu osobe uzrasta od 18 do 24 godine, koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo duže od dvije godine.
-
Objavljen snimak uništavanja posmatračkog tornja u Rusiji
Specijalna jedinica Obavještajne službe Ministarstva odbrane Ukrajine Kraken uništila je posmatrački toranj u Brijansku, oblasti u Rusiji.
– Koristeći bespilotnu dron samoubicu, obavještajne snage specijalne jedinice Kraken uništile su autonomni posmatrački toranj Grenadier u oblasti Brijansk – objavili su na Telegramu.
Na društvenim mrežama se pojavio i videosnimak, gdje se vidi da je zadatak uspješno obavljen iz drugog pokušaja.
Guverner te oblasti rekao je da se SRG grupa infiltrirala u oblast, uzela taoce i pucala na automobil, no kasnije su se počeli pojavljivati kontradiktorni podaci.
Ipak, ukrajinska granična policija je kazala da je situacija na granici s Rusijom pod kontrolom, a informacije o diverzantsko-izviđačkoj grupi (SRG) su demantovali.
-
Mjesec straha i patnje u Turskoj i Siriji: Zemljotresi odnijeli više desetina hiljada života
Na današnji dan prošlog mjeseca jug Turske su pogodila dva jaka zemljotresa. Prvi je bio jačine 7.8 po Rihteru, a ubrzo je uslijedio i drugi jačine 7.7.
Prema posljednjim podacima broj poginulih u razarajućim zemljotresima u Turskoj 6. februara približio se brojci od 46.000, saopćio je jučer turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu za televiziju “TRT”.
13.000 naknadnih zemljotresa
– Broj poginulih u Turskoj se popeo na 45.968. Od njih, 4.267 su državljani Sirije. Poslije prvog zemljotresa imali smo još 13.000 naknadnih potresa – rekao je Sojlu.
Potresi su bili toliko jaki da su se osjetili i u susjednim zemljama, najviše u Siriji, u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi.
Pritvor za 160 osoba
Sudovi u Turskoj odredili su pritvor za 160 osoba, za koje je utvrđena odgovornost u vezi s urušenim zgradama u zemljotresima pogođenim regijama na jugu zemlje.
Prema informacijama dopisnika Anadolije, u istragama koje je državno tužilaštvo pokrenulo u vezi s objektima srušenim u zemljotresima ili kod kojih je uočena promjena zoniranja, privedeno je više od 500 osumnjičenih osoba.
Među privedenima, za 160 njih je određen pritvor, 175 je pušteno na slobodu uz izrečene mjere zabrane, dok se za 132 još traga. Jedan dio osumnjičenih je pušten na slobodu.
izvor:avaz.ba
-
Neredovno snadbjevanje lijekovima ugrožava zdravlje građana
Izvor: BHRT/Lejla Čeljo (J.K.)
Sinonimi za bh. zdravstveni sistem su gužve, čekanje na različite zdravstvene usluge, nedostatak kadra. Za većinu toga pacijenti imaju razumijevanja. Ali, šta kada se dođe u situaciju da nedostaje lijek koji život znači? Surova realnost za većinu tada su liste čekanja i snalaženje. Nedostatak lijekova je dugogodišnji problem s privremenim rješenjima. Sistem zakazuje, pokazuju to i posljednji primjeri. Klinički centri su suočeni sa nedostatkom citostatika, a domovi zdravlja s manjkom vakcina za redovnu vakcinaciju.
Roditelji predškolske djece suočavaju se u domovima zdravlja i s nedostatakom osnovne opreme, poput špatule za pregled grla, a trenutno su suočeni, u pojedinim domovima zdravlja, sa nedostatakom vakcina za redovnu vakcinaciju, poput MRP vakcine. Iz Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo kažu da su im sve vakcine, osim MRP-a, dostavljene na vrijeme i u traženim količinama i da je povećana potražnja za njima. Je li, onda, neko zakazao u procesu raspodjele?
“Trenutno smo u blagom deficitu samo sa vakcinom MRP, iz razloga što potraživane količine sporne vakcine nismo dobili od Federalnog zavoda za javno zdravstvo, čija distribucija se odvija preko Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Napomenuli bismo da su u toku sistematski pregledi za upis u prve razrede, pa je to jedan od razloga povećane potražnje za MRP vakcinom”, saopštili su iz JU Dom zdravlja KS.
