Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Kako pomoći našoj prirodi? (Video)

    Kako pomoći našoj prirodi? (Video)

    “Svake godine uočljivije je da za jačih zima sve više ptica zimuje kod nas. To je donekle posljedica i globalnih klimatskih promjena”, izjavio je Feni Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva “Naše ptice“.

    Naš sugrađanin Jasmin Dautbegović prezentirao je kako jednostavno možemo pomoći našoj prirodi.

    Svake godine u januaru Ornitološko društvo “Naše ptice“, zajedno sa saradnicima iz drugih NVO okupljenih oko “mreže posmatrača ptica u BiH“, koordinira aktivnostima prebrojavanja vodenih ptica u sklopu godišnjeg međunarodnog prebrojavanja ovih ptica (IWC).

    Iako je Bosna i Hercegovina oskudna kada su u pitanju posmatrači ptica i sredstva za realizaciju ovakvih akcija već 10 godina Ornitološko društvo “Naše ptice“ uspijeva organizirati zimsko brojanje. “Ovisno od sredstava i ljudskih potencijala uspijevamo prebrojati ptice na većim vodenim površinama kao što su Hutovo blato, Buško jezero, rijeke Bosna, Neretva, Miljacka i ribnjaci poput Bardače”, kaže Kotrošan. Broj prebrojanih ptica u Bosni i Hercegovini je više od 30.000 što je samo dio zimujuće populacije, jer se zbog manjka brojača pokriva manje od 50 posto bh. teritorija.

    Najbrojnije su vrste iz porodice pataka, zatim liske, galebovi, kormorani i gnjurci. Hladni zimski dani mogu donijeti i probleme za prehranu ptica pa iz Društva “Naše ptice“ pozivaju ljubitelji ptica da im pomognu u tom periodu. Pomoć je moguća putem različitih vidova prehrane od voća (npr. kriške jabuke) koje objesite na drveće, različitih sjemenki (npr. suncokret i sitnije sjemenje za manje ptice) koje možete postaviti u hranilice od drveta ili improvizovane hranilice od plastičnih boca, navodi Kotrošan.

    Po njegovim riječima vrlo važno je pticama zimi dati i masnoće u vidu loja ili tzv. “kolačića“ koji predstavljaju sjemenke utopljene u neku masnoću (loj, mast i sl.), dok za veće ptice poput labudova treba organizovati posipanje sjemenja pšenice i kukuruza uz obale.

    “Hranjenje kruhom izbjegavajte jer ptice mogu da obole pošto se kruh brzo natopi i bude podloga za različite bakterije. Dolazi zima budite spremni pomoći pticama.

    Izvor: Fena

  • Miralem Pjanić među pet najboljih izvođača slobodnjaka u posljednjih deset godina

    Miralem Pjanić među pet najboljih izvođača slobodnjaka u posljednjih deset godina

    Sastavljena je lista od pet fudbalera koji imaju najviše golova iz slobodnih udaraca u najjačim ligama na svijetu, evo ko zauzima prvo mjesto

    Igrači tokom svojih karijera na treninzima često znaju vježbati izvođenje slobodnih udaraca. To je vještina koja traži veliku dozu tehničke sposobnosti, preciznosti i dosta vježbe, pa je tako sastavljena lista od pet fudbalera koji su postigli najviše golova iz slobodnih udaraca u najjačim ligama na svijetu i to od sezone 2012./2013.

    Tako su na listi svoje ime našli Cristiano Ronaldo, Hakan Calhanoglu, Miralem Pjanić, James Ward-Prowse i Lionel Messi.

    Portugalski fudbaler, koji trenutno igra za Al Nassr, svoje vještine izvođenja slobodnih udaraca je usavršio tokom provedenog perioda u Manchester Unitedu, a onda je prelaskom u Real Madrid postao jedan od najboljih u ovoj kategoriji, pa na svom kontu ima 13 postignutih golova.

    Iza njega slijedi Calhanoglu, koji je poznat po svojoj sposobnosti da može postići gol direktno iz slobodnih udaraca, te je sa raznih pozicija tokom karijere pogađao protivničke mreže. Na svom kontu ima 14 golova.

