Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Jednoglasno usvojen Budžet Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 6,7 milijardi KM

    Jednoglasno usvojen Budžet Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 6,7 milijardi KM

    Delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH jednoglasno su usvojili Budžet Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 6,7 milijardi KM.

    Za Budžet Federacije BiH za 2023. godinu je glasalo 69 delegata.

    Budžet Federacije BiH usvojen je u istom tekstu kao i u Predstavničkom domu, odnosno sa 50 amandmana HDZ-a i Osmorke.

    Ranije Vlada FBiH odbila sve amandmane, a Klub Bošnjaka je tražio izjašnjenje o svojim amandmanima, ali on nije dobio potrebnu podršku.

    Ovaj Budžet je veći za 1,1 milijardu KM od prošlogodišnjeg.

    Jedan od ključnih prioriteta pri planiranju budžetskih sredstava za ovu fiskalnu godinu bilo je osiguranje stabilnosti u isplatama penzija, boračkih i socijalnih naknada, te drugih davanja predviđenih Budžetom Federacije BiH, naveli su iz Vlade FBiH.

    Povećanje penzija

    Premijer sa američke crne liste Fadil Novalić (SDA) je predstavio Budžet delegatima.

    Kako je naveo, najveće povećanje se odnosi na isplatu penzija po više različitih zakonskih osnova i to za 665 miliona KM.

    Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata planirano je veće izdvajanje finansijskih sredstava za isplate penzija ostvarenih na osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata u iznosu do 22,2 miliona KM. Tekući transfer za invalidnine planiran je u iznosu od 278 miliona KM i veći je za 6,3 miliona KM.

    Za osobe sa invaliditetom – neratne invalide planirano je 160 miliona KM, što je za 18 miliona KM više u odnosu na 2022. godinu.

    Za provođenje Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH planirano je 28 miliona KM, što je povećanje za 10,5 miliona KM, dok transfer za provođenje Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom u FBiH iznosi 106 miliona KM i predstavlja povećanje za 56 miliona KM u odnosu na fiskalnu 2022. godinu.

    Subvencije privatnim preduzećima

    Podsticaj za poljoprivredu iznosi 160 miliona KM, što je povećanje subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima za 54 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

    Između ostalog, planirane su subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima u iznosu od 178 miliona KM, što je za 57,6 miliona KM više u odnosu na prethodni budžet.

    Spomenuo je dva transfera za Ministarstvo zdravstva.

    – Izdvajamo i dva tekuća transfera na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva, jedan prema Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH koji je planiran u iznosu od 33,5 mil KM, što je povećanje za 5 mil KM, a drugi u svrhu implementacije Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji u iznosu od 10 mil KM, koja se prvi put finansira iz budžeta Federacije BiH. Bitno je za istaći i da nastavljamo za finansijskom konsolidacijom zdravstva te smo za tu namjenu planirali 75 miliona KM – kazao je Novalić.

    Usvajanju Budžeta FBiH je prethodila duga rasprava. Delegati iz redova Osmorke su govorili da je iznos Budžeta FBiH posljedica inflacije, a ne nekog rada Vlade FBiH u prethodnom periodu, dok se iz SDA nisu mogli složiti s time.

    Irfan Čengić je pohvalio kolege zbog, kako je rekao, dostojanstvene rasprave za razliku od one jučer.

    Čestitke Novaliću

    Rekao je da čestita Novaliću jer ih je nadmudrio i da danas zbog moraju usvojiti Budžet, aludirajući na to da je kasno dostavljen i da se ponovo o njemu raspravlja u hitnom postupku.

    – Otkrit ću vam tajnu, kaže se da je ovaj Budžet historijski, i naredni će biti historijski, a i onaj poslije njega – rekao je i podsjetio da su plaće povećane što će, između ostalog, na to utjecati.

    Muamer Zukić (SDA) kazao je na kritike da Budžet FBiH da nije realan, da nije saglasan s time te da vjeruje da će doći do rebalansa kojim će se i uvećati Budžet.

    Iz SDA su posebno upućivali kritike na račun 50 amandmana koji su jučer usvojeni.

    Ivo Tadić iz HDZ-a je rekao da se Budžet mora usvojiti zbog isplate penzija sa većim koeficijentom.

