Crveno jezero u blizini Imotskog u Hrvatskoj je mjesto koje turisti rado posjećuju, a za njega je vezana i zanimljiva legenda.
Kako se navodi, na ovom području je nekada davno živio bogataš Gavan, koji je sagradio dvorce. Živio je raskalašeno i nikada nije pomagao siromašnima. Takva je bila i njegova supruga Gavanuša. Jednog dana odlučili su napraviti veliku gozbu za svoje prijatelje.
Tada se pojavio anđeo u liku siromaha i tražio malo hljeba za sebe i svoju gladnu djecu. Gavan se naljutio što mu smetaju, a njegovi sinovi su naredili bijesnim psima da ih rastrgaju. Ipak, Gavanuša se usprotivila, ali samo zato što je bila trudna i bojala se da je ne stigne kletva. “Uzmi, gladniče i zahvali našoj blagodarnosti”, rekla je i dala komad hljeba anđelu.
Uzeo je hljeb, poljubio ga i dao djeci. Zatim joj se ponovo obratio: “Daj mi, gospo, na put božiji i kapljicu vode da zagasim osušena svoja i ove sa mnom dječice usta, a tebi će Bog dati čestitost u tvom porodu i imanju.”
Gavanuša je krenula nogom udariti siromaha rekavši: “Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj?”, prenosi visitmota.com.
Anđeo se razljutio, uzeo vatreni mač, proparao nebo svjetlošću, prokleo ih i odletio u nebo. Čule su se munje, zemlja se rastvorila, a u nju su propali Gavan, Gavanuša, njihova djeca i gosti. Tako je, navodno, nastalo Crveno jezero.
Stanovnici tvrde da je u njega nemoguće ubaciti kamen upravo zbog navedene legende. Međutim, znanstvenici smatraju da je strujanje iznad jezera toliko jako da kamen naprosto ne može upasti.
Hrvatski speleološki savez je 1998. godine izmjerio da je dubina ovog jezera čak 287 metara. Prema nekim podacima, Crveno jezero bi moglo biti najdublje u Evropi.
Predstavnici bh. drumskih prijevoznika putnika danas su u Sarajevu poručili da će zbog naglog rasta cijena od Vijeća ministara BiH zatražiti ukidanje akciza na gorivo u iznosu od 30 feninga po litru.
Predsjednik Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu putnika pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Dejan Mijić izjavio je da će također tražiti oslobađanje od plaćanja naknada za izgradnju autoputeva, te uvođenje diferencirane stope PDV-a za prijevoz putnika.
Dodao je da već treću godinu taj sektor trpi velike gubitke zbog pandemije, ali i zbog rata u Ukrajini, koji je doveo do enromnog rasta cijena nafte.
Mijić smatra da će biti dovoden u pitanje opstanak preduzeća u tom sektoru ako nešto ne bude preduzeto.
– Ukoliko zahtjevi budu ispunjeni bit će moguće izbjeći rast cijena karata u drumskom prijevozu putnika – tvrdi Mijić.
Predstavnici Udruženja danas su održali sastanak s predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje koji su poručili da je jedini način za ispunjenje navedenih zahtjeva izmjena zakona koji regulišu tu oblast.
Sunčano i stabilno na prostoru Bosne i Hercegovine bit će u utorak i tokom većeg dijela srijede, najavljuju meteorolozi.
U noći sa srijede na četvrtak uz pad dnevne temperature zraka očekuje se povećanje naoblake i kiša. Na visokim planinama moguć je i snijeg. Kratka stabilizacija vremenskih prilika izvjesna je u poslijepodnevnim satima četvrtka (07.04.) i u petak. Za dane vikenda novo naoblačenje i padavine moguće su u većem dijelu zemlje. Temperature zraka u porastu.
Minimalne jutarnje temperature zraka u naredna dva dana varirat će od -3°C do 3°C u Bosni, na jugu zemlje do 6°C. Najviše dnevne temperature između 13 i 18 u Bosni, u Hercegovini do 20 stepeni. Od četvrtka jutarnje temperature u rasponu od 5 do 10 stepeni, a najviše dnevne od 10 do 16 stepeni, navodi se u dvosedmičnoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Prema trenutnim raspoloživim prognostičkim materijalima od ponedjeljka (18. 04.) slijedi nova stabilizacija vremena u našoj zemlji. Stabilno vrijeme moglo bi se zadržati do kraja prognoznog perioda. U jutarnjim satima prognozira se slab mraz u Bosni. Kako naredna sedmica bude odmicala uvjeti za pojavu mraza bit će sve manji, navodi se u dvosedmičnoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od -2°C i 4°C u Bosni, do 7°C u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature varirat će između 10 i 15 stepeni u Bosni, do 17 u Hercegovini.