    Treće mjesto je zauzeo Pjanić, koji trenutno nastupa za ekipu Sharjah FC. Naš fudbaler jedan je od tehničkih najpotkovanijih veznih igrača svoje generacije i on je specijalista za slobodne udarce. Postigao je 15 golova iz slobodnih udaraca tokom perioda u Lyonu, Romi i Juventusu.

    Drugo mjesto zauzima Prowse, reprezentativac Engleske i fudbaler Southamptona, koji je postigao 16 golova, dok prvo mjesto zauzima Lionel Messi sa 34 pogotka iz slobodnih udaraca.

    Podsjetimo, Messi je trenutno član PSG-a, a nedavno je sa Argentinom postao prvak svijeta, budući da je u finalu sa Gaučosima savladao Francusku poslije boljeg izvođenja penala.

    Izvor: Oslobođenje

  • Četiri savjeta za manju potrošnju goriva tokom zime

    Četiri savjeta za manju potrošnju goriva tokom zime

    U vrijeme zime i hladnijeg vremena, vaš automobil troši nešto više goriva u odnosu na ljetne mjesece.

    Temperatura zraka nije jedini faktor zbog kojeg automobili troše više benzin od uobičajene količine, pišu magazini specijalizovani za auto/moto svijet.

    Ipak, čini se da su savjeti i “trikovi” koji nam mogu biti od pomoći sve vrijeme pred očima ali ih nismo svjesni.

    Kako bi potrošnju goriva i u zimskim uslovima sveli na najmanju moguću mjeru, donosimo ova četiri korisna savjeta koji će pomoći u toj namjeri:

    1. Provjerite da li je poklopac od rezervoara dobro pričvršćen

    Zbog neispravnog poklopca određena količina benzina može da ispari.

    2. Koristite kvalitetno ulje

    Kvalitetno ulje će na optimalan način podmazati sve mehaničke dijelove motora što na kraju znači optimalnu potrošnju goriva.

    3. Balansirajte gume

    Neizbalansirane gume se brže troše te pružaju veći otpor pa motor mora da radi snažnije. Tako se potrošnja goriva povećava za čak 15 odsto.

    4. Redovno održavajte motor

    Automobil koji nije prošao eko test ili ima neispravne svjećice može da troši čak do 30 odsto više goriva.

    Izvor: N1

  • Obilježena godišnjica masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece

    Obilježena godišnjica masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece

    Tom prilikom ubijene su sestre Indira Brković (1982. godište) i Jasmina Brković (1989.), te Mirza Dedović (1986.), Danijel Jurenić (1983.), Nermin Rizvanović (1981.) i Admir Subašić (1985.)

    Brojni članovi porodica i udruženja žrtava, građani te predstavnici vlasti danas su, okupljanjem na mjestu stradanja, obilježili 29. godišnjicu od masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece u ulici Bosanska kod broja 4, u “C” fazi sarajevskog naselja Alipašino Polje.

    Tog kobnog dana, 22. 01. 1994. godine oko 13.40 sati sa neprijateljskih položaja koji su se nalazili na području naselja Nedžarići, ispaljene su tri minobacačke granate koje su pale i eksplodirale u naselju Alipašino Polje. Od rasprskavajućeg dejstva tih granata poginulo je šest i povrijeđeno isto toliko maloljetnika.

    – Tom prilikom ubijene su sestre Indira Brković (1982. godište) i Jasmina Brković (1989.), te Mirza Dedović (1986.), Danijel Jurenić (1983.), Nermin Rizvanović (1981.) i Admir Subašić (1985.) – navodi se.

    Delegaciju Kantona Sarajevo, na današnjem obilježavanju, prevodio je Adnan Medić, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i okoliša.

    U obraćanju prisutnima, između ostalog, on je poručio da ne smijemo i nećemo zaboraviti monstruozne zločine, to zlo koje normalan čovjek ne može pojmiti.

    – Ali i pored takve prošlosti, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama, na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A da bi bilo tako, pravda mora biti zadovoljena i počinioci strašnih zločina, uključujući i ovaj koji danas obilježavamo, moraju biti adekvatno kažnjeni – istakao je Medić.