    Ivo Pavković (HDZ) je kritikovao to što su uvijek kasno predlaže Budžet FBiH, a da zastupnici u Predstavničkom domu uvijek predlože amandmane, dok se delegati ne poštuju i uvijek ih se moli da ga usvoje bez amandmana. Molio je da se to ne ponavlja u narednim godinama.

    avaz.ba

  • U centru Sarajeva: Modar i promrzao dječak traži pomoć

    U centru Sarajeva: Modar i promrzao dječak traži pomoć

    U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u posljednje vrijeme, slučajevi prosjačenja postali su veoma učestali.

    Šetajući Sarajevom, možemo dobiti utisak da na svakom koraku vidimo nekoga ko moli za novac, ali u nekim situacijama jednostavno ne možemo okrenuti glavu.

    Građani sada skreću pažnju na dječaka Imera koji, modar i promrzao, u ulici Maršala Tita preklinje za novac.

    Zabrinuta građanka izvijestila je o ovom slučaju u jednom od najmnogobrojnijih Facebook grupa u BiH.

    – U Titovoj ulici sjedi dječak, promrzao, sakuplja novac. Modar je, sa unutrašnje strane usne ima ranu. Pitala sam ga kako se zove i koliko mu je godina, kaže 12 – napisala je.

    Članovima se obratila i sa molbom za pojašnjenje o tome koga od nadležnih zvati u ovakvim situacijama.

    – Koga zvati u ovom slučaju budući da policija svakodnevno prolazi tom relacijom, što pješke, što patrolom? – pita se.

    Dodaje kako je dječaku ostavila hranu, iako joj je rekao kako nije gladan, te da su mu noge već ljubičaste zbog hladnoće.

  • Zukan Helez operisan u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”

    Zukan Helez, novoimenovani ministar odbrane BiH operisan je sinoć u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, saznaje portal “Avaza”.

    Helez je u bolnicu primljen zbog povrede noge, tačnije puknuća Ahilove tetive a operisao ga je doktor Ismet Gavrankapetanović oko 20 sati.

    Operacija je prošla uspješno, a Helez je danas pušten kući u popodnevnim satima.

  • Stiže li pakleno ljeto? Stručnjaci otkrili: “Vrlo je izgledno da…”

    Stiže li pakleno ljeto? Stručnjaci otkrili: “Vrlo je izgledno da…”

    Naučnici predviđaju povratak fenomena El Nino. Hoće li to uzrokovati snažan porast globalnih temperatura i dovesti do neviđenih toplinskih valova?

    Često ljudi za vrijeme hladnih prodora, poput aktualnog, znaju reći, evo vam sad vašeg globalnog zatopljenja.

    Dunja Mazzocco Drvar pojasnila je na koji način su ekstremne hladnoće povezane s ljudskim utjecajem na klimu, odnosno zašto globalno zatopljenje ne znači da neće biti hladnih prodora.

    “Zatopljenje je jedan globalni trend, ali naravno da su moguća lokalna zahlađenja u takvim okolnostima. Pogotovo zato što uz klimatske promjene ide ekstremizacija vremena, odnosno pojava čestih i naglih promjena vremena”, kazala je za N1 Mazzocco Drvar, direktorica Uprave za klimatske aktivnosti pri MINGOR-u.

    Objašnjavajući kako su ekstremi usko vezani uz klimatske promjene, Mazzocco Drvar je dodala:

    “Polovi i ekvator se različito zagrijavaju i zbog toga dolazi do narušavanja ravnoteže koju smo imali.”

    MILIONSKE ŠTETE ZBOG BLAGE ZIME

    I sezonske prognoze ukazivale su na još jednu u nizu iznadprosječno toplih zima. Koje su to loše strane blage zime?

    “Prva i najvažnija posljedica je što nema snježnog pokrivača, a samim time niti dovoljno zaliha vode, koju bismo imali topljenjem snježnog pokrivača u toplijem dijelu godine. Druga stvar, usjevi nisu pokriveni kako bi trebali biti zimi. Tu imamo različite posljedice – neće izumrijeti štetnici koji rade probleme na usjevima, a imamo i štetnike koji neće otići na jug. To nas košta i po nekoliko milijuna kuna godišnje. Nadalje, sve će propupati ranije, a onda kada dođe bilo kakvo zahlađenje, to zna napraviti veliku štetu i onda nema dovoljno voća i povrća”, navela je Mazzocco Drvar.

