Category: Vijesti

Bosna i Hercegovina ima 220 kilometara autoputa. Od 2006, od akciza na naftu i naftne derivate, kao i od putarina prikupljeno je više od 13 milijardi maraka. Taj novac ili njegov veći dio, trebao je otići na održavanje puteva i izgradnju autoputa. Ipak, najveći građevinski projekat u BiH, Koridor Pet ce, najvećim dijelom se finansira kreditima.

Kroz Republiku Srpsku prolazi 106 kilometara autoputa. Do sada je uloženo više od milijardu i stotinu miliona maraka. Trenutno se grade dvije dionice Koridora Vc. Iz “Autoputeva Republike Srpske” poručuju da u ovoj godini planiraju da počnu sa izgradnjom novih 90 kilometara. Od početka 2018, kada su se, kroz akcize za naftu i naftne derivate povećala izdvajanja za autoputeve, na račun se slilo oko 436 i po miliona maraka. Do sada je potrošeno nešto više od 350 miliona.

Prihod prikupljen po tom osnovu „Autoputevi Republike Srpske“ koriste za otplatu preuzetih kreditnih obaveza prema evropskim bankama, čijim je novcem finansirana izgradnja prvih 106 kilometara autoputeva, kao i za pripremu planske i studijske dokumentacije za nove autoputeve i brze puteve. Pored toga, ovim sredstvima biće finansirana i izgradnja autoputa Rača – Bijeljina, u iznosu od oko 80 miliona КM.

Federacija Bosne i Hercegovine premrežena je sa 114,5 kilometra autoputa. Trenutno se radi na 38 kilometara autoputa, ukupne vrijednosti milijardu i 140 miliona maraka. Iz “Autocesta Federacije BiH” poručuju da u drugoj polovini ove godine planiraju novi investicioni ciklus vrijedan gotovo dvije milijarde maraka, i to za izgradnju 61,5 kilometara autoputa. Većina dionica izgrađena je kreditima, dok je dio sarajevske obilaznice građen sopstvenim sredstvima. Od 2019. do kraja 2021. od akciza je prikupljeno oko pola milijarde maraka.

Kada je u pitanju način korištenja akcize, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene akciza u poslijednje tri godine. Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.

2018. povećane su akcize na gorivo. Kao obrazloženje, pominjan je novi investicioni ciklus i poboljšanje saobraćajne infrastrukture. Od početka naplate akciza na gorivo, kao i dvije putarine, na račune entiteta slilo se više od 13 milijardi maraka. Sa svim tim novcem, bez ijedne marke kredita, mogla su biti završena dva Koridora Vc, kažu ekonomisti.

AZIZ ŠUNJE, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e

“Trebalo bi napraviti jednu analizu kako su te akcize utrošene. Da li su utrošene s onom namjenom koja je trebala biti, a to je izgradnja autoputa. Kilometara nema, vidimo i sami. I za to niko ne odgovara”.

Samo za finansiranje Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, prema podacima Investicionog okvira za Zapadni Balkan otišle su gotovo četiri i po milijarde evra. Većina tih sredstava su krediti. Samo od EBRD-a BiH je dobila više od 850 miliona evra kredita. Prevoznici se pitaju gdje je otišao taj novac. Kažu, voze se po autoputu koji preskupo plaćaju, i koga nema dovoljno.

NIKOLA GRBIĆ, Udruga prijevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS

“Uzeću samo u obzir Gradiška – Doboj. Da bismo koristili autoput u jednom smjeru, treba da platite 50 maraka. Ako dovezete tu turu ili tu robu na destinaciju Doboja i vratite se nazad, isto autoputem, vi idete u totalni gubitak”.

Od cijene jednog litra goriva država uzima marku i 10 feninga kroz akcize, dvije putarine i PDV. Brojne ekonomske analize pokazuju da kompletan prihod od akciza odlazi na tekuću budžetsku potrošnju. Zbog toga, kao i zbog rasta cijena nafte, sve su češći prijedlozi da se akciza na gorivo barem privremeno ukine.

Izvor: Tijana Kecman/BHRT

Da li će u Bosni i Hercegovini doći do izmjena Krivičnog zakona prema kojim bi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela bila uvedena doživotna kazna zatvora? U Republici Srpskoj u toku su konsultacije pravosudne i akademske zajednice, a nakon što je takav prijedlog stigao od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Kako saznajemo, i Federacija BiH pripremila je izmjene Krivičnog zakona.

