Category: Vijesti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je u noći na ponedjeljak ruske snage za mučenje i kukavičluk te rekao da se vlast boji priznati pogreške.

“Mogu koristiti još više raketa protiv nas, još više zračnih bombi”, rekao je. “Ali mi smo spremni za njihove akcije. Odgovorit ćemo”.

Odbacio je ruske tvrdnje da su civilne žrtve u Buči i u drugim kijevskim predgrađima rezultat ukrajinskih vojnih napada, nazivajući to znakom ruske slabosti.

Kritizirao je pokušaje ruskog vodstva da optuži ukrajinsku stranu za masakre u kojima su stotine civila navodno ubijene.

“Oni kažu o ubistvima u Buči da nisu oni, nego navodno mi”, rekao je. “Znate li zašto je to tako? To je kukavičluk.”

Dodao je: “Boje se priznati da je čitava ruska politika prema Ukrajini pogrešna već decenijama”.

Umjesto da prizna greške, Rusija čini nove. Rusija odbacuje odgovornost, niječe počinjena nedjela, opravdava se, kazao je ukrajinski predsjednik.

“Kada kukavičluk raste, pretvara se u katastrofu. Kada ljudi nemaju hrabrosti priznati greške, ispričati se, prilagoditi se realnosti, učiti, pretvaraju se u čudovišta. A kada ih svijet ignorira, čudovišta odlučuju da će se svijet prilagoditi njima”.

Rekao je da se Rusija sprema pokrenuti “još veće operacije” u ovoj sedmici na istoku Ukrajine.

“Oni mogu upotrijebiti još više projektila protiv nas, još više zračnih bombi. Ali mi se pripremamo za njihove akcije. Mi ćemo odgovoriti. Bit ćemo još aktivniji u opskrbi Ukrajini oružjem. Bit ćemo aktivniji u međunarodnoj areni. Bit ćemo još aktivniji na informacijskom polju.”

Također je rekao da je zahvalan na nedavnoj promjeni njemačke pozicije prema sukobu: “Danas sam razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. O tome kako privesti pravdi sve krivce za ratne zločine. Kako pojačati sankcije Rusiji i kako natjerati Rusiju da traži mir. Drago mi je što mogu primijetiti da se njemačka pozicija nedavno promijenila u korist Ukrajine. Smatram to apsolutno logičnim i to je vrlo važno.”

Radiosarajevo.ba

Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, druge zaredom, jer su nakon SAD-a i ostale članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) najavile prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi povećale ponudu na tržištu i spustile cijene.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1.5 posto, na 102.78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 98.26 dolara.

Pad cijena druge sedmice zaredom zahvaljuje se objavi da će članice IEA prodati 120 miliona barela nafte iz strateških rezervi u idućih šest mjeseci.

SAD, koji je već prije najavio prodaju iz rezervi, plasirat će na tržište u sklopu IEA-ine inicijative 60 miliona barela i još 120 miliona posebno.

Najveći svjetski potrošači nafte intervenišu jer su od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem februara cijene nafte snažno porasle, što dodatno potiče ionako visoku inflaciju u svijetu.

A to bi moglo natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetske privrede, prenosi Hina.

Mišljenja analitičara

Analitičari investicijske banke JPMorgan smatraju da će prodaja nafte iz rezervi na kratki rok uvelike pomoći da se nadoknadi milion barela ruske nafte dnevno, koji će, kako procjenjuju, biti trajno izgubljen.

“Ali u 2023. i godinama koje slijede globalni proizvođači vjerojatno će morati povećati ulaganja kako bi nadoknadili izgubljenu rusku naftu i ponovo napunili strateške rezerve IEA-e”, upozoravaju analitičari JPMorgana.

Analitičar PVM-a Stephen Brennock nije, ipak, siguran da će zalihe riješiti problem: “Rekordne količine barela iz rezervi nisu potpuno otklonile sumnje da nadolazeća poplava u opskrbi možda ipak neće riješiti problem gubitka ruske nafte.”

Ruska proizvodnja nafte i plina pala je u prvih šest dana aprila na 10.52 miliona barela dnevno, s prosječno 11.01 miliona barela dnevno u prošlom mjesecu.

I dok je zapadni kupci zbog sankcija zaobilaze, Rusija je našla kupce za svoju naftu u Aziji.

Analitičari iz ANZ Researcha upozoravaju ipak da bi nafta iz rezervi mogla odvratiti proizvođače, uključujući Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i američke firme koje naftu proizvode iz škriljca, od ubrzanog povećanja proizvodnje, čak i uz cijenu od oko 100 dolara po barelu.

Zabrinutost za potražnju i jačanje dolara

Uteg cijenama bila je prošle sedmice i zabrinutost za potražnju, nakon što je Šangaj produžio mjere izolacije kako bi suzbio širenje koronavirusa.