    MEDITERAN KAO ŽARIŠTE

    Direktorica Uprave za klimatske aktivnosti otkrila je i da je u planu strožija zaštita mora, što je od izuzetne važnosti jer je upravo Mediteran jedno od žarišta.

    Kako stojimo s prilagodbom u poljoprivrednom sektoru, koji se našao na velikom udaru klimatskih promjena?

    “Mediteran trpi 20 posto jače posljedice nego ostatak zemlje. Jednostavno postoje područja na Zemlji koja su više i manje ugrožena. Mediteran spada u te koji su jače ugroženi”, rekla je Mazzocco Drvar te dodala da im slijedi borba s dva ekstrema – duže suše i češće poplave.

    POVRATAK FENOMENA EL NINO

    Komentirala je i predviđanja naučnika o povratku klimatskog fenomena El Nino.

    “Ovo je tek treći put da tri godine zaredom imamo La Ninu, što je suprotan efekt od El Nina, tako da je zaista vrijeme da se vratimo u drugi ekstrem – El Nino. Sljedeća godina ne pokazuje toliko jak El Nino, tek prelazimo u njega, što znači da ćemo imati vjerojatno topliju godinu od ovih dosad. Mislim da bi ona iduća, 2024. godina, mogla biti još toplija. Vrlo je izgledno da opet srušimo temperaturne rekorde.”

    Govoreći o klimatskim planovi, rekla je da se naše ambicije poklapaju s ambicijama svih država EU – da do sredine stoljeća postanemo klimatski neutralni.

    “Bit će to jako teško. Moramo raditi velike promjene u svim sektorima”, zaključila je.

    OSLOBOĐENJE

  • “Zlatni sat” – najbolje vrijeme za odlazak na spavanje

    “Zlatni sat” – najbolje vrijeme za odlazak na spavanje

    Ako se često budite neispavani i umorni, čak i ako ste sebi priuštili čuvenih 8 sati sna, možda jednostavno grešite u trenutku kada odlazite u krevet. Naime, stručnjaci tvrde da je najbolje otići na spavanje u periodu između 22 i 23 sata, te da je to povezano i sa manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti.

    Ova tvrdnja je objavljena prošle godine u European Heart Journal – Digital Health, časopisu Evropskog društva za kardiologiju.

    “Tijelo ima 24-satni unutrašnji sat, nazvan cirkadijalni ritam, koji pomaže u regulisanju fizičkog i mentalnog funkcionisanja. Rezultati sugerišu da je veća vjerovatnoća da će rani ili kasni odlazak u krevet poremetiti tjelesni sat, sa negativnim posljedicama po zdravlje kardiovaskularnog sistema, iako ne znamo uzroke toga”, rekao je autor studije dr. David Plans sa Univerziteta Exeter u Velikoj Britaniji.

    Studija je uključila 88.026 ispitanika u Velikoj Britaniji koji su izabrani između 2006. i 2010. goine. Njihova prosječna starost bila je 61 godina, a raspon njihovih godina kretao se od 43 do 79, a 58 posto su bile žene, prenosi B92.

    Tokom prosječnog praćenja ovih 3.172 učesnika razvilo je kardiovaskularnu bolest. Incidencija je bila najveća kod onih koji su legali u ponoć ili kasnije, a najniža kod onih koji su odlazili na spavanje u period od 22h do 22:59.

    U poređenju sa tim “zlatnim satom”, postoji 25 posto veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti ako legnete u ponoć ili kasnije, 12 posto veći rizik ako odete na spavanje u periodu od 23 sata do ponoći i 24 posto veći rizik ako zaspite prije 22 časa.

    “Naša studija pokazuje da je optimalno vrijeme za spavanje u određenoj tački 24-satnog ciklusa tijela i da odstupanja mogu da budu štetna po zdravlje. Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje je bilo poslije ponoći, potencijalno zato što može da smanji vjerovatnoću da se vidi jutarnja svjetlost, što resetuje tjelesni sat“, objasnio je dr. Plans.