    Kako navodi u saopćenju za javnost Služba za protokol i press KS, osim delegacije KS na mjesto masakra cvijeće su položile i porodice ubijenih, delegacije Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995., Unije civilnih žrtava rata KS, Grada Sarajeva, Općine Novi Grad.

    Izvor: Fokus

  • Izrael ponovo priveo Palestinca nedavno oslobođenog nakon 40 godina

    Izrael ponovo priveo Palestinca nedavno oslobođenog nakon 40 godina

    Izraelska policija nakratko je ponovo uhapsila oslobođenog palestinskog zatvorenika Mahera Younisa zbog huškanja, javljaju lokalni mediji u nedjelju.

    Izraelski javni emiter KAN javio je da je Younis (64) priveden radi ispitivanja o navodnom huškanju nakon što je na društvenim mrežama napisao objave za koje policija smatra da ohrabruju “čin terora”.

    Izraelska televizija je javila da je Younis kasnije pušten iz pritvora.

    Uhapšen je 18. januara 1983. i osuđen na doživotnu kaznu, koja je kasnije preinačena na 40 godina.

    Na teret mu se stavljalo da je u to vrijeme bio član zabranjenog pokreta Fatah te da je posjedovao oružje i ubio izraelskog vojnika.

    Početkom godine, njegov rođak Karim Younis također je pušten iz zatvora nakon 40 godina.

    Prema zvaničnim palestinskim podacima, izrael u zatvorima drži skoro 4.700 Palestinaca, uključujući 150 djece i 29 žena.

    Izvor: Anadolija

  • BiH će u ovoj godini popisati stoku, popis stanovništva upitan

    BiH će u ovoj godini popisati stoku, popis stanovništva upitan

    Bosna i Hercegovina (BiH) će tokom 2023. godine izvršiti popis stoke, štala i poljoprivrednog zemljišta, dok je popis stanovništva, domaćinstava i stanova upitan.

    Posljednji popis stanovništva je bio 2013., tri godine nakon većine zemalja svijeta. Tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor je bio hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

    Ove godine popis stanovništva je upitan, jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon.

    – Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u Budžet institucija BiH za 2023. godinu – potvrdili su iz Ministarstva finansija i trezora BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

    Popis se definira kao najopsežniji izvor podataka o nekoj državi. Vlastima su ti podaci nužni za provedbu raznih ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja.

    Rezultati prvog poslijeratnog popisa objavljeni su 2016. godine. Pokazali su da u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika.

    Vlasti u entitetu Republika Srpska su odbacili ove pokazatelje, tvrdeći da je brojka od oko 3,5 miliona stanovnika “prenapuhana”, pa su objavili svoje rezultate.

    Cjeloviti popis poljoprivrede u BiH nije rađen duže od 60 godina.

    Kome treba popis?

    U većini zemalja popis stanovništva se vrši svakih deset godina, početkom nove dekade.

    Hrvatska i Srbija provele su popis 2021. godine i prošle godine objavile rezultate.

    Građani koje je RSE anketirao smatraju da se veliki broj stanovnika BiH iselio od posljednjeg popisa, 2013. godine.

    – Ne znam koliko danas ljudi živi u Doboju, ali znatno manje nego prije deset godina. Mnogo mladih, ali i starijih je otišlo u inostranstvo trbuhom za kruhom, manje nas se rađa. Imam mnoge komšije i rođake koji su otišli – kazao je za RSE Dejan Klopić iz Doboja.

    Osman Hušić, iz Cazina kaže kako građane BiH, uglavnom, zanimaju rezultati “da se vidi koliko nas ima”.

    – Mislim da nas je po popisu 2013. bilo oko 60.000 u Cazinu (popisano je 66.149, op. a.). Bilo nas je četiri miliona u BiH (oko 3,5 miliona, op. a.). Sad je pitanje ima li nas tri miliona – kazao je Hušić.

    Magdalena iz Mostara kaže da pravi odgovor zašto se provodi popis ne zna.

    – Političke stranke imaju neke svoje interese i ja vjerujem da su to neki drugi interesi – kazala je.

    Magdalenin sugrađanin Nedim Ajanić kaže da je popis nužan.

