Domaća proizvodnja već dugo je na koljenima. Osim što je ugrožena poljopriveda, sve teže posljedice su vidljive i u stočarstvu. Mljekarima u Srednjobosanskom kantonu (SBK) najavljuju smanjenje otkupne cijene mlijeka, a uzgoj stoke zbog mesa je u toj mjeri opao da je tovnih junadi registriranih u cijelom kantonu tek 660.
Na savremenoj farmi u Vitezu, deset radnika se brine o više od 150 grla. Tovom junadi se bave odnedavno, a već vide šta znači borba s nelojalnom konkurencijom, odnosno lobijem koji radi na enormnom uvozu mesa u našu zemlju.
Meso treće klase, znači meso koje niko u Evropskoj uniji ne bi konzumirao, oni nama to dostave. Mi, normalno, to kupimo i prodamo građanima, a mi ovdje porizvodimo meso vrhunske kvalitete, bez antibiotika, halal certificirano za uzgoj i mi to mroamo prodati po nekoj minimalnoj cijeni – kaže Amina Kadribašić, voditeljica farme u Vitezu.
Podatak da je u našu zemlju za prvih 11 mjeseci prošle godine uvezeno 75 miliona kilograma, dok smo za isti period izvezli tek nešto više od devet miliona kilograma mesa potvrđuje poražavajuću statistiku i odnos prema domaćoj poljoprivredi. Zbog ovakvog odnosa u SBK je ostalo još oko 30 registriranih proizvođača, odnosno samo 660 tovnih junadi.
Naša ministarstva nisu uradila ništa da zaštite, ako ništa trebali su prema otkupljivačima da im ograde, i da ograniče da moraju 40 il 50 posto domaće proizvodnje da otkupe, pa ono ostalo da namire – navodi za BHRT Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednika SBK.
Zbog gotovo identičnih razloga, u posljednje četiri godine proizvodnja mlijeka u ovom kantonu smanjena je za osam miliona litara. Trenutna otkupna cijena mlijeka, koja se kreće od 75 feninga do jednu marku po litri, izvjesno je, bit će još manja, najavljuju otkupljivači.
Npr. mi kupujemo žitarice, firma kupi žitarice, ne možemo odrediti cijenu žitarica, ali oni nama odrede cijenu mlijeka – navodi Kadribašić.
“Vidjeli su da su se povećali, da je država povećala posticaje za nekih sedam feninga, oni su automatski odmah da smanje cijenu, iako se realna cijena mlijeka u trgovinama nije puno smanjila”, dodaje Bulut.
Poticaji, od kojih proizvođaći većinom i preživljavaju u ovom kantonu, kasne. Ipak, iz resornog ministarstva najavljuju povećanje budžeta za poljoprivredu za pola miliona maraka, što je i dalje daleko od zakonskih dva do tri posto budžeta koje bi trebalo biti utrošeno na poljoprivredu.
Mi ćemo nastojati da kad su u pitanju muzna grla u sistemu otkupa mlijeka povećamo taj iznos, jer smatram zahtjev poljoprivrednih proizvođača u tom dijelu opravdanim – ističe Ivana Šantić, pomoćnica ministra za poljoprivredu SBK.
“Poljoprivrednici nisu dobili novac od poticaja za četvrti i prvi kvartal zato što još nije objavljen program federalni, i tek kad se objavi mi možemo sa tim imati spiskove na naplatu”, kaže Zoran Karadžić iz Ministarstva za poljoprivredu SBK.
Sistemska zaštita domaće proizvodnje mora se hitno definisati i na terenu provoditi jer, očigledno je, cijene mlijeka neće padati, a i meso je već sada dvostruko skuplje. Prema riječima farmera, najesen je moguća i nestašica domaćeg mesa. Farmeri upozoravaju, država koja nema vlastitu proizvodnju hrane, nema ni budućnost.
bug.ba
