Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Iz Centralne banke BiH potvrđeno za “Avaz”: BiH zlato čuva u Švicarskoj

    Iz Centralne banke BiH potvrđeno za “Avaz”: BiH zlato čuva u Švicarskoj

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u svom portfelju posjeduje oko tri tone (96.000 unci) zlata, potvrđeno je „Avazu“ u CBBiH.

    – Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CBBiH drži na računu u banci u Švicarskoj, a fizički je locirano u trezoru Engleske banke (Bank of England) – navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

    Hrvatska prodala

    Podsjetimo, Srbija je lider u regionu jer trenutno raspolaže sa 37,2 tone zlata, a sve rezerve koje su čuvane u inozemstvu prošle godine je vratila u državne sefove.

    Kada je riječ o državama zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija posjeduje 6,9 tona, Albanija 2,8, a Crna Gora 1,09 tona zlata. Hrvatska je svoje rezerve prodala još 2001., odnosno 2005. godine.

    • Čavalić: Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju

      Čavalić: Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju

      FOTO: AVAZ

    – Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju, odnosno način skladištenja vrijednosti i ne treba mu pridavati neki poseban, romantičarski značaj, kako se obično radi kroz historiju. Zlato je jedan od načina da deponiramo naša sredstva i da ih čuvamo – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Razvoj ekonomije

    On dodaje da rezerve zlata služe da osiguraju dugoročnu stabilnost KM, a u slučaju da cijene enormno porastu, određene količine se mogu i prodati kako bi se ostvario prihod.

    Čavalić ističe da primjeri Srbije, koja povećava zlatne rezerve, i Hrvatske, koja je svoje prodala, ne govore ništa o ekonomskoj stabilnosti, razvoju ili padu ekonomije, već da se radi isključivo o konkretnim makroekonomskim potezima tih država.

  • Nakon dvogodišnje pauze: Poznata Čevljanska korida bit će održana 30. i 31. jula!

    Nakon dvogodišnje pauze: Poznata Čevljanska korida bit će održana 30. i 31. jula!

    Nakon dvogodišnje pauze zbog koronavirusa Čevljanska korida trebala bi biti održana 30. i 31. jula.

    Ovu informaciju za Faktor je potvrdio Besim Gljiva, predsjednik Upravnog odbora Čevljanske koride.

    – Pažljivo pratimo epidemiološku situaciju i 99% su šanse da ova velika tradicionalna manifestacija bude održana posljednjeg vikenda u julu. Zbog koronavirusa nažalost korida nije održana 2020. i 2021. godine. Već smo imali nekoliko sastanka i konačana odluka o održavanju bit će potvrđena u martu – kaže Gljiva.

    Na platou Čevljanskog polja u julu prošle godine simbolično je obilježen datum kada se trebala održati tradicionalna Čevljanska korida.

    – Nadamo se i vjerujemo da će se na Čevljanskom polju 30. i 31. jula okupiti veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, ali i ljudi iz cijelog regiona i da ćemo svi uživati u vrhhunskim borbama bikova i svemu ostalom po čemu je naša korida poznata. Među narodom vlada veliki interes. Imamo veliki broj poziva liz cijele BiH i svi se interesuju da li će korida biti održana. Zovu nas stalno i iz dijaspore. Nismo ni znali da smo ovoliko popularni i poznati. Vrijeme je da se na Čevljanskom polju čuje punovo muzika i da se zaigra bosansko kolo – kaže Gljiva.

    Faktor

  • Ovo nije nikako dobro: U Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara

    Ovo nije nikako dobro: U Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara

    Građani Bosne i Hercegovine svake godine u kladionicama potroše na milione KM, što najbolje pokazuje obim problema klađenja, odnosno kockanja koje praktikuju hiljade građana u zemlji, uključujući i veliki broj mladih osoba.

    Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, stanovnici ovog bh. entiteta u kladionicama samo prošle godine potrošili su blizu 1,6 milijardi KM, a godinu dana ranije više od 1,3 milijarde KM.

    Sanela Pekić, stručna saradnica za programe za prevenciju ovisnosti u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, istakla je da istraživanja jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ima veoma ozbiljan problem s kockanjem i klađenjem.

    – Ono što je zaista zabrinjavajuće je da smo po broju stanovnika vodeći kada je u pitanju broj kladionica. Ono što je također zabrinjavajući podatak je da je istraživanje koje je provedeno 2015. godine pakazalo da se barem polovina stanovnika u BiH nekada kladilo. Najčešće je to bilo loto, a potom sportske kladionice. Zabrinjava i podatak da je isto istraživanje pokazalo da je svaki treći stanovnik BiH uzrasta od 15 do 25 godina redovno posjećivao kladionice. Ono što je također zabrinjavajuće je da se procjenjuje da u Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara. Znači ovo su sve pokazatelji da je u BiH, nažalost, ovaj problem jako veliki i da je potrebno da se njime bavimo na sistemski način – rekla je u razgovoru za Anadolu Agency ​(AA) Pekić.

    Patološko kockanje spada u poremećaj navika i nagona, što znači da ga karakteriziraju ponovljene epizode kockanja prije kojih osoba osjeća rastuću napetost i uzbuđenje, užitak za vrijeme samog čina, a nakon kockanja može se, ali i ne mora javiti žaljenje i krivnja. Igrač nije u mogućnosti kontrolisati poriv za kockanjem mada izvođenjem tog čina čini štetu sebi i drugima.