    – Valjda bi trebalo da imamo evidenciju, ne samo broja stanovnika, već i zanimanja, starosnu strukturu, uzrast i ostalo – dodaje on.

    “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim”

    Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske.

    Iz državne agencije su kazali da su formirali radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva, bez kojeg nema popisa.

    Dostavili su ga entitetskim zavodima na mišljenje. Međutim, entitetski zavodi su utvrdili da se ”prijedlog zakona ne može finalizirati, jer u tom prijedlogu nema ključnih pojedinosti”.

    – To su datum početka popisa, popisna pitanja, budžet, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavka IT opreme, provođenje pilot popisa i druge pojedinosti koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

    Navode da je za ispunjavanje tih preduvjeta potrebno uključivanje drugih državnih i entitetskih institucija.

    Na pitanje RSE kad se može očekivati popis stanovništva, iz državne i entitetskih statističkih institucija citiraju član 8. Zakona o statistici BiH.

    – Popisa stanovništva će biti kada to državni organi budu smatrali neophodnim – kazao je Emir Kremić, direktor Zavoda za statistiku entiteta Federacije BiH.

    On kaže da je ovaj entitetski zavod, iako još nema odluka o popisu, radio na pripremama, od kartografije, metodologije, gledali praksu kako su to radile Hrvatska, Srbija i zemlje EU.

    Sociolog Amer Osmić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazao je kako je popis stanovništva bitan, jer šta god da se planira, što se tiče razvoja društva, primarno se uzimaju podaci iz popisa.

    – Na osnovu toga planirate i dugoročne i kratkoročne strategije razvoja određenog geografskog područja. S podacima iz 2013. i procjenama koje govore o velikom broju odlazaka, nad svim što planirate imate oblak sumnje, jer planirate na osnovu broja popisanih, a tih ljudi na tom području nema – kazao je Osmić.

    Prvi poljoprivredni popis nakon 60 godina

    Popis poljoprivrede planiran je da se realizira krajem ove godine. Novac je osiguran u budžetu. U oktobru 2022. proveden je probni, a trenutno se priprema puni popis.

    Delegaciji EU u BiH upućen je zahtjev za ekspertsku pomoć koji je, navode, u državnoj Agenciji za statistiku, u fazi odobravanja.

    Posljednji cjelovit popis poljoprivrede je proveden 1960. godine, dok je 1969. bio proveden metodom uzorka kada je popisano 20 posto poljoprivrednih gazdinstava. Obuhvatao je tadašnja ”društvena” i individualna gazdinstva.

    Poljoprivredni popisi rađeni su nakon toga paralelno s popisom stanovništva, pa tako i 2013. godine.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da ”takav način prikupljanja podataka na dobrovoljnoj bazi nije mogao pružiti pravu sliku stanja”.

    Popisat će se poljoprivredna gazdinstva, zemljište, oranice prema kulturi koja se na njima uzgaja (pšenica, krompir itd.), pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci, broj stoke, peradi, pčelinjih košnica i slično.

    Popisuje se i da li je vršena analiza tla i šta je pokazala, da li se zemljište navodnjava i kako, te poljoprivredna mehanizacija i oprema. Neka od pitanja su i da li su dobili i kakve poticaje, imaju li poljoprivredni kredit, koriste li kompjuter u svom radu i imaju li internet.

    Zašto je popis u BiH političko pitanje?

    Prema popisu iz 1991. godine, u BiH su živjela 4.377.033 stanovnika. Među njima je bilo 43,47 posto muslimana (Bošnjaka), 31,21 posto Srba, 17,3 posto Hrvata te 5,53 posto Jugoslavena, dok je ostalih naroda i narodnosti bilo ukupno oko 2,4 posto.

    Prema rezultatima jedinog poslijeratnog popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Po tom popisu, Bošnjaka je bilo 50,01 posto, Srba 30,8 posto, Hrvata 15,4 posto, a ostalih 3,7 posto.

    U političkom smislu, popis stanovništva je bitan, jer na nekim nivoima vlasti, naprimjer u vladama i institucijama entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, broj ministara i zaposlenih iz određene etničke grupe (Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih) se određuje po njihovom broju po popisu iz 1991. godine.