“Za mart mjesec je isporučeno manje doza nego što su za to iskazane potrebe, ali u neformalnom razgovoru sa odgovornim osobama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u petak sam dobila informaciju da će, s obzirom na povećane potrebe za vakcinom protiv morbila MRP, tokom ovog mjeseca ići još jedna isporuka prema kantonima i da će to pokriti iskazane potrebe”, kazala je direktorica JU Zavod za javno zdravstvo KS Alma Bungur.
Situacija na višim nivoima također je pokazatelj da je stanje u zdravstvenom sektoru vrlo ozbiljno. Teža bolest – veći problemi. Pokazuje to i nedostatak određenih citostatika za liječenje onkoloških pacijenata. Nedostupno je pet vrsta citostatika zbog poremećaja na tržištu, kažu u Zavodu osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Troškove će refundirati pacijentima, jer nema mogućnosti nabavke od drugih dobavljača. Upozorenje je stiglo i iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
“Prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata”, naveli su iz KCUS-a.
“Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja poduzima sve da obezbijedi snabdijevanje zdravstvenih ustanova i pacijenata lijekovima koji se finansiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti. I ovom prilikom želimo naglasiti da u zdravstvenim ustanovama ima dovoljno zaliha ostalih lijekova koje nabavlja Zavod”, tvrde u toj ustanovi.
Zavod citostatike nabavlja novcem koji se izdvaja u Fond solidarnosti ovog entiteta, ali stvarnost pacijenata su liste čekanja. Onaj ko je imao sreće, u međuvremenu, je Damir Pašić, onkološki pacijent, kao i nekoliko drugih pacijenata kojima su osigurani citostatici. Ali, za koliko pacijenata i u kojim količinama nema podataka, a potrebni su za njih, približno, 550.
“Najveći problem, po meni realno kako gledam, je u Zavodu za javno zdravstvo i veledrogerijama. Ne smije Zavod da dopusti nedostatak lijeka jer ljudima su životi u pitanju”, ističe Pašić.
“Tu nema nikavog snalaženja, nego su pacijentice osuđene na to da sjede i čekaju, a to čekanje ugrožava njihov život, dovodi do slabijeg kvaliteta života, slabijeg zdravlja pa čak i smrtnih ishoda”, navodi Enida Glušac iz Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.
Stoga, jasno je da su svi koji zavise od zdravstvenog sistema i pomoći ljekara u mnogo primjera osuđeni na čekanje. Nabavka, da li vakcina, da li lijekova što život znače, ne smije biti upitna jer ugrožava zdravlje za koje građani godišnje, po osnovu doprinosa, uplaćuju po nekoliko hiljada maraka.
-
Upozoravamo na maglu i poledicu na putevima
Ovoga jutra saobraća se po mjestimično vlažnom ili mokrom kolovozu, dok se na svim vlažnim lokalitetima može očekivati poledica, posebno na dionicama u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.
Magla u jutarnjim satima mjestimično smanjuje vidljivost na pojedinim dionicama uz rijeke Bosnu, Plivu, Vrbas i Lašvu, kao i na putevima Bihać-Bosanski Petrovac i Konjic-Jablanica.
