Category: Vijesti

Hamsin odnosno drugi dio zime počeo je posljednjeg dana januara.

To je tumačenje narodne meteorologije.

Nakon hamsina slijedi zehmerije koji se smatra manje hladnim periodom.

Dva perioda

To je period koji traje 50 dana do proljeća. Zima se, naime, dijelila na dva perioda: zehmerija koja je trajala od prve do pete sedmice, odnosno od 6. do 31. januara, i hamsin od pete do polovine jedanaeste sedmice, to jest od 31. januara do 21. marta.

U sedmoj sedmici “udara” džemre u zrak, 19. februara, danas. Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Legenda kaže da, kad “pukne” prvo, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve visibabe i ljubičice.

U osmoj sedmici, 26. februara, “udara” drugo džemre u vodu, koja više ne mrzne. Treće džemre “udara” u zemlju u polovini devete sedmice, 5. marta. Označava prestanak mržnjenja i sposobnost zemlje sa sjetvu.

Snijeg padne zadnji

– Pojavljuje se pokoji mraz i snijeg koji brzo otapa. Iskustvo govori da u nadmetanju s mrazom, snijeg uvijek padne zadnji, pa makar i u po’ ljeta. Izvlačio bi se stajnjak na njive. Njive bi se ograđivale. Voćnjaci su se okopavali, prihranjivali i obrezivali. Pripremali bi se „vrtlovi“ za sadnju ranog povrća: salata, luka crvenog, luka bijelog i šećergraha – zapisao je autor “Narodnog kalendara” Izet Spahić.

Od pete do devete sedmice se vrebala prilika da se pregledaju pčele. Jesu li ostale žive i da se malo prihrane. Spahić dalje navodi kako se od sedme do trinaeste sedmice obavljalo kalemljene voćaka, prvo trešnje i smatralo se sevap poslom: “Nije se gledalo čija je njiva u pitanju.”

Vrijeme za sjetvu

Nakon ovog perioda sve do iza Aliđuna se sije žito.

Najbolje vrijeme za sjetvu je kada listaju bukve, a prema narodnom tumačenju to je značilo da ga zasigurno neće “ubiti” kasni mrazevi. U ovom periodu se uveliko već oru njive i sije grah, bundave i krompir, krešu se lipe i guli liko. Siječe se vrbovo i ljeskovo drvo za pletenje sepeta, korpi i popravku ljesa za sušenje šljiva.

Karcinom pluća i usta, srčana oboljenja, samo su neke od opasnosti konzumiranja nargile. A ona je posljednjih godina sve zastupljenija među mladima širom svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Posebno zabrinjava činjenica da su konzumenti učenici osnovnih i srednjih škola. Nargila je postala novi vid zabave mladih, koji zbog nedostatka adekvatnih informacija ne razmišljaju o posljedicama. Pedagoški zavod Zeničko-dobojskog kantona i Zavod za bolesti ovisnosti poduzeli su niz koraka na podizanju svijesti učenika, ali i roditelja.

Za razliku od cigareta, koje nakon konzumacije ostavljaju neugodan okus i miris, nargile su često zbog različitih aroma pravi mamac za mlade. Također, nargila nije svrstana u zabranjena sredstva posebno za maloljetne osobe kao što je to slučaj s alkoholom i duhanskim prerađevinama, iako je štetna po zdravlje, a nakon dužeg konzumiranja izaziva i ovisnost.

“Najveći je problem nikotin, koji se unese u puno većoj količini nego što se unese s cigaretom. Unese se intenzivno u kratkom periodu, forsiranim udisajem tako da se unese velika količina nikotina koja će izazvati promjene u prvom redu centralnog nervnog sistema, gdje će izazvati osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti na nogama, muke na povraćanje”, objašnjava prim. dr. Amir Čustović, direktor JZU Zavoda za bolesti ovisnosti ZDK-a.

Radi prevencije, Zavod za bolesti ovisnosti u saradnji s Pedagoškim zavodom ZDK-a vrši edukaciju učenika, ali i roditelja.

“U jednom trenutku, nažalost, roditelj čak smatraju da je to neki trend o kome ne trebaju posebno puno ni da razgovaraju sa svojom djecom, kao da pristajemo na određene trendove koji sve više djecu čine nefunkcionalnim, ovisnim”, naglašava Selvedin Delić, stručni savjetnik za oblast obrazovanja.

Za nastavni proces potrebna je priprema, koncentracija koja zahtijeva određeni misaoni tok u traganju za znanjem. Pod dejstvom psihoaktivnih supstanci to je otežano.

Istraživanje je pokazalo da 36% učenika u srednjim školama ZDK-a konzumira nargilu. Upotreba nakon početne ugode, druženja i opuštenosti kasnije izaziva napetost, agresivnost ili pak depresivnost.

“Korištenje nargile jedan sat jednako je kao da je osoba ispušila kutiju cigareta. Koncentracija štetnih materijala usporavanjem je utrostručena ili i ne znam koliko puta veća nego kada se cigareta puši”, ističe doc. dr. Meliha Brdarević-Šikić, šefica Odjeljenja za prevenciju i savjetovanje u Zavodu za bolesti ovisnosti ZDK-a.

Osim supstance koja potiče razvoj ovisnosti, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, potvrđeno je da nargila ima toksine koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja, a zbog dodatnih kancerogenih materija povećava se rizik za pojavu karcinoma usta.

federalna.ba