    Slično je i s brojem zaposlenih u vojsci ili policijskim agencijama na državnom nivou.

    Tako je definirano Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer se smatralo da će to potaknuti povratak izbjeglica u prijeratna mjesta.

    Na nekim nivoima vlasti ili institucijama, zakonski se mora poštovati zastupljenost ”po posljednjem popisu”.

  • Bosanska kahva kao viševjekovni simbol Sarajeva i BiH

    Bosanska kahva kao viševjekovni simbol Sarajeva i BiH

    Bosanska kahva predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, predstavlja neizostavni dio društvenog života na ovim prostorima, te je s vremenom ispijanje kahve postalo tradicija, običaj, ritual i užitak.

    Počeci spravljanja kahve u Bosni povezuju se s dolaskom Osmanlija 1463. godine, a riječi kahva, džezva, fildžan i šećer imaju korijene u turskom jeziku.

    Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu.

    Novinar Anadolije razgovarao je o fenomenu ispijanja bosanske kahve sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom koji vodi pržionicu kahve koja na Baščaršiji radi 128 godina te sa konobarom u kafani “Morića han” Midhatom Kruškom.

    Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju tradicionalna bosanska kahva i da ju je naslijedio od svog djeda.

    – Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine i radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Poslije rata mi je Općina Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju – kazao je Burek.

    Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svjetskih ličnosti koje su posjetile i popile kahvu u Dibeku, a tu su i novčanice koje su ostavili.

    Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek je kazao da čuva tradiciju tucane kahve i da ima mušterije iz različitih dijelova svijeta, a Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kahve.

    Tradicionalnu bosansku kahvu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine, a konobar Kruško je rekao da je upravo bosanska kahva najčešći izbor i lokalnih i stranih posjetilaca.

    – Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kahvom i pije kahvu nakon radnog dana – kazao je Kruško.

    On je pojasnio i način na koji se bosanska kahva pravi i da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.

    Ističući da u kafić u historijskom karavan-saraju dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta, Kruško je rekao da tu dolaze i gosti iz Turske, arapskih zemalja, zapadne Evrope i mnogo različitih mjesta i da svi žele probati bosansku kahvu.

    Francuskinja Manon-Jeanne Bedel prvi put je u BiH i Sarajevu i iskoristila je tu priliku da kuša i bosansku kahvu.

    – Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj – kazala je ona.

    Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kahva, Bedel je kazala da će jedan takav servis kupiti i ponijeti kući.

    I njena prijateljica, također iz Francuske, Lilou Rogers je zadovoljna okusom bosanske kahve, kao i načinom njenog serviranja.

    – Čula sam ranije za bosansku kahvu i uvjerila sam se da je finog okusa i atipična. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna i mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i ponijeti kao suvenir u Francusku – kazala je Rogers.

    Izvor: Anadolija

  • Otvoren prvi ovogodišnji humanitarni bazar Udruženja Pomozi.ba

    Udruženje Pomozi.ba danas je organiziralo prvi ovogodišnji Humanitarni bazar u prostorijama tog udruženja na Čengić Vili.

    Glasnogovornica Pomozi.ba Maja Arslanagić kazala je da posjetitelji, kao i ranijih godina, po vrlo niskim cijenama mogu kupiti polovnu i novu odjeću i obuću, kao i posuđe, kućanske aparate, knjige, igračke i još mnogo toga.

    – Cijene će biti simbolične kako bi svi posjetioci mogli kupiti nešto za sebe i drage ljude, a osim kupovine pomoći mogu i donacijom stvari koje se mogu koristiti za naredne prodajne bazare – kazala je.

    Cilj je, dodala je, da prikupe sredstva za pomoć ljudima koji žive na rubu siromaštva te da  animiraju ljude da urade nešto korisno i dobro.

    – Ukoliko imate nešto što vam kući samo skuplja prašinu i zauzima prostor, donesite na bazar, jer će se baš to možda nekome drugom svidjeti i poslužiti mu. Sav prihod od prodaje na bazaru namijenjen je našim oboljelim i socijalno ugroženim korisnicima – kazala je Arslanagić.

    Uposlenici Udruženja će i tokom ovog bazara imati podršku mladih volontera.

    Humanitarni bazar je otvoren dana do 17.00 sati u ulici Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8.

