Nakon utakmice Japan – BiH i okončanja kvalifikacionog turnira u Osaki, Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) zvanično je objavila ono što što smo u našoj zemlji toliko dugo čekali da čujemo – naša ženska košarkaška reprezentacija plasirala se na Svjetsko prvenstvo! Prvi put u historiji.
Među najboljih 12 selekcija planete Zmajice su se “lansirale” upravo sa kvalifikacija u Japanu i tome je prethodila odluka Bjelorusije da odustane od dolaska na ovaj turnir, ali ne treba zaboraviti da su izabranice selektora Gorana Loje ovaj uspjeh zaslužile fantastičnim, također historijskim, podvigom na Evropskom prvenstvu prošle godine i osvajanjem petog mjesta.
Žrijeb grupa za Svjetsko prvenstvo održat će se početkom marta, dok će se utakmice SP igrati od 22. septembra do 1. oktobra u Australiji.
Stanovnica Velike Britanije Becca Pott nedavno je osvojila ekstravagantnu kuću vrijednu približno 4,75 miliona dolara zahvaljujući kupljenom listiću lutrije koji je koštao samo 10 funti.
Pott i njena porodica, suprug i novorođena beba, sele se iz svog skučenog dvosobnog stana u istočnom Londonu u prostranu vilu sa pet spavaćih soba i četiri kupatila.
Becca je učestvovala u izvlačenju Omaze Million Pound House i bila je sretni dobitnik s tiketom koji je koštao samo 13 dolara, a otkrila je da je porodica zamalo propustila veliku nagradu.
“Moj muž je učestvovao u svakom Omaze Million Pound House izvlačenju prije ovog, ali je nekako zaboravio da se prijavi ovom prilikom. Ali srećom, odlučila sam da kupim paket karata od 10 funti u januaru, a da on nije znao nakon što sam vidjela kuću na televiziji”, rekla je Becca za Jam Press.
Smještena u otmjenoj četvrti u Berkshireu, vila ima pogled na privatni vrt, visoke plafone u cijelom prostoru i vrhunsku kuhinju.
“Kuća je nevjerovatna. Željeli smo da se preselimo na neko veće mjesto otkako se rodila naša ćerka Ava, a sada će imati prvi rođendan u vili”, rekla je Becca.
Nagrada dolazi i s pokrivenim iznosom poreza na imovinu te pravnim taksama, kao i sa 27.100 dolara u gotovini kako bi im se pomoglo da se smjeste.
U 56. izdanju Super Bowla na SoFi stadionu u Kaliforniji igrat će Los Angeles Ramsa i Cincinnati Bengalsa. Meč je na programu u noći s nedjelje na ponedjeljak, oko 0.30 sati po srednjeevropskom vremenu.
Ramsi su druga ekipa u nizu koja će ugostiti Super Bowl na svom domaćem stadionu, s obzirom da su Tampa Bay Buccaneersi prošle godine pobijedili Kansas City Chiefse na stadionu Raymond-James.
Bit će to duel dvije ekipe koje su različito konstruisane. Ramsi su, s jedne strane, prepuštali draft igrače kako bi oslobodili prostor za provjerene veterane i igrače kao što su Matthew Stafford, Odell Beckham Jr., Von Miller i Jalen Ramsey, dok su Bengalsi stigli do finala s mladim i talentovanim snagama poput Joea Burrowa, Joea Mixona, Ja’Marr Chasea i Tee Higginsa.
Ovo će biti prvi put da u finalu Super Bowla neće biti neko od tri prva nositelja iz bilo koje konferencije i ovakvo finale je malo ko mogao predvidjeti. Iako su Ramsi favoriti, Bengalsi su itekako pokazali da zaslužuju biti u poziciji u kojoj se nalaze, a na putu do trofeja ostala im je još samo jedna prepreka.
Dr. Dre, Snoop Dogg, Eminem, Mary J. Blige i Kendrick Lamar nastupit će na ovogodišnjem poluvremenu Super Bowla, a NFL je objavio da će Mickey Guyton pjevati nacionalnu himnu. Umjetnica Jhené Aiko, šest puta nominirana za Grammyja, otpjevat će “America the Beautiful” prije izvođenja himne.Najjeftinije karte koštaju 5.822 dolara, a neke za VIP mjesta idu čak i do 81.000 dolara.
