Category: Vijesti
-

Ministarstvo privrede SBK: Tržište dovoljno snadbjeveno životnim namirnicama i gorivom,pojačan inspekcijski nadzor
Na području Srednjobosanskog kantona tržište životnim namirnicama i gorivom, kao najvažnijim robama, stabilno je, dovoljno snabdjeveno i predmet je stalnog praćenja. Globalna dešavanja na najširem tržištu potencijalno imaju uticaj na ovaj segment života i privređivanja na području kantona, uglavnom u smislu rasta cijena i povećane potražnje.Inspektorat Ministarstva privrede SBK provodi pojačanu kontrolu cijena i trgovine životnim namirnicama i gorivom.Time se nastoji održati stabilnost tržišta i osigurati da je sva raspoloživa roba široke potrošnje, naročito osnovnih životnih namirnica plasirana u maloprodaji. Akcenat je stavljen na primjenu kantonalne i federalne Odluke o formiranju i kontroli cijena, kojima su propisane maksimalno dozvoljene marže kod prodaje najvažnijih životnih namirnica i goriva, koje sprječavaju nekontrolisan rast cijena.Inspektorat poziva sve privredne subjekte u veleprodaji i maloprodaji na strogu primjenu i pridržavanje navedenih Odluka i najavljuje pojačan inspekcijski nadzor u narednom periodu. Ukazuje se, takođe, na visoke novčane kazne i druge mjere koje se primjenjuju u slučaju kršenja propisanih odredbi u ovoj oblasti.Pozivaju se građani na racionalan pristup kod nabavke pomenutih roba, na praćenje uputa nadležnih institucija, insistiranje na izdavanju fiskalnog računa i prijavu svih neregularnosti prilikom kupovine da prijave na besplatan telefonski broj 080 020 238, dostupan 0-24h.izvor: fb / Ministarstvo privrede SBK -

Nedim Sladić najavio snijeg i hladno vrijeme za vikend
Nedim Sladić, bh. meteorolog, na svom Facebook profilu objavio je kakvi nas dani očekuju do 11. marta ove godine.
Najmanje do kraja iduće radne sedmice, 11. marta, bit ćemo pod utjecajem hladne zračne mase sa sjeveroistoka kontinenta pa nas čeka i hladnije vrijeme od višegodišnjeg prosjeka za mart – napisao je Sladić.
Naveo je kako je vikend koji dolazi idealan za skijaše jer slijede nove količine snijega i to u večernjim satima u subotu i tokom nedjelje.
Snijeg će uvjetovati utjecaj visinske ciklone u Jadranu te pružanje osi baričke doline prema jugu Jadrana u prizemlju, odakle će pristizati vlažan zrak po visini u jugoistočnom strujanju – naveo je Sladić.
Izvor:Centralna.ba
-

Divne vijesti bh. oskarovca: Orhan Tanović napravio “prve korake” nakon nesreće
Bh. režiser i oskarovac Danis Tanović oglasio se na svom Instagram profilu gdje je sa javnošću podijelio nove informacije u vezi zdravstvenog stanja njegovog sina Orhana.
– Ponovo prvi koraci. Bolni i teški. Hvala svim uposlenicima Fizioteraputske klinike na ljubavi i pomoći koju ukazuju Orhanu. Idemo dalje…, napisao je bh. oskarovac na Instagramu.
Podsjetimo, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sredinom februara na Drveniji u Sarajevu teško je stradao Danisov sin Orhan. Na njega je u Porcheu naletio Benjamin Spahović te mu nanio teške povrede.
Slavni bosanskohercegovački redatelj je potom potvrdio da je riječ o njegovom sinu, a od tada redovno izvještava pratitelje o sinovom zdravstvenom stanju.
Izvor: Dnevni avaz
-

Novi Travnik uskoro dobiva status grada, Vlada FBiH potvrdila inicijativu
Na prijedlog i uz obrazloženje Federalnog ministarstva pravde, Vlada FBiH je prihvatila inicijativu za izradu i donošenje Zakona o Gradu Novi Travnik, koju je podnijelo Općinsko vijeće Općine Novi Travnik, a koju joj je 8.2.2022. godine dostavio predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Na prethodno održanoj sjednici Općinskog vijeća Novi Travnik donesena je odluka o proglašenju Grada Novi Travnik, a sada je potrebno proći zakonsku proceduru, kako bi se status Novog Travnika i službeno potvrdio.
U ovoj općini danas je smješten određen broj kantonalnih institucija, kao i mnogi nacionalni spomenici.
Izvor: Info Bugojno
-