Cijene su bile pod pritiskom i zbog jačanja dolara, što čini naftu skupljom za imatelje drugih valuta. A dolar jača jer bi zbog visoke inflacije američka centralna banka do kraja godine mogla agresivno povećati ključne kamatne stope.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile su oko 30 posto.

Radiosarajevo.ba

Zapadni dužnosnici vjeruju kako je Rusija reorganizirala upravljanje svojim vojnim operacijama u Ukrajini na način da su sada na čelo postavljeni generali koji imaju veliko vojno iskustvo iz rata u Siriji.

Smatra se kako je to uzrokovano lošim vojnim upravljanjem otkako je invazija na Ukrajinu počela 24. februara. Primjerice, piše BBC, loša koordinacija dijelom je uzrokovana činjenicom da je dio jedinica naredbe dobivao iz sasvim drugih distrikata od onih iz kojih su došli, a zamijećeni su i slučajevi dvostrukih linija upravljanja. Prema riječima jednog neimenovanog dužnosnika, ruski vojnici nikada nisu trenirani za rat u takvim uvjetima.

General Aleksandar Dvornikov, zapovjednik Južnog vojnog distrikta, zadužen je, kako piše BBC, da stvari dovede u red.

“On ima izuzetno mnogo iskustva u ruskim vojnim operacijama u Siriji, vjerujemo da bi mogao poboljšati upravljanje i zapovijedanje”, kazao je zapadni dužnosnik.

Vjeruje da će politički ciljevi uskoro preuzeti primat nad vojnim jer Rusija mora pokazati nekakav nivo napredovanja prije 9. maja, kada se slavi pobjeda u Drugom svjetskom ratu.

Zapadni obavještajci kažu pak kako su primijećene grupe koje se organiziraju kako bi krenule prema Donbasu.

“Problem je što postoji neslaganje između vojne logike, koja bi nalagala da se prikladnim vojnim taktikama zauzme Donbas, te da se nauči nešto iz dosadašnje vojne katastrofe koja Rusiju vodi u poraz. S druge strane je politički imperativ da se operacija što prije privede kraju”, kazao je BBC-ev izvor.

Vjeruje se da Rusija ima nešto manje od 100 bataljona na raspolaganju za nastavak napada na Donbas. To bi trebalo biti sasvim dovoljno, no ruske se trupe suočavaju sa vrlo pametnim i neočekivano snažnim otporom Ukrajinaca na njima nepoznatom terenu zbog čega, iako su brojčano nadmoćni, trpe gubitke.

“Ako Rusija ne bude spremna promijeniti svoju vojnu taktiku i ne bude učinkovitija u korištenju oružja, teško je reći da će pobijediti, a ako do toga i dođe sigurno se neće dogoditi unutar vremenskog ograničenja koje su si zadali”, smatra neimenovani dužnosnik.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić rekao je danas da porodica Zukorlić otvoreno sumnja da je Muamer Zukorlić otrovan i da je to razlog njegove smrti prije nešto više do pet meseci.

“U haosu koji nas je zadesio tog dana, malo ljudi je koji su nas ostali pri sebi. Oni koji jesu, prije ukopa su od rahmetli muftije uzeli uzorak”, kazao je Usame Zukorlić.

Istakao da je to istraživanje sprovela i inicirala porodica.

“Iz dvije nezavisne laboratorije u svijetu dobili smo rezultate koji pokazuju da je rahmetli muftija otrovan. Iz jedne laboratorije dobili smo nalaz da postoji visoka vjerovatnoća da je testirana osoba bila otrovana teškim metalima, dok je druga laboratorija saopštila da je osoba otrovana hranom”, rekao je Usame Zukorlić.

Napomenuo je da će pokrenuti istragu na najvišem nivou Republike Srbije.

Podsjetimo, Muamer ef. Zukorlić, bivši predsjednik i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji preminuo je 6. novembra 2021. godine.

Zukorlić je rođen je 15. februara 1970. u selu Orlje kod Tutina, gdje je i odrastao sa roditeljima i dva mlađa brata.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Srednju medresu „Gazi husrev-beg“ u Sarajevu. Jednogodišnji vojni rok odslužio je u Gospiću i na Svetom roku u Hrvatskoj.

Studije filozofije šerijatskog prava (Usuli fikh) okončao je na islamskom univerzitetu „El-Emir Abdel-Kadir“ u Konstantini, Alžir. Postdiplomske studije iz oblasti egzegeze Kur’ana (Tefsir) okončao na univerzitetu „El-Džinan“ u Tripoliju, Libanon.

Prvi dekan Islamske pedagoške akademije, koja prerasta u Fakultet za islamske studije 2001. Prvi rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru od njegovog osnivanja 2002. Do 2008. predsjednik Internacionalnog univerziteta od 2008. Prvi glavni i odgovorni urednik islamskog magazina „Glas islama“ 1997.