    “Iako nalazi ne pokazuju uzročnost, vrijeme spavanje se pokazalo kao potencijalni faktor rizika za srce, nezavisno od drugoh faktora rizika i karakteristika spavanja. Ako se naši rezultati potvrde i u drugim studijama, vrijeme spavanja i osnovna higijena sna mogli bi da budu jeftin cilj javnog zdravlja za smanjenje rizika od srčanih bolesti”, dodao je ovaj ljekar.

    Program N1 

  • Hana Mešan učestvuje na kampu bh. reprezentacije WU – 15

    Hana Mešan učestvuje na kampu bh. reprezentacije WU – 15

    Igračica Hana Mešan iz FK Radnik Donji vakuf, pozvana je na kamp WU-15 reprezenatcije BiH.

    Zajedno sa svojim vršnjakinjama Hana Mešan od 26.01. do 29. 01. 2023. godine učestuje u ovom kampu, u Trening centru NS/FSBiH u Zenici.

    Hana je uspješna te su njen talenat prepoznali i iz Nogometnog saveza BiH, te su je pozvali da učestvuje u ovom kampu.

     

  • Kako izgleda život na minus 50? Rumun već 17 godina živi u jednom od najhladnijih dijelova svijeta

    Kako izgleda život na minus 50? Rumun već 17 godina živi u jednom od najhladnijih dijelova svijeta

    Iako su selidbe iz jedne države u drugu sasvim uobičajene, Rumun Marius Giura prije 17 godina odlučio se na ekstreman potez. Iz okruga Alba koji se nalazi na zapadu Rumunije, Giura je sa porodicom odlučio da se preseli u jedan od najhladnijih dijelova svijeta – Burjatiju.

    Prije nekoliko dana, Giura je na Facebook profilu podijelio s javnošću informacije o tome kako je živjeti u ovom dijelu Rusije.

    “Ovo je 17 godina otkako živimo u Burjatiji. Nikada za sve ove godine u Ulan-Uldeu nije bilo zvanično ovako hladno. Nezvanično, u raznim prigradskim naseljima grada bilo je minus 40 stepeni. Primjera radi, 2017. godine vanjski termometar na kući prijatelja s kojima sam slavio Novu godinu pokazao je minus 42 stepena Celzija. Jutros je isti termometar pokazao minus 50”, rekao je Giura.

    Foto: Facebook

    Foto: FacebookKada je riječ o odlasku u kupovinu u takvim uslovima, Giura naglašava kako kupovinu treba obaviti što bliže kući jer je na takvim temperaturama teško disati.

    “Otišao sam jutros pješke u kupovinu. Mlijeko, hljeb, krompir, obišao sam tri prodavnice u radijusu od 500 metara. Ako ne provodite mnogo vremena napolju, možete preživjeti. Iako ćete i tada teško disati, nozdrve će vam se skupiti, a na brkovima se počinju stvarati ledenice nakon nekoliko minuta udisanja hladnog zraka”, nastavlja priču Rumun.

    Objasnio je kako je i vožnja po hladnom Sibiru još jedno iskustvo od kojeg se “lede kosti”. Kako navodi na svom Facebook profilu, na minus 50 stepeni, da biste mogli krenuti negdje autom, morate ga pripremiti nekoliko sati ranije.

    Foto: Facebook

    Foto: Facebook”Na ovim temperaturama više uopće ne rade amortizeri. Vrate se teško zatvaraju, tek iz trećeg ili četvrtog pokušaja. Kroz grad, uz zaustavljanja, paljenja, pauze i zagrijavanje motora, naš automobil troši više od 20 litara na 100 kilometara. Ako je baš hladno, u takvim uslovima motor mora raditi oko 30 minuta svakog sata. Inače, rizikujete da se neće upaliti uopće”, rekao je Giura.

    Zbog ekstremnih vremenskih uslova, djeca su također kod kuće, a škole su zatvorene.”Vrijeme je za traženje dobre knjige u biblioteci ili gledanje filmova. Možda uspijemo šta odigrati i u kući. Imamo šah, Uno i mnogo divnih stvari. Neka nam Bog pomogne”, poručio je Rumun.

    KLIX

  • Ko je pouzdaniji: Aplikacije, TV prognoze ili Nedim Sladić?