Džumhur u najdramatičnijem meču karijere donio vodstvo BiH protiv Tunisa
Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine je povela 1:0 protiv Tunisa u play-offu Prve svjetske grupe.
Vodeći poen našoj reprezentaciji u Tunisu je donio prvi bh. reket Damir Džumhur, koji je sa 2:1 u setovima u izuzetno uzbudljivom meču savladao Moeza Echarguija.
Džumhur (ATP 140.) je do pobjede nad 471. teniserom svijeta stigao nakon dva i po sata igre u najdramatičnijem meču njegove karijere, u kojem je viđen čak 21 break.
Posebno fascinantan je bio posljednji set u kojem je prvih deset gemova riješeno breakovima, nakon čega je konačno Damir uspio osvojiti gem na svoj servis i povesti 6:5.
Džumhur je potom upisao i još jedan break na servis 29-godišnjeg Tunižanina i na kraju je slavio sa 6:3, 3:6, 7:5 te donio vodstvo našoj reprezentaciji.
Danas se igra i meč drugog kola između Maleka Jazirija (ATP 301.) i Mirze Bašića (ATP 215.). Preostali susreti su na rasporedu sutra.
Pobjedom u meču protiv Tunisa reprezentacija Bosne i Hercegovine bi osigurala opstanak u Prvoj svjetskoj grupi te bi nastavila put prema kvalifikacijama za finalni turnir najboljih osamnaest reprezentacija svijeta.
Izvor: Klix.ba
-

Višković traži privremeno suspendovanje akciza na gorivo na nivou Bosne i Hercegovine
Izvor: Onasa (J.K.)
Premijer Republike Srpske Radovan Višković predložio je privremeno suspendovanje akciza na gorivo, ali i nultu stopu PDV na osnovne životne namirnice.
“Republika Srpska godišnje, ako nema akciza na naftu, gubi oko 160 miliona KM”, kaže Višković, dodajući da bi trebali akcizu koja je 30 pfeninga na dizel i 40 pf na benzin da suspenduju na određeno vrijeme.
Premijer RS ipak ne isključuje mogućnost da se suočimo sa cijenom goriva od 3 KM, ali kaže da očekuje dosta od sastanka u idući četvrtak u Sarajevu, na nivou entitetskih premijera i predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
“Zbirna, ukupna inflacija u januaru 2022. u odnosu na januar 2021. godine je 6.2 posto. Šampion u toj inflaciji je nafta. Rast plata u RS je 8,6 posto. Znači da mjere koje je Vlada radila, na neki način su pokušale peglati tu situaciju po inflatornoj strani. Republika Srpska plaća gas po 365 dolara na 1000 kubika, a cijena jutros na berzama je više od 2200 eura. Jučer je u jednom momentu premašila cijenu od 3000 eura”, objašnjava Višković.
“Vlada je spremna i da zamrzne cijene brašna za potrošače u RS, ali se, kaže Višković o toj opciji još razmatra, kako ona ne bi bila zloupotrijebljena.
-

Cikotić: Predložili smo upućivanje 200.000 eura pomoći Ukrajini
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić kazao je da je 26. februara Amabasada Ukrajine dostavila zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova BiH za pružanje određene humanitarne pomoći.
– Na temelju uvažavanja situacije MVPBiH je uputio predsjedavajućem Vijeću ministara Zoranu Tegeltiji, ali i ministrima sigurnosti i finansija, prijedlog za održavanje hitne sjednice Vijeća ministara.
Ministarstvo sigurnost uputilo je prijedlog Vijeću ministara da Bosna i Hercegovina uputi Ukrajini finansijsku pomoć u iznosu od 200.000 eura – pojasnio je Cikotić na današnjoj hitnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se raspravljalo o “postupanju bh. institucija po pitanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu”.
Kada je riječ o eventualnom prihvatu državljana Ukrajine koji zatraže pomoć, na raspolaganju su smještajni kapaciteti azilantskog centra u Delijašu i Centra za prihvat izbjeglica u Salakovcu.
Sjednici prisustvuje 29 zastupnika. Trinaest zastupnika stranaka iz Republike Srpske nije došlo jer smatraju da je “sjednica sazvana kako bi se produbila kriza u Bosni i Hercegovini”.
Zahtjev za održavanje hitne sjednice osim Denisa Zvizdića iz Naroda i pravde potpisali su i zastupnici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut, SDP-a Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Miladina i Zukan Helez te Nezavisnog bloka Aida Baručija.
-

Agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH formirala tim za praćenje i koordinaciju
Nakon napada ruske vojske na nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi, nije registriran povećan nivo zračenja i stanje je redovno, potvrdili su nam u Agenciji za nuklearnu sigurnost BiH.
Akcioni plan
Prema riječima zamjenika direktora Agencije, Zorana Tešanovića, ove informacije potvrđene su i iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
– Od samog početka rata u Ukrajini, s obzirom da se tamo nalaze četiri nuklearne centrale i 15 reaktora, kao i objekti za skladištenje nuklearnog goriva, državna Agencija je povećala svoju pozornost. Danas je direktor formirao i tim za praćenje i koordinaciju svih događaja u skladu sa našim državnim Akcionim planom zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja u slučaju vanrednog događaja, nuklearnog udesa i nastanka nuklearne štete – kazao nam je Tešanović.
Zbog incidenta u Zaporožju direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju najavio je odlazak u Ukrajinu.
– I mi pratimo šta se dešava. Oslonjeni smo dijelom na naše entitetske zavode za javno zdravstvo i njihove Centre za zaštitu od zračenja i u stalnoj smo komunikaciji s njima. O formiranju ovog tima obavijestićemo Ministarstvo sigurnosti BiH – dodaje Tešanović.
Podaci sa oko 3.500 stanica
U periodu globalne nuklearne prijetnje, te borbi u blizini nuklearnih postrojenja, prate se podaci sa oko 3.500 stanica na isto toliko lokacija u regionu, među kojima je i desetak u BiH.
– Jako je važno da je i monitoring sistem u Ukrajini u funkciji i to nam je danas potvrđeno – dodaje Tešanović.
Agencija nema funkciju da donosi preporuke stanovništvu, koje ovih dana masovno kupuje jod. U slučaju bilo kakvog vanrednog događaja, kaže Tešanović, uključile bi se Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti, zajedno sa ostalim institucijama.
– Kao državno regulatorno tijelo možemo dati podršku institucijama pri donošenju odluka, naravno u koordinaciji sa državama u okruženju, Međunarodnom agencijom za atomsku energiju u Beču i EURODEP-om u Briselu – ističe Tešanović.
-

