Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Kako da zaštitite vodomjere i cijevi od smrzavanja

    Kako da zaštitite vodomjere i cijevi od smrzavanja

    Sarajevsko komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) pozvalo je građane da zaštite vodomjere i cijevi od smrzavanja vode ili oštećenja vodomjera.

    Naime, niske temperature i slabo zaštićena vodomjerna mjesta, šahtovi u kojima se nalaze vodomjeri mogu prouzrokovati pucanja stakla na vodomjeru, a nerijetko i do oštećenja kompletnog vodomjera, podsjećaju iz VIK-a.

    “Bez vode tokom zimskih mjeseci korisnici mogu ostati usljed smrzavanja vode u dijelovima internih vodovodnih instalacija iza glavnog vodomjera. Za njihovo održavanje zaduženi su potrošači, te savjetujemo da provjere da li su i u kojoj mjeri zaštićeni vodomjeri i vodovodne instalacije”, navode iz VIK-a.

    Ističu kako je neophodno da se blagovremeno izvrši zaštita vodomjernih mjesta i instalacija od mraza, tako što će se vodomjer i otkrivene cijevi obložiti odgovarajućim termo-izolacijskim materijalom (stiropor, staklena vuna i slično). Eventualni nedostatak navedenog izolacionog materijala može se nadomjestiti starim dekama, poručuju.

    Sve vodovodne cijevi koje se nalaze na otvorenom neophodno je isprazniti, kao i ukoliko je moguće, zatvoriti otvoreni prostor u kojem su smještene vodovodne instalacije. Voda se po pravilu ledi u plitkim i nezaštićenim dijelovima instalacije, kao i u negrijanim dijelovima zgrada.

    “Iako ovaj poduhvat traži ili vrijeme ili novac, trošak je puno manji od onog koji nastaje zbog puknuća cijevi nakon što se voda zaledi. Potrošačima koji primijete da su ostali bez vode savjetujemo da prvo provjere stanje instalacija u vodomjernom oknu, da pokušaju okrenuti ventil, ali nikako na silu. Ventil koji nije moguće okrenuti upućuje da je voda u instalacijama u vodomjernom oknu zaleđena. Najbrže će se odlediti pomoću isparavanja tople vode u zatvorenom oknu sa spuštenim poklopcem. Zamrznute instalacije nikako se ne smiju odleđivati direktnim polijevanjem tople vode preko njih, niti korištenjem otvorenog plamena”, savjetuje VIK.

    Za ponovnu uspostavu vodosnabdijevanja, potrebno je pronaći, odnosno pregledati svaki dio instalacije.

    Upozoravaju građane i upravitelje zgrada da blagovremeno poduzmu potrebne mjere zaštite koje će evidentno uticati na to da kućni budžeti ne budu dodatno opterećeni izdvajanjem novca za popravke instalacija i vodomjera.

    “Ukoliko korisnici nisu u mogućnosti sami riješiti problem odmrzavanja vode u cijevima iza glavnog vodomjera potrebno je da se obrate stručnim osobama, vodoinstaleterskim firmama ili upraviteljima”, ističu.

    Za sve dodatne informacije, građani se mogu obratiti direktno na adresu KJKP “Vodovod i kanalizacija”, ulica Jaroslava Černija br. 8 u Centar za potrošače.

  • U predškolskim ustanovama u Federaciji BiH povećan broj upisane djece

    U predškolskim ustanovama u Federaciji BiH povećan broj upisane djece

    U školskoj 2022/2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je ukupno 255 predškolskih ustanova, od kojih su 123 javne i 132 privatne predškolske ustanove.

    Ukupan broj djece u predškolskim ustanovama u Federaciji BiH u tekućoj školskoj godini iznosi 21.683, od kojih su 10.258 djevojčice odnosno 47,3 posto, a 11.425 dječaci ili 52,7 posto.

    U odnosu na 2021/2022 godinu broj djece koja borave u predškolskim ustanovama je veći za 18,9 posto. Od ukupnog broja djece 54,7 posto je obuhvaćeno u javnim ustanovama, dok je u privatnim ustanovama obuhvaćeno 45,3 posto djece, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    U jaslicama je zbrinuto 5.345 djece, od kojih su 2.504 djevojčice, odnosno 46,8 posto, a 2.841 dječak ili 53,2 posto.