Los Angeles Ramsi su do sada igrali četiri finala Super Bowla, a titulu su osvojili samo jednom 2000. godine kada su savladali Tennessee Titanse. Bengalsima su do sada u finalu igrali dva puta i oba puta su izgubili od San Francisco 49ersa (1982. i 1989.).
Najviše titula Super Bowla imaju New England Patriotsi i Pittsburgh Steelersi sa po šest titula, a slijede Dallas Cowboyso i San Franciso sa po pet titula.
Dikretan prijenos meča između Los Angeles Ramsa i Cincinnati Bengalsa možete gledati na Sport Klubu.
Lopovi u Bursi, u Turskoj, uspjeli su razbiti izlog prodavnice s mobilnim uređajima i za 14 sekundi ukrasti mobilne telefone vrijednosti oko 100.000 lira (oko 6.524 eura, odnosno oko 13.000 KM).
Dvije osobe koje su nosile hirurške maske došle su pred prodavnicu i razbili izlog betonskim blokom koji se nalazio u blizini objekta.
Jedna osumnjičena osoba je čekala vani, a druga je ukrala sedam najnovijih modela telefona, piše Anadolija.
Lopovi su brzo pobjegli, a o svemu je obaviještena policija koja je analizirala snimke nadzorne kamere.
Pripadnici snaga sigurnosti tragaju za počiniocima.
I naravno, jedan od najboljih načina za to je redovno testiranje naših sposobnosti posmatranja.
Osim što je izvor zabave, rješavanje mozgalica i zagonetki ima i brojne prednosti. Rješavanje zagonetki i mozgalica jača vezu između moždanih ćelija, što pomaže u poboljšanju memorije.
Logičke igre treniraju vaš mozak da vidi različite pristupe problemima. I posljednje, ali ne najmanje važno, vizualne zagonetke pomažu u treningu vaših očnih mišića.
Vaš današnji zadatak je da pokušate otkriti šta nije u redu sa ovom slikom.
Frank-Walter Steinmeier je ponovo izabran za predsjednika Njemačke i tu funkciju obavljat će i narednih pet godina.
Njega su na ovu funkciju, na indirektnim izvorima, izabrali zastupnici saveznog parlamenta (Bundestag) i delegati koje imenuju pokrajinske skupštine.
Frank-Walter Steinmeier osvojio je 1.045 od ukupno 1.425 važećih glasova i u prvom krugu glasanja izborio je novi mandat šefa države.
Funkcija predsjednika Njemačke reprezentativnog je i ceremonijalnog je karaktera.
Steinmeier je na funkciji predsjednika Njemačke od 2017. godine, kada je zamijenio Joachima Gaucka.
Iskusni njemački pravnik i političar Steinmeier rođen je 1956. godine u Dermoldu. U vladama Socijaldemokratske partije je obnašao važne funkcije, uključujući i poziciju ministra vanjskih poslova. Javnosti je poznat i po tome što je 2010. godine, dok je radio kao sudija, donirao bubreg supruzi.
Izuzet iz terora njegovog veličanstva slike, radio ipak još uvijek ima svoje obožavatelje. Vjerni su mu poklonici minimalizma. A ako ga iznevjere mnogi, preostat će valjda oni nevidljivi, anonimni što su u svako doba dana spremni javljati se u emisije uživo.
Historija radija
Kolijevka radija je Amerika. Jedno od svojih modernih čeda (i čuda) zanjihala je 1920. godine. Protivno poslovičnom kašnjenju, ovdašnji, širi prostor je u ovom slučaju skoro pa promptno reagovao. Historija radija ovdje kreće od Kraljevine SHS. Maja 1926. godine pokrenut je Radio Zagreb. Nakon toga Radio Ljubljana (1927.) pa onda Beograd, 1929. (Doduše, 1990-tih se ustvrdilo da je neka preteča radio programa u Beogradu započela još oktobra 1924.).