Šta bi se dogodilo da eksplodira najveća nuklearka u Europi? – Ovo je najgori mogući scenarij
Nešto iza ponoći po našem vremenu buknula je vatra u krugu nuklearne elektrane Zaporožje, najveće nuklearke u Europi. Ukrajinske vlasti objavile su kako su ruske snage granatirale nuklearku te da su s time nastavile i kad je izbila vatra.
– Ruska vojska napada nuklearnu elektranu Zaporožje sa svih strana, najveću nuklearku Europe. Već je izbio požar. Ako eksplodira, bit će 10 puta gore od černobilske katastrofe. Rusi moraju ODMAH prestati s napadom, dopustiti vatrogascima da ugase požar i osigurati im sigurnu zonu – napisao je na Twitteru ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
U 5:20 po našem vremenu požar je ugašen, napad na elektranu je prestao, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je priopćila kako na području nuklearke nije zabilježena povišena razina radijacije.
ŠTA BI TO ZNAČILO ZA GRAĐANE EUROPE I OKOLIŠ?
Mada je situacija sada pod kontrolom, mnogi su se zapitali kakve bi bile posljedice u slučaju eksplozije reaktora u Zaporožji najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi, odnosno šta bi to značilo za građane Europe i za okoliš?
Nuklearna elektrana Zaporožje, građena između 1984. i 1995. godine, najveća je nuklearna elektrana u Europi i deveta po veličini u svijetu. Ima šest reaktora, od kojih svaki proizvodi 950 MW te ukupnu snagu od 5700 MW – što je dovoljno energije za otprilike četiri milijuna kućanstava.
Zaporožja obično proizvodi jednu petinu ukrajinske električne energije i gotovo polovicu energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u zemlji. Smještena je na jugoistoku Ukrajine u Enerhodaru. Od sporne regije Donbas udaljena je 200 km, a od Kijeva 550 km.
ŠTA SE JUTROS DOGODILO?
O napadu na Zaporožju prvo je izvijestio jedan njen zaposlenik koji je na Telegramu objavio da su ruske snage gađale postrojenje i da postoji “stvarna nuklearna opasnost”, piše The Guardian.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova uskoro je potvrdio izvješća o napadu i pozvao na hitan prekid vatre kako bi vatrogasne službe mogle doći na to područje i obuzdati požar. Nešto kasnije je ukrajinska državna služba za hitne situacije izvijestila da je zračenje u elektrani “u granicama normale” te da je požar izbio u zgradi za obuku koja se nalazi pored elektrane.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je također izvijestila da nema promjena u razinama radijacije i da požar nije utjecao na osnovnu opremu postrojenja.
POSTOJI LI OPASNOST OD ZRAČENJA?
Ukrajinske vlasti su jutros priopćile da je postrojenje osigurano i da je “sada zajamčena nuklearna sigurnost”. SAD je također objavio kako ne bilježi nikakve naznake povišene razine radijacije u elektrani. Američka ministrica energetike Jennifer Granholm rekla je da su reaktori “zaštićeni robusnim zaštitnim strukturama i da se sada gase putem sigurnih procedura”.
– Vjerojatnost eksplozije ili nekog oblika pojačanog radioaktivnog zračenja su male – rekao je nuklearni inženjer Tony Irwin s Australskog nacionalnog sveučilišta.
Irwin je tridesetak godina upravljao nuklearnim elektranama u Ujedinjenom Kraljevstvu, a kasnije je bio voditelj OPAL-a, jedinog nuklearnog reaktora u Australiji.
Kazao je da su PWR reaktori “mnogo sigurniji” od onih u Černobilu, da imaju ogromne betonske spremnike i ugrađene sustave zaštite od požara. Naime, tlačni reaktor (engl. Pressurized Water Reactor, PWR) nalazi se u većini nuklearnih elektrana na Zapadu.
– Naravno, nije dobra ideja ispaljivati projektile na reaktore. PWR je mnogo sigurnija vrsta reaktora jer se radi o reaktoru s dva kruga. Ovi reaktori također imaju rezervne sustave hlađenja za slučaj nužde – kazao je Irwin.
“PROBLEM BI MOGLI BITI BAZENI ZA POTROŠENO GORIVO”
No, Marijana Buderin, ukrajinska nuklearna stručnjakinja koja radi u Belfer centru harvardskog sveučilišta, upozorava da ipak postoji opasnost da stvari pođu po krivu u slučaju vojnog napada na nuklearnu elektranu.
– Ako nestane struje, aktiviraju se pomoćni generatori. No, ako se oni ne uključe, pumpe ne mogu dostavljati hladnu vodu u reaktore i bazene za potrošeno gorivo, što je nužno za održavanje stabilne nuklearne reakcije. Inače će voda proključati te bi moglo doći do eksplozije jezgre – rekla je Buderin.
Dodala je kako su spremnici u reaktoru dizajnirani na taj način da mogu podnijeti određenu razinu udara i da mogu zaustaviti curenje radijacije čak i ako eksplodira jezgra.
Međutim, upozorila je da bi problem mogli biti bazeni za potrošeno gorivo (SFP).
– Nuklearno gorivo tamo nije tako aktivno, ali su oni obično pretrpani. Manje aktivan, ali čvršće upakiran materijal također je opasan u slučaju da dođe do kvara rashladnog sustava. A bazeni za potrošeno gorivo nisu prekriveni betonskim spremnicima – dodala je.
NAJGORI MOGUĆI SCENARIJ
Stručnjaci organizacije Greenpeace International priopćili su kako je zbog rata u Ukrajini ozbiljno ugrožena sigurnost najveće nuklearne elektrane u Europi.
Smatraju da bi u najgorem scenariju, kada bi prestali raditi rashladni sustavi, moglo doći do izbacivanja radioaktivnog materijala u atmosferu, što bi dovelo do daleko gore katastrofe od one u Fukushimi 2011. Upozoravaju da bi u tom slučaju tlo koje je stotinama kilometara udaljeno od reaktora moglo desetljećima biti neupotrebljivo.
– Nuklearni reaktor Zaporožje ima betonske spremnike koje štite jezgru reaktora, sustav hlađenja i bazene za potrošeno gorivo. Međutim, ti spremnici nisu predviđeni za ratnu situaciju i ne mogu izdržati direktno raketiranje – stoji u izvješću Greenpeacea.
Rusija bi mogla slučajno pogoditi Zaporožju. Malo je vjerojatno da bi je namjerno ciljali, s obzirom na to da bi radijacija kontaminirala i susjedne zemlje, uključujući Rusiju. Ipak, čak ni tu mogućnost ne možemo u potpunosti isključiti, dodaje se.
– U najgorem scenariju, eksplozije bi mogle uništiti neki spremnik reaktora i rashladni sustav, nakon čega bi radijacija iz reaktora i bazena mogla stići u atmosferu. Zbog visoke razine zračenja, cijelo postrojenje bi moglo biti nedostupno za saniranje, što bi onda moglo dovesti do daljnje kaskade drugih reaktora i bazena goriva, od kojih bi svaki mogao ispuštati velike količine radioaktivnosti u različitim smjerovima tijekom nekoliko tjedana – piše Greenpeace.
To znači da bi velik dio Europe, na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara od reaktora, mogao postati nenastanjiv barem nekoliko desetljeća, dodaje, piše Index.hr.