    Pekić ističe da postoji više razloga zašto se ljudi odlučuju da kockaju, odnosno da odlaze u kladionice.- Sam način života, jako veliki nivo stresa, siromaštvo, nezaposlenost, sve su to razlozi zašto neko pokušava da pronađe izlaz ili prividno da pobjegne iz situacije u kojoj se nalazi. Bez obzira na činjenicu da maloljetnici ne bi smjeli, odnosno zakonski je zabranjeno da idu u kladionice i da se kockaju, istraživanje koje smo mi proveli 2016. godine pokazuje da su mladi uzrasta od 13 do 17 godina imali iskustvo klađenja i to u prevalenciji od skoro 40 posto. Više od 50 posto roditelja ovih ispitanika je znalo da oni idu u kladionice, odnosno da se kockaju, ali su to prećutno odobravali, što nam je isto tako indikator da mi odrasli kockanje ne smatramo problemom i smatramo ga kao bezazlenim načinom provođenja slobodnog vremena – pojasnila je Pekić, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu na prevenciji ovisnosti.

    Većina mladih u tom istraživanju su naveli da se najčešće kockaju zbog dosade.

    “Da li je razlog tome da nema kvalitetnih sadržaja ili da mladi nisu zainteresovani da se potrude da pronađu te sadržaje, to je sad vrlo upitno, ali neophodno je da kažemo mladima da ne postoji sistem na koji način će oni prevariti kladionice i da će nekako doći do lakog novca jer zaista osim dosade, ta želja za brzim i lakim sticanjem novca na početku je jedan od razloga zašto se ljudi klade”, istakla je Pekić.

    Rezultati dosadašnjih istraživanja koja su provedena na ovu temu pokazuju da socio-ekonomski status nema presudan utjecaj na poriv i želju ljudi da se kockaju.

    “Ono što statistički podaci govore jeste da u kladionice češće idu muškarci i to u dobnoj skupini od 45 do 54 godine. Također, veliki broj mladih ljudi posjećuje kladionice, ali je važno naglasiti da u odnosu na odrasle, mladi puno češće razvijaju patološku sliku kockanja, upravo zbog svog razvojnog statusa, i smatra se da je četiri do osam posto adolescenata više sklono patološkom kockanju u odnosu na odrasle. Bitno je naglasiti da su odrasle osobe koje su razvile patološku sliku kockanja počele kockati kao maloljetnici”, kazala je Pekić.

    Vrlo mali broj ljudi svjestan problema kockanja

    Pekić napominje da je vrlo mali broj ljudi uopšte svjestan da ima problema sa patološkim kockanje.

    – Također, kada prihvate da imaju problem vrlo rijetko se obraćaju za stručnu pomoć jer misle da mogu sami prevazići taj problem. Međutim, važno je naglasiti da ovisnost od kocki se razliku od ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim supstancama, i da bi se taj problem prevazišao potrebno je da se potraži stručna pomoć, a rješavanje patološkog kockanja jest proces koji traje jako dugo. Potrebno je sigurno više pokušaja, potrebno je promijeniti kompletan način života i važno je da osoba ima podršku porodice i bližnjih – naglasila je Pekić.

    Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE u martu ove godine počinje provoditi program prevencije kockanja i klađenja pod nazivom “Ko zapravo pobjeđuje?”.

    Program “Ko zapravo pobjeđuje?” prvi je sveobuhvatan i evaluiran program univerzalne prevencije kockanja mladih u, utemeljen na naučnim činjenicama i rezultatima inostranih i domaćih istraživanja. Program je razvijen u okviru projekta “Kockanje mladih u Hrvatskoj” koji se provodi od 2010. godine u Hrvatskoj.

    – To je program namijenjen srednjoškolcima, nastavnicima i roditeljima, i to je program koji je utemeljen na naučnoj prevenciji ovisnosti, što znači da se u Hrvatskoj provodi duži niz godina i nastao je na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu i važno je naglasiti da je dokazano efikasan. Mi ćemo od marta u saradnji sa srednjim školama u Kantonu Sarajevo pilotirati taj program, a ukoliko se pokaže da je efikasan, svakako ćemo ga implementirati i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini – rekla je Pekić.

    Kako je kazala, ne raspolažu podacima o tome koliko ljudi uspije da se odvikne od kockanja i klađenja, ali pretpostavlja da su podaci dosta slični kao i kod ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, a to je oko 10 posto.

    – To je jako nizak broj, pogotovo u vezi s kockanjem jer u BiH ne postoji puno mjesta na koja se mogu ljudi obratiti i dobiti pomoć. U Sarajevu postoji Zavod za bolesti ovisnosti i u Mostaru postoje klubovi za liječenje ovisnika o kocki – kazala je Pekić.

    Klub liječenih ovisnika o kockanju (KLOK)

    Jedan od njih je Klub liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) koji od 2010. godine u Mostaru vodi prof. Marko Romić, specijalista traumatske psihologije.

    Romić smatra da postoji više razloga zašto ljudi posjećuju kladionice i zašto se kockaju.