Godinama smo učili da je prva radio stanica u BiH – Radio Sarajevo pokrenuta 10. aprila 1945. a onda smo, sa nekoliko decenija zakašnjenja, doznali da je „Krugovalna postaja Sarajevo“ počela sa radom 14. jula 1942. (na rođendan poglavnika Ante Pavelića) i sve vrijeme tokom II svjetskog rata u okrilju NDH emitovala program. Čula se u krugu od 300 kilometara oko Sarajeva. Svoj prvi direktni prenos, radio stanica iz Sarajeva, pod kontolom ustaških vlasti, uradila je iz Travnika, 19. decembra 1943. sa svečanosti predaje odlikovanja Zagrebačke konjičke pukovnije. Radio Sarajevo, koji se javlja slušaocima samo četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH, svoj prvi direktni prenos radi iz Sarajeva. Treće zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenje BiH. 26. aprila 1945. Prenos je najavio spiker iz studija.
Zlatne godine radija
Planetarne zlatne godine radija bile su između 1930. i 1945. godine. Čuven je po sapunicama – radio dramama koje su se emitovale svakodnevno a okupirale pažnju ogromnog broja slušalaca. Nešto od ove historije evocirano je u Radio Days filmu Woody Allena. Jedna od najduhovitijih literarnih obrada ovog radijskog fenomena jeste okosnica čuvenog romana Mario Vargas Llose Tetka Hulija i piskaralo.
Karikaturalni vrhunac fenomena bilježi se 30. oktobra 1938.
Dvadesetčetvorogodišnji Orson Welles na CBS-u adaptira roman Herberta Georga Wellsa Rat svjetova, SF roman, napisan 1898., o invaziji Marsovaca na Zemlju. Predstavivši ga kao stvaran događaj koji se dešava u trenutku emitovanja, ovaj radio uradak je uzrokovao prvi primjer masovne histerije koja je pogodila milione ljudi u Americi.
Početkom II svjetskog rata radio u teoriju medija ulazi kroz definiciju “Master of disaster”. Radio je, dakle, “Gospodar katastrofe”, medij bez kojeg su rat i bilo kakva kataklizma nezamislivi.
Na ovim prostorima zlatne godine radija se bilježe 50-tih i 60-tih godina. Hronike kažu da je humoristička emisija Veselo veče znala ulice gradova pretvoriti u avetinjski prazne. Muški dio publike je u vlasti radio-prenosa fudbalskih utakmica. Ko ih ne pamti, reći će mu se kroz antologijske scene Sidranovog – Kusturicinog Oca na službenom putu.
Osluškivanje i bilježenje zvukova
Imam lične razloge odavanja počasti današnjem danu. Na radiju sam proveo skoro dvije decenije. Napustio sam ga kad sam shvatio da je praksa dugogodišnjeg učenja i razumijevanja medija zamijenjena presavijenom preporukom iz centrale SDA.
Foto: Pixabay.com: Ilustracija
Ali, nešto će ostati nepromijenjeno. Radio je ljubav teško uporediva. Jedne sam godine snimao dokumentarac o Tetovu, naselju nedaleko od Zenice. Teško se i sporo probijala istina da se radi bukvalno o ekološkom zločinu prema ljudima MZ Tetovo. Pripremam radio dokumentarac i sa toncem obilazim naselje. Vodič nam je predstavnik mjesne zajednice i jednostavno nema riječi da opiše jad u kojem žive. Gleda u nas kao u ljude koji će tu strašnu poruku prenijeti svijetu. Čini mu se da bi bilo najbolje da nam sve ispriča koristeći strane svijeta. „Evo gledajte“, jada nam se i pokazuje rukom ka željezari Zenica. „S ove strane nas iz ovih dimnjaka zasipaju dimom i prašinom“. „Odavde“, pomjera se cijelim tijelom i pokazuje na ogromne kamione koji sporo kreću od željezarskih kapija prema Tetovu. Iznad sela je napravljeno odlagalište koje se bukvalno puši. „Ovi nas svaki dan ubijaju“ dodaje i pomjera se ponovo u prostoru da bi pokazao u trećem pravcu – gradskom smetljištu iznad naselja. Na kraju se rotira prema četvrtoj strani svijeta. „Šta je tamo“ pitamo hladnokrvno, poslovno. „Rudnik“ govori naš vodič, „stalno miniraju, ne može se živjeti“. Kružimo i mi pogledom a posebno osluškujemo zvukove. Sipljivo dahtanje željezare, zvuk teških kamiona, krikove ptica koje riju po smetljištu i očekujući eksploziju najavljene mine konstatujemo: „Super. Odlično“.