    Ukupan broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u FBiH iznosi 2.896, od kojih su 2.771 žene, odnosno 95,7 posto od ukupnog broja zaposlenih.

    U odnosu na 2021/2022 godinu broj zaposlenih u predškolskim ustanovama je veći za 6,6 posto.

    Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata vaspitanje i obrazovanje, njegu i zaštitu djece starosti od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu i obavlja se u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.

    Rad sa djecom u predškolskim ustanovama organizuje se u vaspitnim/odgojnim grupama prema uzrastu djece – jasličke grupe za djecu starosti od šest mje

  • Brazil bilježi najtoplije ljetne dane: Plaže prepune posjetilacaBrazil bilježi najtoplije ljetne dane: Plaže prepune posjetilaca

    Brazil bilježi najtoplije ljetne dane: Plaže prepune posjetilacaBrazil bilježi najtoplije ljetne dane: Plaže prepune posjetilaca

    Rio de Janeiro u Brazilu bilježi najtoplije ljetne dane, a plaže u brazilskoj metropoli prepune su ljudi.

    Posebno se izdvaja plaža Ipanema, koja se nalazi u južnom dijelu grada.

    Rekordne temperature su zabilježene tri uzastopna dana u Rio de Janeiru, gdje je temperatura dostigla čak 54 stepena Celzijusa.

    Ljetno vrijeme u Brazilu traje od decembra do marta, a zimsko od juna do septembra.

    anadolija

  • Kako postati milioner za samo jedan mjesec: Ovo su najveće plaće u BiH u 2022. godini

    Kako postati milioner za samo jedan mjesec: Ovo su najveće plaće u BiH u 2022. godini

    Od poreznih uprava Federacije BiH i Republike Srpske dobili smo podatke iz službenih evidencija o deset najvećih isplaćenih plaća u oba entiteta u prošloj godini

    Prosječna plaća u BiH u novembru 2022. iznosila je 1.175 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Minimalna je oko 600 maraka, a najveća isplaćena je za rubriku „Vjerovali ili ne“.

    U FBiH na prvom mjestu je plaća od čak 818.000 maraka, a isplaćena je u djelatnosti proizvodnje. Poređenja radi, neko sa prosječnim primanjima za ovoliko novca treba raditi skoro 60 godina. Slijede 343.347 KM iz iste djelatnosti, 233.123 (finansijska djelatnost), 149.251 (djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa) i 126.490 (djelatnost ostalih članskih organizacija).

    – Na isplaćeni iznos plaće obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi. Pretpostavka je da navedeni iznosi, pored mjesečne redovne plaće sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice – kazali su nam u Poreznoj upravi FBiH.

    Kada je u pitanju Republika Srpska, najveću plaću u 2022. dobio je Banjalučanin koji radi u oblasti novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, u iznosu od 206.500 maraka. Na drugom mjestu je uposlenik u istoj djelatnosti i iz istog grada, sa plaćom od 177.383 KM. Slijedi iznos od 131.445 maraka (proizvodnja obuće – Kotor Varoš), 101.356 KM (posredovanje – Banjaluka i 88.677 maraka, koliko je kao jednu mjesečnu plaću dobio neko iz Istočnog Starog Grada ko radi u djelatnosti „vađenje ukrasnog kamena i kamena za građevinarstvo“.

     

    fokus

  • Kolaps na Komaru: Dva kamiona se zaglavila zbog snijega

    Kolaps na Komaru: Dva kamiona se zaglavila zbog snijega

    Snijeg koji je padao tokom noći i nastavio u jutarnjim satima, prouzrokovao je kolaps na mnogim dionicama puta u Bosni i Hercegovini.

    Sa problemima u saobraćaju susreli su se brojni vozači, naročito u planinskim predjelima.  Saobraćajni kolaps je i na Komaru, gdje dva kamiona stoje na cesti. Zbog snijega nisu u mogućnosti kretati se bez lanaca.

    Policija je na terenu, a saobraćaj se odvija jednom trakom, usporeno.