    – Jedan od razloga je da svi ti ljudi nemaju boljeg i pametnijeg načina da iskoriste vrijeme jer da oni kvalitetno koriste vrijeme oni bi onda radili na svojim radnim mjestima za neku pristojnu plaću i bili bi zadovoljni. Također, mladi koji ne rade, koji studiraju, ili koji su nezaposleni nemaju dovoljno kvalitetnih sadržaja, ne nude im se kvalitetni sadržaji, a prije svega nemaju ni razvijene navike da tragaju za kvalitetnim načinima korištenja slobodnog vremena i onda iz puke radoznalosti i iz dosade počnu s klađenjem, prvo za marku – dvije, a onda kod određenog broja ljudi relativno brzo to se razvije u problematično i ovisničko kockanje – kazao je Romić za AA.

    Kako je istakao, veliki problem je što značajan broj ljudi u BiH podiže čak i kredite, rasprodaje imovinu kako bi se mogli kockati, što, kako je rekao, “ne mogu vratiti da imaju još deset života”.

    – Ovisnici su kod nas zapravo glavni problem. S druge strane, imamo kockarsku industriju koja sve čini da im olakša to njihovo propadanje na način da na svakom mjestu imate uplatna mjesta ili kockanje preko mobitela. Imaju vrlo agresivnu propagandu, u medijima su svugdje njihove reklame. Oni to pokušavaju predstaviti kao nekakvu društveno korisnu aktivnost od čega naši budžeti imaju korist, što je iskrivljavanje činjenica, jer sve to skupa vodi u propast pojedinca, porodice i cijelog društva – rekao je ovaj psiholog.

    Iz različitih socio-ekonomskih grupa

    Već 12 godina vodi Klub liječenih ovisnika o kocki u Mostaru kroz koji je prošlo više stotina ljudi. Uz taj klub vodi i dva online kluba u kojima pomoć traže ljudi koji žive u Tuzli, Bihaću, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj, i drugim zemljama…

    Romić ističe kako među tim ljudima koji se kockaju ima osoba iz različitih socio-ekonomskih grupa.

    – Tu nema pravila. Tu ima ljudi koji su nekada bili jako bogati, ima ljudi koji su vrlo siromašni, ima ljudi koji su vrlo ugledni kao što su ljekari, inženjeri, direktori, ima prosječnih ljudi, muškaraca, žena. Patološko kockanje ne bira svoje žrtve – kazao je.

    U Klubu liječenih ovisnika o kocki u Mostaru pružaju grupni izvanbolnički oblik liječenja u kojem jednom sedmično grupa ima sastanak.

    – Na sastanku je obavezno da bude patološki kockar i član njegove porodice, supružnik ili otac, majka, brat, sestra. Po potrebi se radi dodatna individualna psiho terapija. Onaj koji hoće da se liječi lako će on naći način za to, problem je to što patološki kockari ne žele da se liječe i kad ih dobronamjerno upozoravate oni će se naljutiti na vas i reći da ste zli, da uvećavate problem i da im ne treba liječenje. U pravilu svaki stoti se liječi – istakao je Romić, dodajući da oko 70 do 75 posto onih koji prođu takav oblik liječenja uspješno apstinira od kockanja.

  • Nakon “Avazove” priče o samohranom ocu iz Jajca i kazni zatvora od pola godine: Ova poruka oslikava surovu bh. realnost

    Nakon “Avazove” priče o samohranom ocu iz Jajca i kazni zatvora od pola godine: Ova poruka oslikava surovu bh. realnost

    Nakon što je “Avaz” objavio priču o Dervišu Kariću iz Jajca, samohranom ocu četvero djece, od kojih najmlađe ima 2,5 godina, a najstarije šest, koji je putem društvenih mreža zatražio pomoć dobrih ljudi, uslijedile su brojne reakcije.

    Naime, Derviša iz jajačkog mjesta Kuprešani muka je natjerala da moli za koru hljeba, jer sam nije u mogućnosti da zaradi za svoju porodicu.

    Sjekao drva za ogrjev a ne da se obogati

    Kako je rekao za „Avaz“, osuđen je zbog sječe dva metra drva.

    – Otišao sam u sječu drva jer su mi trebala za ogrjev, ne da se obogatim. Imao sam Golf 2 koji se raspadao, a pomoću kojeg sam prevozio drva do kuće. Međutim, naišao je šumar, zaustavio me, zapisao i završio sam na sudu. Čekao gotovo godinu da mi dođe presuda. Kada je stigla, prvo sam bio osuđen tri mjeseca zatvora, a kasnije je presuda, preinačena u šest mjeseci – govori očajni otac.

    Od svih poruka podrške, izdvaja se jedna koja ubija svaku volju u čovjeku.

    – Da si ukrao milione maraka onda bi bio dobar i bio bi na nekoj velikoj funkciji, a ovako si običan lopov – jedna je od poruka na ovu tužnu priču.

    Supruga ostavila i njega i djecu i otišla u Dansku

    I Dervišova supruga je otišla u Dansku kod familije da radi i napustila i njega i djecu.

    – Nikada se više nije vratila. Rastali smo se. Ostao sam sa svojom djecom. I majka i otac sam im. Jedino im ja mogu zaraditi za koru hljeba. Međutim, zbog dva metra drva to mi je sada onemogućeno – kaže Derviš.