„Pa đe je odlično“ stao čovjek i gleda nas zapanjeno, „ubi nas“.
Radio je medij uglavnom hvaljen. Hvaljen ali i zanemaren. Zanimljivo, nikad kuđen, kao recimo TV. Jednu od pohvala radiju izrekla je ako je vjerovati filmu i famozna ”čelična lady” koju maestralno igra Meryl Streep. ”Radio. How useful”, ove riječi izgovara Margaret Thatcher na odlasku sa položaja britanskog premijera 1990. godine.
Gleda u kutiju, oproštajni poklon zaposlenih u kabinetu. „Radio. Baš korisno“. Ista je glumica odigrala još jednu „radio“ scenu. Ovdje je u ulozi domaćice, u filmu Mostovi okruga Madison. Dok fotograf iz National Geographica jednom rukom drži volan a drugom pokušava da pronađe radio stanicu koja svira blues, ona, pokazujući rukom prema skali radija, rutinski izgovara „To je na 1440“. Tako danas valjda neka ovdašnja Frančeska reaguje tek na kakvu TV sapunicu. U svako doba dana i noći zna koja je na kojem kanalu, prenosi Media.ba.
Preminulo je 18 osoba, podaci su entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Distrikta Brčko.
Federacija Bosne i Hercegovine
U Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano je 135 osoba pozitivnih na koronavirus, od 818 obrađenih testova (bez podataka s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu). Preminulo je osam osoba.
Od početka pandemije je registrirano 239.837 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 1.184.220 obrađenih testova.
Ukupno je preminulo 8.366 osoba, podaci su Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Republika Srpska
U Republici Srpskoj je registrirano 39 osoba pozitivnih na koronavirus, od 232 obrađena testa. Preminulo je devet osoba.
Do sada je registrirano 110.089 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, od 409.297 obrađenih testova.
Ukupno je preminulo 6.147 osoba, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Distrikt Brčko
U Distriktu Brčko su registrirane tri osobe pozitivne na koronavirus, od 96 obrađenih testova.
Preminula je jedna osoba, podaci su Vlade Distrikta Brčko.
Tajma i Sanjin Drljević su mladi bračni par iz Mostara, koji je oživio stari zanat otvaranjem dimnjačarske firme, koju, prema službenim podacima Arhiva Hercegovine, Mostar nije imao 39 godina, što su saznali pri registraciji dimnjačarskih usluga u svom gradu.
Iako su zanat službeno oživjeli prije nekoliko dana, u najvećem gradu na Neretvi su već postali par koji u crnim odorama djeluje u hitnim situacijama, a njihova pojava na ulicama je za građane prava atrakcija, u šta smo se uvjerili prilikom susreta s njima u gradskom parku.
Građani su zastajali da se uhvate za dugme, što, prema starom narodnom običaju, donosi sreću, objašnjavajući to mladim generacijama, što je i novopečene dimnjačare oduševilo, pa su dugmiće s radošću i sami dijelili sugrađanima.
Dugme za sreću nije propustio ni načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara Božo Ćorić, koji se oduševio susretom s dimnjačarima uz mostarsko šetalište i čestitao na odvažnom potezu oživljavanja zanata koji je decenijama nedostajao Mostaru.
U razgovoru s njima saznali smo da je Tajma magistrica hemije, koja nije imala priliku zasnovati radni odnos, a Sanjin carinski tehničar s brojnim poslovnim iskustvima daleko od struke.
Oni su u pustolovinu povratka starog zanata krenuli zbog toga što su bili primorani sami čistiti dimnjak u svojoj kući, jer im nije imao ko to uraditi.