    Apeluje se na vozače da budu oprezni u vožnji i da na put ne kreću bez zimske opreme.

    avaz

  • Dan kada nas je napustio: Pjesme Kemala Montena živjet će vječno

    Dan kada nas je napustio: Pjesme Kemala Montena živjet će vječno

    Sarajevski kantautor Kemal Monteno umro je na današnji dan, prije sedam godina, 21. januara 2015. godine, u zagrebačkoj bolnici Rebro.
    Rođen je 17. septembra 1948. u Sarajevu, a posljednjih petnaestak godina svog života živio je u Zagrebu.

    Njegov otac bio je italijanski vojnik koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata došao u Sarajevo i zaljubio se u Kemalovu majku, a zbog te je ljubavi odlučio ostati u novoj domovini.

    Zbog italijanskog prezimena otac je želio da sin ima bosansko ime, a upravo ta bosansko-talijanska podjela osim u nazivu utjecala je i na Montenov stvaralački rad. S mediteranskim štihom i bosanskom dušom koju je unio u svoje pjesme, Monteno je stvorio svoj muzički izričaj koji ga je pratio tokom više od 40 godina karijere.
    Ljubavne pjesme bile su njegov nepresušan izvor i njegova iskrena ispovijed u kojoj je opisivao životne situacije u kojima su se našli on ili njemu bliski ljudi. Ljubavnu priču svojih roditelja opjevao je u pjesmi Šta je život, po kojoj je nazvao svoj zadnji album. U svojim šansonama se rijetko ponavljao, a svoj vrhunski kantautorski rukopis dokazivao je vještim pretapanjem ljubavnog motiva u jednostavan izraz s mediteranskim šarmom talijanske kancone.Svoju bogatu karijeru počeo je u drugoj polovici 60-ih, tačnije 1967. godine nastupom na festivalu Vaš šlager sezone s pjesmom Lidija koja je osvojila prvu nagradu. Već nakon prvog nastupa bilo je jasno da je publika, osobito njen ženski dio, dobila novog miljenika.

    Ovom festivalu Monteno je ostao vjeran i idućih godina, a za njega je napisao neke od svojih najljepših šansona poput Zemljo moja (1977.) i Sarajevo, ljubavi moja (1976.) koju je otpjevao na 10. jubilarnom Šlageru sezone.Pjesma je postala svojevrsna himna njegovom rodnom gradu i bila je nezaobilazan dio njegovog repertoara.
    Kemal Monteno je obilježio 70-e svojim brojnim antologijskim pjesmama Sviraj mi o njoj, Laž, Putovanja, Adrijana, a osim Šlagera sezone Montena se često moglo vidjeti na Opatijskom i Zagrebačkom festivalu na kojima je redovito osvajao nagrade publike i žirija, a njegovi albumi prodavani su u zlatnim i platinastim nakladama.Kompilaciju Moje najdraže pjesme (1985.) te albume Romantična priča (1986.) i Kako da te zaboravim (1987.) objavio je za izdavačku kuću Diskoton, a potom je uslijedila diskografska pauza koju prekida 1992. kompilacijom Pjesme zaljubljenika u izdanju Croatia Records.

    Ratna događanja 90-ih zatekla su ga u Sarajevu iz kojeg u početku nije mogao izaći, a potom kao i njegovi prijatelji nije htio izaći. U to vrijeme nije napisao niti jednu pjesmu, ali je otpjevao pjesmu Pismo prijatelju, autora Zlatana Arslanagića i Zlatana Fazlića koju ju publika preimenovala u Da ti roknu samo dvije.

    Radilo se o staroj ljubavnoj pjesmi koju su spomenuta dvojica autora nadopisali, a video spot je snimljen na stepenicama ispred tada popularnog okupljališta, kavane Fis u koju su zalazili Davorin Popović, Mirza Delibašić te ostale poznate osobe iz Sarajeva.
    Godine 1995. Monteno ipak prihvaća poziv brojnih zabrinutih kolega iz Zagreba, ponajprije Arsena Dedića i Gabi Novak i s obitelji seli u Zagreb. Te iste godine održao je koncerte u Lisinskom i to sedam dana za redom.