Zbog radova na uklanjanju odrona i oborenih stabala obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Srbljani–Bosanska Krupa. Vozači mogu koristiti alternativni pravac Srbljani-Cazin-Ljusina-Bosanska Krupa.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnom putu Jablanica-Mostar (kod restorana „Zdrava voda“), kao i na ulazu u Stolac (iz smjera Mostara), te na skretanju za Orahovicu na području Konjica.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
BIHAMK
-
Radarske kontrole za početak sedmice
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS TRAVNIK08:30 do 10:30 sati Turbe
12:00 do 14:00 sati Nova Bila
17:00 do 19:00 sati Dolac na Lašvi (škola)
20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo
- PS VITEZ
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS VITEZ15:00 do 17:00 sati lokalna cesta, Divjak
17:00 do 19:00 sati M-5 Šantići
20:00 do 21:00 sati R-440 Bila
21:00 do 22:00 sati ulica Kralja Tvrtka
- PS FOJNICA
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS FOJNICA16:00 do 18:00 sati Ostružnica Polje
18:30 do 20:30 sati ulica Bosanska
21:00 do 23:00 sati Pločari Polje
- PS BUGOJNO
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS BUGOJNO13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
19:00 do 20:30 sati ulica Slobode
- PS DONJI VAKUF
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS DONJI VAKUF09:00 do 10:00 sati Torlakovac
11:15 do 12:15 sati Komar
13:00 do 14:00 sati Nova Travnička
16:00 do 17:00 sati ulica Titova
- PS GORNJI VAKUF
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
10:00 do 11:30 sati prevoj Makljen
14:00 do 15:30 sati ulica Bistrička cesta
19:00 do 20:30 sati ulica Vrbaska
- PS JAJCE
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS JAJCE16:45 do 18:45 sati M-5 Mile
19:00 do 21:00 sati M-16 Lučina
- PS BUSOVAČA
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS BUSOVAČA15:00 do 16:00 sati ulica 1.mart/ožujak (u mjestu Draga)
16:00 do 17:00 sati Lugovi
18:00 do 19:30 sati Kaonik (stari most)
19:30 do 21:00 sati Polje (autobusko stajalište)
21:00 do 22:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
- PS KISELJAK
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS KISELJAK08:30 do 10:15 sati Višnjica Polje
11:00 do 13:00 sati Gromiljak
13:30 do 15:30 sati Jehovac
- PS NOVI TRAVNIK
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS NOVI TRAVNIK07:30 do 09:00 sati M-16.4 Duhovo
09:30 do 10:30 sati M-16.4 Rankovići
11:30 do 13:00 sati M-16.4 Stojkovići (BP Ti-Oil)
13:30 do 15:00 sati M-16.4 Vodovod, OŠ
- Najavljene radarske kontrole za 06. 03. 2023. -PS TRAVNIK08:30 do 10:30 sati Turbe
-
Očekuje nas umjereno do pretežno oblačno vrijeme
U Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu dana slaba kiša ili lokalni pljusak su najizgledniji na području Hercegovine, zapadnim i sjevernim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 1°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 13°C.
-
Šta se desi kada u veš mašinu ubacite kuglicu od aluminijske folije?
Pranje veša je zadatak od kojeg ne možemo pobjeći. Odlazimo na posao, obavljamo razne aktivnosti, ako su djeca tu, onda su tu i vrtić, treninzi, druženja u parku…, a količina prljavog veša samo raste.
U svakom slučaju, prljav veš je tu, skuplja se u košari i u njoj ne može biti zauvijek tako da je veš mašina jedan od bitnijih dijelova kućanstva.
Proces pranja funkcionira tako da veš mašinu napunimo prljavim stvarima, stavimo deterdžent za pranje veša i omekšivač, upalimo je i nakon sat, dva proces je gotov, a pred nama je mokar i više ili manje izgužvan veš, piše Zadovoljna.
Slijedi sušenje, a nakon njega peglanje. Proces je to koji ste vjerovatno i sami ponovili bezbroj puta.
No, ono čemu se uvijek radujemo su trikovi koji pomažu da svaki posao koji obavljamo bude još uspješniji. Kada je u pitanju pranje veša, život vam djelomično mogu olakšati kuglice napravljene od aluminijske folije.
A šta se desi kada lopticu od aluminjske folije ubacimo u veš mašinu?
Ako veš operete zajedno s lopticom napravljenom od aluminijske folije, smanjit ćete statički elektricitet što će, između ostalog, omogućiti i učinkovitje pranje odjeće. Lopticu možete koristiti otprilike mjesec dana. Kada su u pitanju peškiri, oni će zahvaljujući foliji biti posebno mekani i upijajući.
Dio onih koji su isprobali trik s aluminijskom folijom kažu i da se na taj način oprana odjeća i lakše pegla. Loptica vam neće pomoći da se zauvijek riješite pegle, ali proces će biti barem malo lakši, a samim time i brži.
Program N1
-
FOTO: Uprava FK “Radnik” radi na uređenju Gradskog stadiona Donji Vakuf
Tokom zimske pauze ,uprava FK Radnik Donji Vakuf realizuje aktivnosti a u cilju obezbjeđenja što boljih uslova za igru na Gradskom stadionu Donji Vakuf.Trenutno su u toku su završni radovi na izmjeni prečki i stativa na golovima kao i mjestima za rezervne igrače i službena lica.Sada to mnogo bolje i ljepše izgleda.