U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini evidentirano 57 potencijalnih žrtava, od kojih je 50 djece.
U 2022. godini je od 38 evidentiranih žrtava trgovine ljudima 29 djevojčica i dječaka, poručeno je na završnoj konferenciji projekta “Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima”, koja je održana u Sarajevu.
Događaj je okupio predstavnike relevantnih institucija vlasti, nevladinih i međunarodnih organizacija, članove mobilnih identifikacijskih timova.
“Problem trgovine ljudima, koji je jedan od najekstremnijih oblika kršenja ljudskih prava, pogotovo dječijih ljudskih prava, je jako prisutan u Bosni i Hecegovini. U 2021. godini evidentirano je 57 potencijalnih žrtava, od kojih je 50 djece. Prošle godine je evidentirano 38 potencijalnih žrtava, a 29 je bilo maloljetnih lica”, izjavila je Dragana Bulić, direktorica nevladine organizacije World Vision u BiH.
Istakla je da se na osnovu ovih podataka može zaključiti da su 70 posto potencijalnih evidentiranih žrtava maloljetna lica.
U saradnji sa partnerima, World Vision BiH je u protekle tri godine pružio podršku prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima, sa fokusom na djecu. U 30 zajednica-kantona su razvijeni protokoli za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece.
Protokoli su uspostavljeni na lokacijama na kojima je evidentiran veliki broj djece koja prosjače, a propisuju način prevencije i postupanja sa potencijalnim žrtvama.
“Ovaj problem se rješava na sistemski način dugi niz godina”, kazala je Bulić.
Kako je kazala, djecu na prosjačenje u velikoj mjeri tjeraju i roditelji.
“Ali, najčešće se radi o organizovanom kriminalu u kojem su djeca iznajmljivana ljudima koji su počinioci ovih teških krivičnih djela, koji nemilosrdno dehumaniziraju i grubo krše dječije dostojanstvo i prava. Imamo i druge oblike trgovine – rane brakove u kojima se djeca udaju ili žene za novac”, pojasnila je Bulić.
Svjesni potrebe terenskog rada u prevenciji i prepoznavanju trgovine ljudima, podržali su rad i uspostavili mobilne timove za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima na sedam strateških lokacija: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Mostar, Sarajevo i Tuzla.
Samo u prvom kvartalu 2023. godine, mobilni timovi u Tuzli i Sarajevu su evidentirali i zatekli 208 odraslih i djece u prosjačenju, od kojih su petero djece identificirali kao potencijalne žrtva trgovine ljudima i izmjestili na sigurno.
“Puno je urađeno ali još jako puno toga je ispred nas. Pozivan naše sugrađane koji iz najbolje namjere često podržavaju, ne znajući, ovaj problem, dajući djeci koja prose na ulicama novac”, dodala je Bulić.
Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, rekao je da je Bosna i Hercegovina zahvaćena fenomenom trgovine ljudima, kao i ostale zemlje u regionu i šire.
“Godinama radimo da preveniramo i što je moguće više suzbijemo trgovinu ljudima. Međutm, ona opstaje jer postoje svi faktori u društvu koji doprinose da trgovina ljudima nastane i da opstaje. Djeca su najranjivija kategorija i najveći broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima jesu upravo djeca, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, radnoj, prisilnom, organizovanom prosjačenju…”, pojasnio je Rizvo.
Natalia Šušak, službenik za ljudska prava u američkoj Ambasadi, kazala je da Sjedinjene Američke Države vrlo ozbiljno shvataju trgovinu ljudima.
“Jako smo ohrabreni poboljšanjem u naporima u procesuiranju trgovine ljudima na državnoj razini i Federaciji u protekloj godini. Ukupni rezultati vlasti BiH u borbi protiv trgovine ljudima još uvijek nisu zadovoljavajući”, dodala je Šušak.
https://bhrt.ba