    Godine 2000. Croatia Records objavljuje album Hvala svima (Kemo i prijatelji) na kojem se nalaze pjesme koje je otpjevao u duetu s Oliverom Dragojevićem, Arsenom Dedićem, Radom Šerbedžijom, grupom Crvena jabuka, Danijelom Martinović, Gabi Novak, Fuadom Backovićem, Terezom Kesovijom i Borisom Novkovićem.
    Iako se radi o njegovim najboljim pjesmama u kojima je svaki od navedenih pjevača dao svoj osobni štih, pjesma Ovako ne mogu dalje s Danijelom Martinović je polučila nevjerojatan uspjeh.

    Kemal Monteno bio je jedan od rijetkih izvođača koji se mogao pohvaliti da je gotovo svaki njegov duet postao i hit.

    Napisao je brojne pjesme i za svoje kolege Arsena Dedića, Zdravka Čolića, Olivera Dragojevića, Terezu Kesoviju, Gabi Novak, Nedu Ukraden, Dražena Žerića i mnoge druge, a često su upravo njegove pjesme bile zaslužne za uspjeh njegovih kolega.
    Sredinom devedesetih nastupao je na Radijskom festivalu, a potom i na Festivalu dalmatinske šansone u Šibeniku. Na Melodijama Mostara 2003. nastupio s Paulom Jusić i pjesmom Nakon toliko godina koja je osvojila Grand prix, a ista je na 10. festivalu melodije Mostara proglašena „Pjesmom desetljeća“. Njegov sljedeći album Dunje i kolači nazvan je prema pjesmi koju je otpjevao s tada popularnom grupom Divas objavljen je 2004. godine.

    Krajem 2012. u sarajevskoj Zetri obilježio je više od 40 godina karijere, a na koncertu uz njega su nastupali Goran Bregović, Zdravko Čolić, Oliver Dragojević, Dino Merlin, Severina, Dražen Žerić Žera, Rade Šerbedžija i Hanka Paldum.
    Njegov zadnji studijski album Šta je život na tržištu je od 2013, a pjesme Jesen je, Malo mir, malo rat uz naslovnu pjesmu koja se gotovo odmah nametnula kao hit i dalje su dio radijskog i tv etera.

  • Da li ćemo u ovoj godini konačno vidjeti rastrećenje troškova rada i rast plaća u Federaciji BiH?

    Da li ćemo u ovoj godini konačno vidjeti rastrećenje troškova rada i rast plaća u Federaciji BiH?

    Vlada Federacije BiH je na sjednici 12. januara usvojila amandmane na predložene Zakone o doprinosima i porezu na dohodak koji se već godinama nalaze u parlamentarnoj proceduri.

    U raspravama oko formiranja nove vlasti, te budžeta za 2023. godinu, ova vijest je prošla nezapaženo, iako se radi o ključnoj reformi o kojoj se priča najmanje jednu deceniju.
    Iz Vlade Federacije su nam kazali da je cilj zakona smanjenje poreskog opterećenja rada i pojednostavljenje cijelog sistema, te rast plaća radnika i njihovih budućih penzija. Pored toga, ovi zakoni su ključni za stvaranje novih radnih mjesta, međunarodne konkurentnosti i izvoza.

    – Uzimajući u obzir rast javnih prihoda Vlada se odlučila na dodatno rasterećenje u odnosu na prijedloge koji se od 2018. godine nalaze u Parlamentu Federacije BiH. Tako je stopa doprinosa smanjena za jedan procentni poen i ubuduće bi umjesto 41,5 posto iznosila 31,5 posto. Osim toga, lični odbitak poreza na dohodak se povećava na 1.000 KM, a svaki dodatni dohodak iznad tog iznosa bi se oporezivao stopom od 13 posto – pojasnili su iz Vlade.

    Dodali su da je namjera ovih izmjena da radnici koji zarađuju manju plaću od prosječne u Federaciji BiH ne plate niti jednu marku poreza na dohodak.