    Ko je pouzdaniji: Aplikacije, TV prognoze ili Nedim Sladić?

    Danas je u našoj zemlji bilo pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne je zabilježen slab i povremen snijeg, kažu iz FHMZ. Sutra se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabim snijegom. U Hercegovini jutro umjereno do pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje.

    Mnogi ne vjeruju vremenskim prognozama, dok sami ne vide te pahulje, kapi kiše ili sunce. Neki zato nose kišobrane čitave godine, da ih ne bi iznenadilo. Drugi se pak oslanjaju na aplikacije na telefonima, televizijske prognoze, a neki pak vjeruju samo Nedimu Sladiću.

    Pitali smo naše sugrađane kome najviše vjeruju, pogledajte šta su nam poručili.

     

    OSLOBOĐENJE
  • Antarktik – mjesto bez vremenske zone

    Antarktik – mjesto bez vremenske zone

    Antarktik je poznat po tome što je najhladnije mjesto na Zemlji. Kontinent nema domorodačko stanovništvo. Jedina stalna naselja na Antarktiku pripadaju naučnicima i njihovom pomoćnom osoblju koje tamo odlaze radi istraživanja.

    Antarktik je nekada imao istu temperaturu kao Melburn

    Najniža ikad zabilježena temperatura kopna na Zemlji je -89,2°C, a ovaj rekord pripada Antarktiku. Teško je zamisliti da Antarktik ima toplu temperaturu jer je prekriven debelim ledenim pokrivačem. Istraživanja su utvrdila da je prije 40-50 miliona godina temperatura na Antarktiku bila gotovo 17°C. Melburn trenutno ima istu temperaturu.

    Fosili otkriveni na Antarktiku ukazuju na to da su zelene šume nekada prekrivale kontinent. Tokom godina pronađeni su i tragovi drevne prašume. Ovi tragovi sugeriraju da je Antarktik nekad imao vruću klimu. Na ledenom kontinentu pronađeni su i dokazi o fosilima dinosaura. Trenutno je januar najtopliji mjesec na Antarktiku. Na Antarktičkom poluotoku tokom januara temperatura doseže i do nula stepeni. Međutim, ova temperatura varira ovisno o tome koliko daleko putujete na kontinentu.

    Peter MJ Douglas, postdoktorski naučnik na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, proveo je studiju usmjerenu na Antarktik. On je rekao: “Sada znamo da je širom kontinenta bilo toplo, ali i da su neki dijelovi bili znatno topliji od drugih. To pruža jak dokaz da je globalno zagrijavanje posebno izraženo blizu Zemljinih polova.”

    Antarktik nema vremensku zonu

    Većina dijelova kontinenta ima šestomjesečno svjetlo dana, nakon čega slijedi šest mjeseci tame. Stoga je vremenska zona malo drugačija jer nema oznaka za označavanje dana ili noći. Linije geografske dužine na Južnom polu određuju različite vremenske zone širom svijeta. Većina naučnika koji rade na Antarktiku prate vremensku zonu zemlje odakle su došli.

    Međutim, ovo može biti zbunjujuće jer su na Antarktiku smješteni naučnici iz različitih dijelova zemlje. Nedostatak vremenske zone može predstavljati komplikacije pri dijeljenju podataka i resursa. Fascinantno je shvatiti da je Antarktik jedno od rijetkih mjesta na Zemlji koje nema svoju vremensku zonu.

    Na Antarktiku postoje aktivni vulkani

    Na kontinentu se nalazi nekoliko vulkana, od kojih su dva aktivna. Drugi najveći vulkan koji se nalazi na Antarktiku je Mount Erebus; za ovaj vulkan se kaže da je najjužniji aktivni vulkan na planeti. Nalazi se na Rossovom otoku i ima jedinstvene značajke koje nisu vjerovatne u redovnim vulkanima.

    Vulkan ima ledene fumarole uz statute uvijenog leda. Oni, također, tvore plinove koji dolaze iz otvora blizu vulkanskog kratera. Planina Erebus, također, izbacuje povremene stijene u strombolijskim erupcijama. Otok Deception, koji se nalazi na Južnim Šetlandskim otocima, domaćin je drugog aktivnog vulkana. Otok je bio domaćin kitolovske postaje. Sva su naselja napuštena nakon erupcije vulkana 1969. godine.