    Izvor: Fena

  • U Turskoj izbili veliki antišvedski protesti zbog spaljivanja Kur’ana

    U Turskoj izbili veliki antišvedski protesti zbog spaljivanja Kur’ana

    Ispred Generalnog konzulata Švedske u Istanbulu održana je masovna akcija na kojoj je spaljena zastava ove skandinavske zemlje. Nekoliko ljudi se okupilo i ispred švedske ambasade u Ankari.

    Turske vlasti otkazale su posjetu švedskog ministra odbrane toj zemlji planiranu za narednu sedmicu. Šef turskog ministarstva odbrane rekao je da je “posjeta izgubila svaki smisao”.

    To je uslijedilo nakon skupa ispred turske ambasade u Štokholmu u subotu, tokom kojeg su političar krajnje desnice Rasmus Paludan i njegove pristalice javno spalile Kur’an.

    Tursko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je akciju, ističući da su je sankcionisale švedske vlasti.

    Švedska je također osudila Paludanove postupke. Ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom napomenuo je da “u Švedskoj postoji široka sloboda izražavanja, ali to ne znači da švedska vlada podržava takve akcije”, prenosi Euronews.

    Nekoliko sati kasnije, u Stokholmu su održane demonstracije protiv ulaska u NATO, na kojima je bilo nekoliko kurdskih zastava. Turska još nije ratifikovala ulazak Švedske u Alijansu, zahtijevajući od vlasti te zemlje da izruče više od 70 Kurda, koje Ankara smatra teroristima.

    Izvor: Klix.ba

  • Kako će izgledati krunidba kralja Charlesa III?

    Kako će izgledati krunidba kralja Charlesa III?

    Uz tradicionalnu crkvenu ceremoniju i kraljevsku povorku, krunidbeni vikend britanskog kralja Charlesa III. sadržavat će i koncert prepun globalnih zvijezda i nacionalni “veliki ručak”, objavila je Buckinghamska palača.

    Charles III. (74) postao je kraljem u trenutku smrti majke Elizabete II. u septembru prošle godine. Postao je tada i šef 14 država Commonwealtha, uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland.

    Krunidba se, međutim, tradicionalno održava nekoliko mjeseci nakon što je novi suveren naslijedio tron, nakon razdoblja nacionalne žalosti za prethodnim monarhom i intenzivnih priprema za raskošnu svečanost ustoličenja novog.

    Prva krunidba u Britaniji od 1953. godine bit će gledana diljem svijeta i prisustvovat će joj brojni svjetski dužnosnici. Počet će formalnom Charlesovom krunidbom i pomazanjem u londonskoj Westminsterskoj opatiji u subotu 6.februara, u tradiciji staroj više od 900 godina.

    Službu će voditi kanterberijski nadbiskup Justin Welby i trebala bi oslikati i povijesnu tradiciju britanske monarhije i njezinu modernu ulogu.

    Okrunjena će biti i kraljica supruga Camilla.

    Par će u Westminstersku opatiju stići u “kraljevskoj povorci” zajedno s ostalim članovima obitelji. U Buckinghamsku će se palaču vratiti u još većoj povorci, “krunidbenoj procesiji” i potom okupljenima, kojih se očekuje na tisuće, mahati s balkona palače.

    U nedjelju će biti poseban koncert u dvorcu Windsoru koji će uživo prenositi BBC. Nastupit će “globalne glazbene ikone i suvremene zvijezde”, kaže se u priopćenju palače. Ulaznice će se dijeliti lutrijom.

    Središnji dio večeri bit će “osvjetljavanje nacije”, odnosno osvjetljavanje ključnih britanskih znamenitosti umjetnom rasvjetom.

    U ponedjeljak 8. februara, koji će Britancima za ovu prigodu biti neradan dan, bit će organizirani dobrotvorni nacionalni ručkovi i ulične zabave diljem zemlje.

    Hoće li na krunidbu biti pozvan, i hoće li se odazvati princ Harry i njegova supruga Meghan, koji su brojnim intervujima i Harryjevom knjigom “Spare” zasjenili prve mjesece Charlesova vladavine, još je nepoznato.

    Izvor: N1