  • Gotovo za 10 minuta / Jogurt tost novi gastro trend na društvenim mrežama

    Gotovo za 10 minuta / Jogurt tost novi gastro trend na društvenim mrežama

    Jogurt tost novi je gastro trend na društvenim mrežama! Tost s jogurtom posljednji je food trend koji je popularizirala Yumna Jawad, gastro blogerica koja se krije iza profila “Feel Good Foodie”.

    Njen video tosta s jogurtom ima 1,2 miliona pregleda, a dobra je vijest da je ovo zdravo i jednostavno jelo gotovo u manje od 10 minuta!

    Za pripremu je potrebno samo nekoliko sastojaka: hljeb, krema od jogurta, jaja te voće po želji.

    Priprema je zaista jednostavna. Počinjemo s kriškom hljeba,  stavljamo mješavinu jogurta, jaja i zaslađivača poput meda ili javorovog sirupa na sredinu kriške, na vrh stavimo svježe voće i pečemo dok krema ne dobije zlatno smeđu boju i očvrsne, piše gastro.24sata.hr.

    “Za više okusa dodajte koricu limuna ili naranče, smrznuto bobičasto voće pomiješano s jogurtom, čokoladni sirup, karamel, maslac od kikirikija ili čak mljevenu kafu”, savjetuje Jawad.

    U nastavku donosimo jednostavan recept koji možeš isprobati već danas.

    Recept za jogurt tost

    Sastojci: 2 šnite hljeba, 50 g grčkog jogurta, 2 manja jaja, 2 kašike meda, Voće po želji (jagode, maline, borovnice)

    Priprema: Zagrij pećnicu na 180°C. U maloj zdjeli pomiješaj grčki jogurt, jaja i med/javorov sirup.

    Po želji dodati kašiku ekstrakta vanilije i malo cimeta. S pjenjačom dobro promiješaj smjesu. Pripremi i nareži voće. Uzmi dvije šnite hljeba, položi ih na papir za pečenje i kašikom utisni sredinu hljeba kako bi se stvorila čvršća površina na kojoj će smjesa moći stajati.

    Kašikom stavi smjesu jaja i jogurta na hljeb, a zatim na vrh stavi voće. Peci u pećnici 8 – 10 minuta, odnosno dok rubovi poprime zlatno smeđu boju. Uživaj!

    Radiosarajevo.ba

  • Pogledajte za koliko ljudi u BiH se uplaćuju doprinosi, od kojih nikada neće imati nikakve koristi!

    Pogledajte za koliko ljudi u BiH se uplaćuju doprinosi, od kojih nikada neće imati nikakve koristi!

    Veliki broj građana oštećen.

    Zašto građani uplaćuju doprinose za PIO koji im ne ulaze u obračun penzije, pitanje je sa kojim je ovih dana u javnost izašao Aner Žuljević, delegat Socijaldemokratske partije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, nakon čega mu se javio veliki broj ljudi koji se po navedenoj problematici obračuna osjećaju ostećenim, a najavili su i da planiraju pokretati i sudske postupke.

    Samo za pet godina, u Federaciji BiH građani su potpisali  507. 399 ugovora o djelu, a dohodak po osnovu njih bio je veći od 722 miliona KM. Ipak, obračunati doprinos za PIO  neće ući u obračun penzije ni za jednog građanina koji je potpisao ovaj ugovor.

    Takav tretman je, kaže Žuljević, neprihvatljiv, a vjerovatno i neustavan: “Doprinos za PIO pripada osiguraniku i ta sredstva moraju da ulaze u osnov za obračun penzije kada osiguranik bude ispunjavao uslove za odlazak u penziju, a sada na djelu imamo penaliranje osiguranika, bez šanse da ostvare ikakav benefit”, naveo je Žuljević, koji je tražio pojašnjenje iz nadležnog penzionog fonda, a odgovor koji je dobio ocijenio je kao krajnje birokratski.

    O sljedećim koracima koje planira poduzeti više je rekao za BUKU.

    Prvo planira zatražiti autentično tumačenje člana zakona o jedinstvenom registru doprinosa, koji se po struci koja je analizirala problem pogrešno primjenjuje od strane Poreske uprave kada su u pitanju matične evidencije.

    To je najbrži pravni put da se ove stvari razjasne, napominje. U slučaju da na taj način ne uspije, onda će zatražiti izmjene zakona.

    “Što se tiče ocjene ustavnosti, ona je zadnja opcija jer podrazumijeva da moram po osnovu Član 39 zakona o postupku pred Ustavnim sudom pronaći ovlaštenog podnosioca zahtjeva iz člana IV. C. 10. (2) i (3) Ustava. U ovom momentu bilo ko od ovlaštenih podnosilaca može bez problema pokrenuti postupak ocjene pred Ustavnim sudom ukoliko to žele. Ono čime bih zaključio ovu  izjavu jeste da mi se nakon izalaska u javnost sa ovom problematikom javio ogroman broj ljudi koji se osjećaju ostećenim, te najavljuju da će pokretati i sudske postupke”, istakao je Žuljević za BUKU.

    A obračun ugovora o djelu u Federaciji BiH za neto iznos od 1.000 KM izgleda ovako:

    NIZ NELOGIČNOSTI

    Komentar smo zatražili i od ekonomiste Faruka Hadžića.