“Kad nam se pojavio problem s dimnjakom, nismo znali koga da zovemo, ni od koga da tražimo pomoć, pa sam otišao u poljoprivrednu apoteku i kupio četku i sajlu da to sam otklonim. Tada, kao apsolutni laik, uspio sam riješiti problem na desetak dana, a tragajući za stručnom osobom saznam da u gradu nema dimnjačara”, počinje Sanjin pričati za naš portal uvertiru za poslovni poduhvat.
Sanjin Drljević (Foto: G. Š./Klix.ba)
To je njemu, kako kaže, bio dovoljan znak da treba postati dimnjačar, a kako ne bi lutao na putu do cilja, javio se Udruženju dimnjačara BiH, gdje je dobio sve smjernice i upute.
“Javio mi se rahmetli Selim Ekmečić, koji je tada bio predsjednik udruženja, i odmah rekao da mi želi pomoći. U tu misiju se rado uključio i njegov zamjenik Jadranko Đurić iz Brčkog. Oni su me posavjetovali da upišem školu i steknem potrebne kvalifikacije, što sam i prihvatio”, priča Sanjin početničke korake za Klix.ba.
Ali, kako su mu mentori savjetovali da još nekoga uključi u školovanje, svjesni da neće moći sve poslove obavljati sam, to mu je stvorilo problem, jer nikoga nije mogao naći. To je Tajmi bio razlog da krene s njim na taj put, na što su sada veoma ponosni, kao i čitava porodica, koja im je sve vrijeme bila podrška na putu do ostvarenja cilja.
“Znala sam koliko Sanjo želi da ide na školovanje za dimnjačara i vidjela da ga muči to što niko koga je pitao nije htio s njima. A ja sam otkrila na internetu dimnjačarku Dajanu Đurić, koju sam kasnije i upoznala, što me inspiriralo da i ja steknem kvalifikacije za obavljanje toga posla”, priča Tajma za Klix.ba, koja je, bez sumnje, prva dimnjačarka u historiji Mostara.
Tajma Drljević (Foto: G. Š./Klix.ba)
Posebno je na tom putu razveselilo otktiće da su njena struka i dimnjačarstvo povezani, jer su tokom školovanja bili obavezni naučiti rukovati hemikalijama za čišćenje cijevi centralnog grijanja te stekli kvalifikacije za šire područje djelovanja.
Nakon stečenih diploma postali su roditelji prvog djeteta i suočili se s problemom nabavke potrebnog alata koji je veoma skup i teško se može naći. Ali su odvažno počeli raditi s osnovnim, najjeftinijim alatom, a potom uz intenzivan rad, kredit i podršku porodice, u roku od godinu i po, uspjeli nabaviti sve potrebne mašine, vozilo i kameru za snimanje dimnjaka, koja je sama koštala 11 hiljada KM, te su registrirali firmu kojom se ponose.
“Koristimo savemenu tehnologiju bez penjanja na krov i prašine te uspješno rješavamo probleme bez obzira na vremenske prilike”, kažu mostarski dimnjačari, koji imaju pune ruke posla, jer, kako tvrde, svi pozivi koje dobiju su hitni, što nije iznenađujuće s obzirom na to da dimnjake u Mostaru niko decenijama nije održavao.
Naša ženska košarkaška reprezentacija pobijedila (87:82) je favorizovani Japan u Osaki, u kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo. No, i prije ove utakmice znalo se da “Zmajice” idu na završni turnir u Australiju, pošto je Bjelorusija odustala od baraža zbog problema sa koronavirusom…
Domaćin je tokom cijele utakmice igrao svoju prepoznatljivu igru, sa mnogo šuteva za tri poena. U prvih 20 minuta ubacili su 12 trica i osigurali prednost – 46:38.
Na samom početku utakmice Japan je imao prednost, ali Džonkel Džons onda dominirala u skoku i donosi preokret i vodstvo “Zmajicama” od 14:10. Tada Japanke pogađaju nekoliko trojki, što je i njihovo najjače oružje, te dolaze brzo do 14:16. Prva četvrtina završena je (20:23). Sredinom druge dionice Bosna i Hercegovina stiže do preokreta koji joj donosi trojka Jones (29:28). No, Japanke su se opet vratile tricama…
“Zmajice” predvođene ponovo odličnom Džons napravile su preokret sredinom četvrte dionice.