    – U ovom trenutku lični odbitak iznosi 300 KM, s tim da on može biti i viši u slučaju izdržavanog bračnog druga i u zavisnosti od broja djece. Međutim, zaposleni bračni par bi po novom prijedlogu imao porezni odbitak od ukupno 2.000 KM, što je neuporedivo više nego što prosječno domaćinstvo ima u ovom trenutku. Posljednje izmjene Vlade Federacije BiH, dakle, neminovno idu u smjeru dodatnog rasterećenja rada i privrede između 200 i 300 miliona KM godišnje – ističu u Vladi.
    Također dodaju da će se fiskalnim zakonima ubuduće oporezivati sve trenutno neoporezive stavke poput toplog obroka, prijevoza i regresa.

    – Uštede od smanjenja doprinosa za 10 procentnih poena, te rast ličnog odbitka poreza na dohodak bez obzira na to garantiraju rast trenutnih primanja radnika u Federaciji BiH. Uz to, što je primanje radnika trenutno veće, to je i veća ušteda od novih fiskalnih zakona, što je posebno važno za produktivne i rastuće grane poput IT sektora koji se suočava s velikim izazovima da konkuriše s međunarodnim platama i zadrži radnike. Konačno, i premda može djelovati beznačajno, budućim oporezivanjem svih trenutno neoporezivih stavki, svaki radnik u budućnosti može računati na veću penziju – kazali su u Federalnoj vladi.
    Posljednjim amandmanima, dodaju, također je bolje regulisano pitanje izuzimanja stipendija, troškova prakse i volontiranja od poreza na dohodak koji nisu više u fiksnom već u procentualnom iznosu u odnosu na prosječnu plaću, što je značajno uzimajući u obzir trenutna inflatorna kretanja.

    Pored toga, istakli su iz Federalne vlade, kao pogodnosti penzionerima, predloženo je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća.
    fena

  • Odigrane polufinalne utakmice na 5. Zimskom malonogoetnom turniru

    Odigrane polufinalne utakmice na 5. Zimskom malonogoetnom turniru

    Sinoć su na na 5. Zimskom malonogometnom turniru odigrane polufinalne utakmice, nakon kojih smo dobili ekipe koje će se sutra boriti za najviše postolje.

    U prvom susretu, Vlašić Gradnja je slavila protiv Elektra Bugojno rezultatom 5:4, a drugoj polufinalnoj utakmici, ekipa Restoran 6 braće/Elektra Omerinović je ubjedljivo savladala ekipu Pekara Real Bugojno. Krajni rezultat je glasio 9:3.

    Tako će u finalu snage odmjeriti dvije ekipe koje su do sada pokazale najviše. Finalna utakmica se igra sutra s početkom u 21 sat.

  • Vodostaji rijeka u blagoj stagnacijiVodostaji rijeka u blagoj stagnaciji

    Vodostaji rijeka u blagoj stagnacijiVodostaji rijeka u blagoj stagnaciji

    Vodostaji rijeka na području Zvornika se stabilizuju, a na hidroelektranama Mali Zvornik i Bajina Bašta tokom dana se ne očekuje povećanje protoka vode, saopšteno je iz Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske.
    Na ovim hidroelektranama tokom noći nije dolazilo do promjene protoka vode.
    Protok na Hidroelektrani Mali Zvornik jutros u 7.00 sati iznosio je 1.893 metra kubna u sekundi, a na Hidroelektrani Bajina Bašta 1.743 metra kubna u sekundi.
    Radnici Službe civilne zaštite i Profesionalne Vatrogasne jedinice Zvornik su na terenu i vrše ispumpavanje vode iz objekata u koje je ušla voda i pomažu ugroženom stanovništvu.
    Što se tiče vodostaja, situacija se polako stabilizuje, ali su dežurstva i dalje 24-satna.
    Na svim putnim pravcima na području Zvornika saobraćaj se odvija nesmetano.

    Vodostaji Une i Sane u Novom Gradu u opadanju
    Vodostaji rijeka Une i Sane u Novom Gradu su u opadanju, rekao je jutros Srni stručni saradnik za poslove Civilne zaštite Mirko Lukić.
    Lukić je naveo da je vodostaj rijeke Une jutros 392 centimetara, što je za 42 centimetara manje u odnosu na mjerenje juče u 17.00 časova.
    Vodostaj rijeke Sane je 420 centimetara, što je za 48 centimetara manje od sinoć.
    Lukić je rekao da je od jutros prohodna i Ulica Meše Selimovića u naselju Urije, gdje je od juče ujutro bio obustavljen saobraćaj zbog izlivanja rijeke Sane.