    Kako za BUKU kaže, postojeća zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini koja se odnose na oporezivanje rada imaju niz nelogičnosti. Najveće nelogičnosti se odnose na plaćanje doprinosa, specifično za doprinose za PIO i zdravstveno putem ugovora o djelu / autorskih ugovora ili uplata iz inostranstva. U oba slučaja, pojašnjava, plaća se doprinos za zdravstvo, ali to ne znači da se navedena usluga može koristiti.

    “U slučaju da ste prijavljeni kao nezaposlena osoba na birou, zdravstveno osiguranje imate već putem tog osnova. Ukoliko niste na birou, a nezaposleni ste, zdravstveno osiguranje možete imati ako plaćate dobrovoljno osiguranje, što nema nikakve veze za ovim plaćenim doprinosom putem ugovora o djelu / autorskom ugovoru / uplati iz inostranstva. Čak i ako ste zaposlen i na taj način imate osiguranje, postavlja se pitanje zašto plaćate nešto što već imate. Odgovor je inače standardan – “tako piše u zakonu”. Kada su u pitanju doprinosi za PIO putem ovih ugovora, iako u zakonu piše da će ulaziti u osnovicu, u praksi je nešto drugačija situacija i postoje različita tumačenja, na štetu radnika”, pojašnjava Hadžić, a dodatno poseban problem predstavlja situacija za mnoge radnike koji rade isključivo putem ugovora o djelu, ali im na taj način ne ide staž, iako imaju radno iskustvo. Upravo je staž bitan i kod ostvarivanja prava na penziju, naglašava Hadžić, jer je definisano da osoba treba imati i određen broj godina ostvarenog radnog staža, kako bi se prava na penziju mogla koristiti. Upravo je to struka više puta nudila kao prijedlog, da se radni angažman putem ugovora o djelu priznaje i kao staž, čime bi se mnogi problemi riješili.

    REPUBLIKA SRPSKA- DOPRINOSI ZA PIO 18,5 POSTO

    Situacija u Republici Srpskoj je nešto drugačija i ovdje se od 1. januara 2018. godine za sva lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovora o autorskom djelu i ugovora o djelu plaćaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto, bez obzira na to da li su lica koja treba da obave predviđene poslove već zaposlena ili ne.

    A obračun ugovora o djelu za neto iznos od 1.000 KM izgleda ovako:

    Primjera radi, u Republici Srpskoj je u prvih 11 mjeseci 2018. godine ukupno 19.877 ljudi ostvarivalo novčana primanja po osnovu ugovora o djelu, a od toga njih gotovo pola, ili čak 9.678, nije istovremeno imalo redovni posao i primanja po osnovu redovnog rada.

    Pravnici sa kojima smo razgovarali slažu se da je sve oko penzijsko-invalidskog osiguranja maksimalno zakomplikovano, tako da “ugovorci” po zakonu imaju određena prava, ali teško ostvariva u praksi.

    Tako iz besplatne pravne službe Saveza sindikata Republike Srpske su jasni – ugovor o djelu je rad koji nije radni odnos, a nije ni  uređen Zakonom o radu RS „(Sl. glasnik RS“ broj: 1/16) za razliku od ugovora o  privremenim i povremenim poslovima, iako je uobičajan u pravnoj praksi.

    Iz PIO Republike Srpske kažu da nepoznanica nema, te da se uplate po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, prema propisima u Republici Srpskoj,  računaju, odnosno preračunavaju, u penzijski staž, odnosno staž osiguranja, te je ugovor o djelu jedan od obaveznih oblika osiguranja.

    Obračun penzijskog staža u smislu dužine tog staža, kažu, određuje se na osnovu uplata doprinosa po osnovu ugovora o djelu. Tako, pojašnjavaju, primanju na godišnjem iznosu od primjerice 11.750 KM, (što odgovara iznosu prosječne plate u Republici Srpskoj u prošloj godini), po osnovu ugovora o djelu, preračunato, daju jednu godinu staža. Za godišnji iznos primanja, po navedenom osnovu, u visini od npr. 5.587 KM računa se kao šest mjeseci ili 1/2 polovina godine staža osiguranja. 

    “O pravima  iz penzijskog i invalidskog osiguranja odlučuje se na osnovu  podnesenog zahtjeva. Zahtjev se podnosi  u poslovnici/ Filijali Fonda PIO, prema mjestu poslednjeg osiguranja, odnosno prebivališta, ako je nakon prestanka posljednjeg osiguranja prošlo više od 12 mjeseci”, ističu u PIO RS.

    SVI TVRDE DA PENZIJA NEĆE BITI

    Ekonomisti za ovakvo zakonsko rješenje imaju jedno pitanje – u čiju korist se oporezuju doprinosi po osnovu ugovora o djelu? I jedan odgovor – u korist institucija koje moraju iznaći sredstva da isplate penzije svakog mjeseca.

    Jer sve do sada rađene analize jasno pokazuju da penzioni sistem kakav imamo sigurno još dugo neće moći funkcionisati. Tako da su upitne i penzije i njihovi iznosi za stalno zaposlene, a o  “ugovorcima” da i ne govoriimo.

    Poređenja rad, u odnosu na januar 2016. godine, kraj 2020. godine dočekali smo sa 50.573 više penzionera, i u 2020. godini smo izdvojili 592,4 miliona KM više za penzije.