    Antarktik ima jezero s krvavocrvenom vodom

    Godine 1911. na istočnom Antarktiku uočen je čudan fenomen. Ledenjak Taylor bio je obojen crvenom vodom. Voda je tekla iz ledenjaka. U početku su naučnici mislili da crvena voda potječe od algi. Desetljećima je izvor crvene vode ostao obavijen velom misterije. Nekoliko ljudi se pitalo zašto Antarktik zapravo krvari.

    Na kraju, 2017. godine, naučnici su objavili da su otkrili izvor. Crvena voda dolazila je iz podglacijalnog jezera smještenog unutar ledenjaka. Podglacijalno jezero je bogato solju i oksidiranim željezom. Kada je ova voda došla u dodir s kisikom, promijenila se boja. Podglacijalno jezero je dobilo ime “Krvavi vodopad”. Crveni potok dugačak je oko 75 km i spušta se oko 1,8 km.

    Antarktik ima svoj sporazum

    Kada je ledeni kontinent prvi put otkriven 1820. godine, ljudi su ubrzo shvatili da nema domorodačko stanovništvo. Nedostatak autohtonog stanovništva pokrenuo je niz zahtjeva moćnih nacija. Dok su neke zemlje tvrdile da je Antarktik njihov, druge se s tim oštro ne slažu. Mirno rješenje smatralo se rješenjem ovih problema.

    U decembru 1959. 12 zemalja okupilo se kako bi potpisalo Arktički sporazum. Odredbe ugovora glasile su da se Antarktik treba tretirati kao rezervat za nauku i mir. Od 1959. godine 41 druga država potpisala je sporazum. Održavaju se godišnji sastanci na kojima se razmatraju odluke o aktivnostima na kontinentu. Sve zemlje potpisnice sporazuma donose odluke kolektivno. Arktički sporazum bio je ključan u promicanju mira i znanosti.

    Antarktik je pustinja

    Uobičajena percepcija nalaže da se pustinja sastoji od pješčanih dina i nema vode. Međutim, pustinje karakterizira nivo oborina u regiji. Nivo padavina određuje kiša, snijeg, ili magla. Područje koje prima malo godišnjih padavina okarakterizirano je kao pustinja. U posljednjih 30 godina godišnja količina padavina na Južnom polu iznosila je oko 10 mm. Dok je Antarktik možda prekriven ledenjacima, u naučnom smislu to je pustinja.

    Većina svjetske slatke vode postoji na Antarktiku

    Ledeni pokrov Antarktika sadrži 60-90% Zemljine zalihe slatke vode. Ledeni pokrivač Antarktika pokriva 1,5 miliona km² arktičke regije. Ova regija uključuje planinske lance, visoravni, doline i ravnice. Većina slatke vode pohranjena je u ledenim kapama i glečerima. Samo 1% kontinenta je bez leda. Neka od područja na Antarktičkom poluotoku ljeti su bez leda. Najdublji led na Antarktiku je upola viši od Mont Everesta.

    Svaki smjer je sjever

    Budući da je kompas u središtu južnog pola, svaki smjer pokazuje prema sjeveru. To je zbog toga što se smjerovi kompasa određuju meridijanskom linijom koja prolazi kroz Grinič u Ujedinjenom Kraljevstvu.

  • Udar na džepove građana / U BiH najavljeno poskupljenje cigareta od 1. marta: Poznate su nove cijene

    Udar na džepove građana / U BiH najavljeno poskupljenje cigareta od 1. marta: Poznate su nove cijene

    Od 1. marta 2023. godine najavljeno je novo poskupljenje cigareta. Naime, TDR Sarajevo dostavio je Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nove cijene cigareta ovog proizvođača.

    Uprava TDR Sarajevo odluku o poskupljenju cigareta donijela je danas, a ovo će značiti novi udar na džepove građana koji konzumiraju duhanske proizvode pomenutog proizvođača.

    U nastavku pogledajte fotografije sa novim cijenama jedne paklice cigareta koje će važiti od 1. marta.

    image

    Nove cijene od 1. marta

    image

    Nove cijene od 1. marta