– Uzgoj maslina u Hercegovini datira još od rimskih vremena, postoje ostaci koji svjedoče o proizvodnji ulja u južnoj regiji Čapljine i Mogorjela, a maslina se intenzivnije sadi u zadnjih 10 do 15 godina. Prema statističkim podacima 1977. godine Hercegovina je imala oko 6.000 stabala masline, a danas, po našoj procjeni, imamo 87.000 stabala. Trenutno idemo u kompletnu inventarizaciju nasada maslina u Hercegovini, a što se tiče agroklimatskih uvjeta, mi smo rubno područje uzgoja ove biljke. Područje uzgoja masline u Hercegovini je od Trebinja do tunela Salakovac, pa tamo preko jednog dijela Širokog Brijega do Sovića prema Republici Hrvatskoj i ovaj južni dio prema Neumu – kazao je Ivanković.
Potrošnja maslinova ulja u BiH konstantno raste, no i dalje se radi o skromnim brojkama.
– Nismo dostigli potrošnju maslinovog ulja kakva je u Hrvatskoj, a to je oko dvije litre. Naša potrošnja je 0,24 litre po stanovniku, kada bi povećali za duplo ovu potrošnju treba nam još 350 hektara, a da dođemo na jednu litru trebalo bi nam 1.400 hektara. Imamo mi i uvoznih ulja, ali potrošači više preferiraju naša domaća, što je znak povjerenja u kvalitetu – naveo je direktor FAZ-a.
Što se tiče kvaliteta, Ivanković kaže kako su maslinova ulja proizvedena u Hercegovini iz godine u godinu sve bolja, što naši potrošači prepoznaju. Prema njegovim riječima, organoleptičke ocjene maslinovog ulja u BiH radi panel za organoleptičku ocjenu koji je ušao u Službeni glasnik BiH 2017. godine.
– Naš panel svoju potvrdu doživljava na način da ulja koja ovdje na ocjenjivanju dobiju određen broj bodova, samo potvrde taj broj na međunarodnim takmičenjima, što je potvrda ispravnosti rada i kvaliteta našeg panela. Mi smo prezadovoljni, ali moramo osigurati da što više naših proizvođača izlazi na međunarodne ocjene i na taj način širiti ugled proizvodnje maslina, odnosno ulja u BiH. Sljedeća priprema je vjerojatno za takmičenje u New Yorku, ali vrlo je zahtjevno pripremiti proizvođače za svjetsko takmičenje, sama prijava za takmičenje u New Yorku košta 400 dolara, a to proizvođači ne mogu sami. Moramo naći načina da im pomognemo – kazao je Ivanković.
Federalni agromediteranski zavod, po njegovim riječima, prati svoje maslinare “od njive do stola”.
– Prilikom podizanja nasada oni su tu, osjećaju i dolaze u Zavod kao u svoju kuću, a mi smo tu za njih tokom analize zemljišta, pomažemo prilikom izrade projekata, prilikom izbora asortimenta, sadnje, pisanja investicijskih studija, poslovnih planova i slično. Također, uz veliku pomoć FAZ-a osnovana je i Hercegovačka udruga uljara i maslinara – naveo je Ivanković.
Dodao je kako nema podatke koliko se godišnje izdvaja za podizanje nasada i uzgoj masline na kantonalnom i federalnom nivou, ali da je u pripremi Strategija ruralnog razvoja FBiH gdje se za ruralni razvoj planiraju značajni iznosi.
– To se, među ostalim, odnosi i na ulaganja u višegodišnje nasade pa je tu i maslina, vinova loza, voće, dakle ono što mi ovdje imamo bit će obuhvaćeno novčanim podrškama. Do sada je nepovratni dio bio 25 posto od ukupne investicije, sada to pokušavamo dignuti i vidjet ćemo što će biti – kazao je Ivanković.
Mišljenja je kako treba napraviti sistem subvencija koji će podržatii sadnju novih maslina kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati.
– Zajedno s proizvođačima uporno radimo na promociji maslinovog ulja kao namirnice s najboljim nutritivnim vrijednostima i mislimo da će maslinarstvo u narednih desetak godina uspjeti doći do navedenog cilja od 1.000 hektara – kazao je Ivanković.