    “Situacija će i narednih godina biti još složenija zbog vrlo nepovoljne starosne strukture stanovništva. Mladih je sve manje, starijih sve više. Ovaj problem ne poznaje pandemiju COVID-a i druge krize, jednostavno raste svake godine, jer trebamo osigurati novac za naše penzionere, a postavlja se pitanje kako kada mladi odlaze i kada ne bude dovoljno novca od naplate doprinosa. Iako se može činiti dobrim što je penzioni sistem na budžetu, nedostatak sredstava će se osigurati od drugih poreza, a to znači manje novca za druge budžetske kategorije i više zaduživanja. Razmislimo šta će nas čekati za narednih pet godina i kako ćemo osigurati taj novac, jer tih pet godina prođe u trenu”, zaključio je Hadžić.

    Koliko je stanje ozbiljno, možda najbolje pokazuje činjenica da kada je uvođen sistem penzija u Njemačkoj nakon II svjetskog rata, bila su 4 radnika na jednog penzionera i  to je tek garantovalo održivost penzionog sistema.

    Mi sada imamo 1,2 radnika na jednog penzionera, što je jedan od najmanjih omjera u istoriji.  Za par godina će se ovi brojevi izjednačiti.
    Pored rasta broja penzionera i odliva radnosposobnog stanovništva, koje je ključni faktor da bi poslovni subjekti redovno uplaćivali obavezne doprinose, drugi veliki problem je standard penzionera. On je najblaže rečeno zabrinjavajući, jer trenutna visina penzija ne omogućava ni minalne uslove normalnog življenja.
    A kad su i prosječni prihodi niski, onda to znači samo jedno – da će svaki naredni naraštaj penzionera biti katapultiran u sve dublje siromaštvo.

    infoBugojno

  • Hrvatska sprema zakon po kojem će se kažnjavati ko ne bude prevodio sa bosanskog jezika?

    Hrvatska sprema zakon po kojem će se kažnjavati ko ne bude prevodio sa bosanskog jezika?

    Posljednjih dana u javnosti se ponovo vode rasprave o potrebi donošenja zakona o jeziku. Ideju je krajem prošle godine inicirala Matica hrvatska, a objavio je njezin odnedavni predsjednik Miro Gavran, dramatičar i pisac, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

    Prema najavama, na prijedlogu bi trebala raditi radna skupina od pet stručnjaka i tri pravnika. Stručnu petorku čine akademici August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te jezikoslovci Tomislav Stojanov i Mario Grčević.

    ŠEF RADNE SKUPINE: NE SVIĐA MI SE DA LJUDI PIŠU O TOME, A DA STVAR JOŠ NE POSTOJI

    Sadržaj novog prijedloga još nije poznat, međutim, već i sama najava te medijska predstavljanja ljudi bliskih radnoj skupini izazivaju pozornost i reakcije dijela stručnjaka za jezik. Čelnik radne skupine, jezikoslovac Mario Grčević, u razgovoru za Index rekao je da ne vidi svrhu da se diže buka oko prijedloga koji još ne postoji, piše Index.

    “Moram vas upozoriti da su svi članovi radne skupine, uključujući i mene koji sam unutra, složni da jednostavno ne istupamo u javnosti, da je to stvar predsjednika Matice hrvatske, sve dok se posao ne napravi”, rekao je za Index Grčević pa dodao: “Ne sviđa mi se da ljudi pišu o tome, a da stvar ne postoji.”

    No, kako je riječ o nastavku rada na prijedlogu zakona Matice hrvatske iz 2013. koji je u dijelu stručne javnosti izazvao oštre kritike i podsmijehe te kako su se u njemu predlagale kazne od 5000 (oko 1.300 KM) do 100.000 kuna (2.600 KM) , interes, pa i puhanje na hladno nisu neočekivani.

    Među ostalim, najave su nametnule pitanja treba li Hrvatskoj uopće zakon o jeziku te hoće li njegov novi prijedlog također regulirati slične kazne. Naime, zakoni uglavnom podrazumijevaju neku penalizaciju za one koji ih krše, bilo da je riječ o zatvoru ili o novčanim kaznama. U protivnom nemaju previše smisla.

    U medijima je u petak glasno odjeknuo intervju koji je za televiziju Z1 na temu hrvatskog jezika i novog prijedloga zakona dala Sanda Ham, glavna urednica časopisa Jezik, koja je bila inicijatorica prijedloga iz 2017. Ona je u toj emisiji rekla da zna ljude koji rade na novom prijedlogu, od kojih je u više navrata spomenula Grčevića, istaknuvši da, s obzirom na sastav radne skupine, očekuje da će on biti dobar.

    Ako je suditi po njezinim riječima, zakon bi kažnjavao neprevođenje srpskog, bosanskog i crnogorskog na televiziji, u kazalištu i u drugim državnim institucijama, ali i neprevođenje stranih naziva kompanija.

    “Svaki zakon, i naši zakonski prijedlozi i zakoni drugih država, imaju kaznene odredbe, dakle predviđaju kazne. Ali nijedan zakon ne predviđa kazne za privatne osobe nego za pravne osobe, dakle za tvrtke, za kazališta, za državne institucije.”

    Ostatak teksta pročitajte na ovom linku.