    Rijeka Ukrina na području Dervente u koritu
    Rijeka Ukrina na području Dervente je u koritu i nema opasnosti od njenog izlivanja i ugrožavanja stanovništva, potvrđeno je jutros Srni u Civilnoj zaštiti ove lokalne zajednice.
    Član Gradskog štaba za vanredne situacije Dragoljub Kukić rekao je da je juče ujutro zabilježeno povećanje vodostaja Ukrine koji je iznosio 123 centimetra na mjernom mjestu, ali je potom počelo opadanje.
    “Ne bi trebalo da bude problema”, rekao je Kukić, koji je i samostalni stručni saradnik za planiranje i organizaciju Civilne zaštite.
    U skladu sa upozorenjima Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske i procjenama da bi obilnije padavine mogle da izazovu izlivanje bujičnih voda, pojavu klizišta i znatan rast vodostaja velikih rijeka, Gradski štab za vanredne situacije Dervente početkom sedmice usaglasio je preventivne mjere.

  • Usvojen najveći budžet SBK-a, opozicija nezadovoljna

    Usvojen najveći budžet SBK-a, opozicija nezadovoljna

    Srednjobosanski kanton dobio je budžet za 2023. godinu, u nikad većem iznosu od 305.700.000 maraka. Potvrdili su ga i zastupnici u kantonalnoj Skupštini, ocijenivši ga spojem socijalne i razvojne komponete u odnosu na realno stanje i potrebe. Najznačajnija novina je povećanje osnovice za obračun plaća uposlenih u javnom sektoru sa 330 na 363 marke, što će u konačnici značiti za 10% veće plaće.

    Budžetom se nastoji zadržati finansijska stabilnost, kako je istaknuto, a planirano je i povećanje plaća za oko 5.5 hiljada uposlenih u javnom sektoru za 10%, a čiji troškovi su inače i najveća stavka za koju se izdvaja oko 179 miliona maraka ili 59% sredstava iz kantonalnog budžeta.

    “On je za oko 11% veći od proračuna za 2022. godinu i ono što smo mi kao Vlada ocijenili da je ovo najbolji mogući balans između socijalne i razvojne komponente”, navela je Mirjana Plavčić, ministrica finansija SBK-a.

    “Razvojna se naravno oslikava kroz preko 20 miliona kapitalnih transfera, kroz povećanje sredstava za gospodarstvo, za poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, socijalno ugrožene osobe, braniteljsku populaciju”, pojašnjava Dražen Matišić, predsjedavajući Skupštine SBK-a.

    Uz nerealan način povećanja plaća, koje su funkcionerima više za oko 300, a prosvjetarima 120 maraka, iz opozicionih stranaka koje su bili protiv, kažu, nezadovoljni su i načinom raspodjele i trošenja novca suprotno kriterijima, te neusvajanjem njihovih amandmana.

    “A koji se prije svega tiču izdvajanja za poljoprivredne podsticaje, i razvoj poljoprivrede, kao i ukidanje taksenih markica premija zdravstvenom osiguranju, ukidanja finansiranja političkih stranaka, da se povećaju naknade za majke porodilje. Pošto nisu uvaženi naši prijedlozi, mi smo bili protiv”, kazao je zastupnik NiP-a u Skupštini SBK-a Haris Kaniža.

    “Nismo zadovoljni generalno kako se implementiraju grantovi u ovom kantonu, jer je revizija federalna utvrdila da se odokativnom metodom, odnosno kako ministri, kako Vlada hoće dodjeljuju sredstva bez ikakvih kriterija”, ističe zastupnik SDP-a i Skupštini SBK-a Senad Selimović.

    Inače, uz značajna sredstva za ulaganje u rekonstrukciju školskih objekata, za podršku privredi budžetom kantona za ovu godinu predviđeno je 5 miliona, dok je podrška poljoprivrednoj proizvodnji planirana u iznosu od 2,4 miliona maraka.

     

    federalna.ba