Posljednjih nekoliko mjeseci, pa i godina, u Bosni i Hercegovini učestala je praksa da osuđenici koji odsluže kaznu, ponovo čine krivična djela bez adekvatnih sankcija. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od Ministarstva pravde Republike Srpske da izmijeni krivični zakon prema kojem bi za povratnike u činjenju krivičnog djela bila pooštrena kaznena politika. Kako je naveo, za onoga ko je bio presuđen na 5 godina, i ponovo počini krivično djelo, kazna bi se udvostručila, a za one koji to urade treći but bio bi uveden doživotni zatvor. Iz Ministarstva pravde naglašavaju da će biti obavljene konsultacije o eventualnoj izmjeni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Ova inicijativa je usmjerena, prije svega, na odvraćanje od ponovnog izvršenja krivičnih djela. Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske će obaviti potrebne konsultacije sa stručnjacima iz pravosudne i akademske zajednice, a svakako i sa članovima radne grupe koja je dala doprinos u kreiranju Krivičnog zakonika Republike Srpske”, odgovor je Ministarstva pravde RS.

I Federacija Bosne i Hercegovine pripremila je izmjene i dopune krivičnog zakona o kojima bi, ukoliko dobije pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, već u četvrtak na narednoj sjednici trebala raspravljati Federalna Vlada.

Kako saznajemo, izmjene se ne odnose na uvođenje eventualne doživotne kazne niti na pooštravanje kazni, već je novo zakonsko rješenje usklađeno s međunarodnim aktima, uzimajući u obzir činjenicu da Zakon do sada nije sadržavao te odredbe. Izmjene se odnose konkretno na prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i na zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja.

САНИН ПАЧАРИЗ, члан Радне групе за израду Кривичног закона ФБиХ

“Dosadašnja praksa je isključivo pratila princip harmoniziranog pristupa i to konkretno uskalđivanja sa državnim zakonom BiH, tako da u tom dijelu radna grupa nije ni razmatrala, niti joj je u ovoj fazi bilo ovaj predmet usvajanje izmjene koji bi predviđao uvođenje nove vrste kazne, a to je doživotni zatvor”.

Inače trenutni krivični zakoni u Bosni i Hercegovini, predviđa kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina, i ona je sasvim dovoljna, poručuje advokat Asim Crnalić, te naglašava da eventualno uvođenje doživotne kazne mora biti harmonizirano na nivou države.

“Bilo bi problematično kada bi Republika Srpska uvela doživotnu kaznu, a Federacija ne bi, onda bi se teorijski moglo postaviti kao model, a kriminalci bi iz RS -a prelazili u Federaciju činiti najteža krivična djela jer je ovdje izostala ta najstrožija ta kazna. Mora u cijeloj državi biti jedisntveni sistm kažnjavanja”.

Iako imamo vrlo visok raspon kazni i krivičnih sankcija, dosadašnja politika tih sankcija u bh. pravosuđu znatno je blaža u odnosu na zemlje regije. Stručnjaci ocjenjuju da se uvođenje kazne doživotnog zatvora nije pokazala kao potrebna ni na osnovu kriminaliteta, ni pravosuđa. Inače, doživotna zatvorska kazna sa sobom nosi i složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji.

ARBEN MURTEZIĆ 

“Te neke zatvorene norme koje ne dozvoljavaju da se u pojedinčanom slučaju raspravlja na odrđen način, već je sve propisano zakonom može dovesti do određenih problema u praksi. Naša kaznena politika nije možda adekvatna, ali u svakom slučaju insistiranje na povećanju nije nešto što je dobro bez detaljne analize”.

U Hrvatskoj i Crnoj Gori maksimalna kazna zatvora je 40 godina, dok u BiH ta kazna iznosi 45 godina za okrutna ubistva. Rusija, Bjelorsuija i Albanija doživotnu kaznu zatvora koriste samo u određenim okolnostima, dok doživotnu kaznu zatvora od bivših jugoslovenskih republika imaju jedino Makedonija i Slovenija. Inače, najduže zatvorske kazne unutar Federacije BiH se izdržavaju u Kazneno popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika.

Izvor: Melisa Teletović/BHRT