  • Nakon 13 godina pada: Prvi put u BiH povećan broj izdatih akciznih markica na duhan i cigarete

    Nakon 13 godina pada: Prvi put u BiH povećan broj izdatih akciznih markica na duhan i cigarete

    Povećanje broja izdatih akciznih markica utjecalo je i da su prihodi od akciza na duhan 2021. godine bili veći za 103 miliona maraka u odnosu na 2020, kazao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

    – Godina 2021. bila je rekordna po količini i vrijednosti oduzetih ilegalnih cigareta što je rezultiralo da je nakon 13 godina konstantnog pada u prošloj godini došlo do povećanja broja izdatih akciznih markica na cigarete. Prošla godina bila je najuspješnija kada je riječ o vrijednosti oduzetog nelegalnog duhana i duhanskih proizvoda na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini – ističe Kovačević.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2019. godini vrijednost zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda bila je veća od 1,2 miliona KM, u 2020. godine taj iznos je udvostručen te iznosi skoro 2,5 miliona KM. Najveći rast ostvaren je u 2021. godini kada je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih proizvoda s ilegalnog tržišta iznosila više od 5,3 miliona KM.

    Prema raspoloživim informacijama, najviše cigareta dolazi iz susjednih zemalja, iz Srbije i Crne Gore, te je shodno tome pojačan nadzor nad robom koja ulazi iz smjera ovih zemalja. Kontrole će se, kažu iz UIO, nastaviti i u narednom periodu.

    Ilegalno tržište u Bosni i Hercegovini je znatno poraslo od 2014. godine, uz izuzetak 2020. godine zbog pandemije COVID-19. Pokrenute su i javne kampanje “Stop švercu”, koje su zajednički provodili Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Udruženje ekonomista SWOT.

    Tabelarni prikaz koliko je zaplijenjenog duhana i duhanskih prerađevina za 2019, 2020. i 2021. godinu:

    Tako je Bosna i Hercegovina u 2014. godini bila svjetski lider u oporezivanju duhana, s prosječnim udjelom poreza od 86 posto od ukupne maloprodajne cijene jedne kutije od 20 cigareta, a u 2019. godini udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u BiH bio je 90,1 posto ponderisane maloprodajne cijene.

    Pozitivni efekti domaće akcizne politike iscrpljeni su u 2016. godini, gdje je novo povećanje specifične akcize dovelo do stagnacije, a u konačnici i pada vrijednosti legalnog tržišta duhanskih prerađevina.

    Pokazalo se da se raspon gubitka u naplati akciza kreće od 456 miliona KM u 2014. godini do 981 miliona KM u 2019. godini, što ukazuje na to da je izgubljena naplata akciza na ilegalnom tržištu veća od legalne naplate akciza. Kumulativno posmatrano, zbog ilegalne prodaje duhana i duhanskih proizvoda, propuštena je naplata akciza na duhan i duhanske proizvode u iznosu od 5,29 milijardi KM u periodu od 2014. do 2020. godine.

    Prihodi UIOBiH od akciza na duhanske proizvode po godinama:

    Najveći doprinos lakoj dostupnosti građanima ilegalnih duhanskih proizvoda doprinijelo je u BiH prebrzo i previsoko usklađivanje nivoa akciznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode. Građani su zbog toga krenuli u kupovinu duhana i cigareta na ilegalnom tržištu, čime se napravila veća šteta za zdravstveni sistem u cjelini zbog veće konzumacije proizvoda sumnjivog sadržaja.

    Faktor

  • Sve lošiji kvalitet života: Cijene rastu, vlast ubire harač

    Sve lošiji kvalitet života: Cijene rastu, vlast ubire harač

    Zbog rasta cijena energenata i osnovnih životnih namirnica BiH i region suočavaju se s enormnim rastom troškova života. Prema podacima portala numbeo.com, najveće svjetske baze podataka o kvalitetu života, cijene rastu u svim zemljama regiona.

    Uporedni podaci za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju pokazuju da su, primjera radi, mlijeko, riža i piletina još najjeftiniji kod nas, ali hljeb, jaja, domaći sir i krompir su jeftiniji u Srbiji i Crnoj Gori.

    Niža primanja

    • Arnautović: Socijalni nemiri

      Arnautović: Socijalni nemiri

      FOTO: AVAZ

    Kvalitet života građana ipak zavisi od mjesečnih zarada koje su u BiH najniže u regionu. Dok prosječna plaća u Sloveniji iznosi 2.366 KM, Hrvatskoj 1.848, Srbiji oko 1.150 KM, Crnoj Gori oko 1.044, prosječna neto plaća u BiH je oko 1.000 KM.

    Poskupljenja su svakodnevna, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika.

    – Cijene pekarskih proizvoda su porasle i do 50 posto, šećera i više, kafa je poskupjela do nekih 30 posto, ali su poskupjeli i voda, sokovi i različite usluge koje ne bi trebale zavisiti od uvoza. Poseban problem je poskupljenje energenata i grijanja, što je najveći problem za penzionere – kaže Arnautović.

    On dodaje da rastu prihodi od PDV-a, ali ne i plaće u realnom sektoru, pa je i radnicima sve teže.

    – Država se, definitivno, nije snašla. Prošle godine budžeti su bili usmjereni na pomoć privrednicima, ali ne i građanima. To je rezultiralo rastom troškova života, sad bi se budžeti trebali usmjeriti na direktnu pomoć građanima, ali iz usvojenih budžeta to nije vidljivo. Bojim se da bi to moglo rezultirati socijalnim nemirima – smatra Arnautović.

    Murisa Marić iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” kaže da su potrošači ogorčeni jer njihovi zahtjevi ne dopiru do vlasti. Na tiha poskupljenja po nekoliko feninga “Don” upozorava već dvije i po godine, a poremećaji na svjetskim tržištima situaciju su dodatno zakomplicirali.

    – Mi smo samo kolateralna šteta, kod nas se lomi najdrastičnije zato što smo najsiromašniji. Donosioci odluka su najbitniji kada je o rastu cijena riječ. Mi imamo ogromnu kvotu uvoza, ne štitimo domaću proizvodnju niti imamo planove da bismo je razvili i da bi se ovo donekle ublažilo i stalo ukraj – ističe Marić.

    Nove mjere

    • Marić: Kod nas najdrastičnije zato što smo najsiromašniji

      Marić: Kod nas najdrastičnije zato što smo najsiromašniji

      FOTO: AVAZ

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da mjere ograničavanja cijena u ovom trenutku mogu biti efikasne kao privremene, dok se ne poduzmu dugoročnije. Ako bi se donijele na način da ih svi akteri u lancu snabdijevanja mogu podnijeti, bez očekivanja visokog profita koji mnogi danas ostvaruju, i ako bi bile praćene garancijom vlasti da će firme koje eventualno dođu u probleme imati podršku, Gavran smatra da do nestašica neće doći.

    Za primjer navodi Srbiju, koja je ograničila cijene osnovnih namirnica, i Hrvatsku, koja je ograničila cijene goriva, pa do nestašica nije došlo.

    – U slučaju BiH, donošenje odluka o smanjenju stope PDV-a ili akciza zahtijevalo bi beskrajno mnogo vremena i bez aktuelne političke krize. Neka bi normalna država, koja ima vlast koju zanima životni standard građana, naprimjer, putem robnih rezervi kratkoročno, a putem podrške domaćim proizvođačima dugoročno mogla uticati na smanjenje cijena i bez administrativnih mjera njihovog ograničenja. Međutim, mi nemamo takve vlasti i ne mogu biti optimista – kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran.

    • Gavran: Robne rezerve

      Gavran: Robne rezerve

      FOTO: AVAZ

    Naplata akciza

    Dok se građani žale na poskupljenja, vlast se hvali rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što i jeste rezultat rasta cijena, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

    Upozorava da je inflacija opasna, jer na nju ne utječe samo trenutni rast cijena već i buduća očekivanja.

    – Apeliram na donosioce odluka da barem urade ono što mogu, da privremeno ukinu naplatu akciza na gorivo koja ide u budžet (0,30 KM po litru za dizel, 0,35 KM po litru za benzin 95 i 0,40 KM po litru za benzin 98). Na ovaj način bi se trenutna cijena snizila na nivo od oko 2,15 KM po litru dizela, što bi dijelom amortiziralo rast cijena energenata. Apeliram da se poveća neoporezivi dio dohotka na 1.000 KM, čime će se povećati neto plaće radnika – navodi Hadžić te dodaje da se penzije trebaju uskladiti s rastom troškova života.

  • Radarske kontrole:Prusac, Komar, Nova Travnička

    Radarske kontrole:Prusac, Komar, Nova Travnička

     

    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Turbe
      12:00 do 14:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Šehida
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo (Metabo)

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS VITEZ

      09:00 do 11:00 sati lokalna cesta PC 96 II, Krčevine
      11:00 do 13:00 sati R-441 Počulica
      14:00 do 15:00 sati R-441 Dubravica
      15:00 do 16:00 sati lokalna cesta Divjak

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS FOJNICA

      08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska
      10:30 do 12:30 sati Ostružnica Polje
      12:40 do 14:40 sati Pločari Polje

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS BUGOJNO

      09:00 do 10:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
      11:00 do 12:30 sati ulica Armije BiH
      13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
      15:00 do 16:30 sati ulica Slobode

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS DONJI VAKUF

      09:00 do 10:00 sati Prusac
      11:00 do 12:30 sati Komar
      13:30 do 14:30 sati Nova Travnička

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      08:00 do 09:00 sati ulica Vrbaska
      11:00 do 12:00 sati Trnovača
      17:00 do 18:00 sati Dobrošin
      19:00 do 20:00 sati ulica Vrbaska

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS JAJCE

      20:00 do 22:00 sati M-5 Vinac
      20:45 do 22:00 sati M-5 Bravnice
      22:30 do 00:00 sati M-5 Mračaj

    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS BUSOVAČA

      11:00 do 12:30 sati Gavrine kuće
      12:30 do 14:00 sati Bukovci
      14:00 do 15:30 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
      15:30 do 16:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)

    • PS KISELJAK
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS KISELJAK

      08:30 do 10:15 sati Han Ploča
      11:00 do 13:00 sati Potkraj
      13:30 do 15:30 sati ulica Kralja Tomislava

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS KREŠEVO

      10:00 do 12:00 sati Volujak (nova cesta)
      14:00 do 16:00 sati Alagići

    • PS NOVI TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 13. 02. 2022. -PS NOVI TRAVNIK

      08:00 do 09:30 sati Ulica S.Tomaševića
      10:00 do 12:00 sati M-16.4 V.dom
      15:30 do 17:00 sati M-16.4 Ratanjska
      18:00 do 19:30 sati M-16.4 Rankovići