Uvoz živih životinja u Bosnu i Hercegovinu 2021. godine bio je veći od izvoza za više od 15 puta, a poljoprivrednici najvećeg krivca vide u državi i entitetskim vladama, koja ne daje dovoljne podsticaje kako bi oni više proizvodili.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine je uvezeno 13 miliona 876.309 kilograma živih životinja u vrijednosti 56 miliona 744.432 KM.
Najviše je uvezeno goveda u vrijednosti 39 miliona 187.582 KM, pa slijede ovce i koze, ukupne vrijednosti 8 miliona 681.371 KM. U toku 2021. godine Bosna i Hercegovina je izvezla 899.382 kilograma mesa u vrijednosti 3 miliona 752.614 KM, podaci su UIO BiH.
Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, ističe da posebno zabrinjava činjenica da je 2021. godine u odnosu na 2020. godinu uvoz goveda u BiH porastao za 15,11 posto.
– To znači da smo uvoz živih goveda platili 50 miliona maraka u 2021. godini. Uglavnom smo uvozili priplodne junice. Ako se ozbiljno bavimo proljoprivredom, u BiH se može osigurati 70 do 80 posto poljoprivrednih proizvoda, u šta je uključena i proizvodnja mesa. Imamo prirodne uvjete, tradiciju i zemlju i možemo proširivati proizvodnju. To se ne čini iz poznatih razloga, a to je neuređeno tržište, neuvezanost poljoprivrednih proizvođača sa prerađivačkom industrijom, a uz to prerađivačka industrija nije u konekciji sa tržištem i preostaje nam jedino da uvozimo – kaže Stojanović.
To skupo košta sve nas i sve je dobro dok imamo normalan odnos ponude i potražnje. Kada se desi neka elementarna nepogoda ili ratne situacije, onda tek osjetimo posljedice naše nedovoljne poljoprivredne proizvodnje. U RS-u je samo 0,8 hektara poljoprivredne proizvodnje po stanovniku, što je neshvatljivo malo, dodaje Stojanović.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da su za prekomjeran uvoz svega i svačega kriva država Bosna i Hercegovina, i vlade Federacije BiH i Republike Srpske.
– Glavni je problem što ne razvijamo domaću proizvodnju, koja ili stagnira ili propada. Vijeću ministara BiH prioritetniji je uvoz nego domaća proizvodnja. Entitetske vlade vidjeli od Vijeća ministara kako je bolje uvoziti, pa i one isto misle. Ove godine izdvajanje Vlade za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH može se i pohvaliti, ali je to ipak nedovoljno koliko bi trebalo izdvojiti za poljoprivredu – smatra Bićo.
On ističe da i ove godine kasni usvajanje budžeta pa kasne i poticaji proizvođačima.
– Još nismo dobili poticaje za gorivo koje je Vlada FBiH odobrila. Sjetva je krenula, a đubriva nema na tržištu. Đubrivo koje treba doći iz Turske tek možemo očekivati za jesenju sjetvu. Država i entitetske vlade ne prave korake kakvi bi trebali biti u ovoj situaciji. Treba nam više pameti i malo više novca da se osigura za poticaje i imali bismo goveda, koza i ovaca i ne bismo bili ovisni o uvozu. Državni ministar Staša Košarac se hvali kako smo izvezli šest hiljada junadi u Liban, što je porazno, a nemamo dovoljno mesa za naše tržište. Pšenicu nesmetano izvozimo, a mi idemo u Srbiju i molimo da uvezemo pšenicu od njih – kaže Bićo.
Tov bikova u FBiH skoro je ugašen, tvrdi predsjednik poljoprivrednika FBiH.
– Sa 20 hiljada bikova koje smo tovili 2017. godine pali smo na tov osam do devet hiljada bikova u ovoj godini. Treba bikove nahraniti, a hrana je preskupa i onda se gase farme jer niko neće da posluje sa gubitkom. Koncentrat je već prešao jednu marku po kilogramu. Mi nastavljamo tri puta brže sa izvozom jer trenutno su tri puta veće cijene svega u poljoprivredi nego što su bile prije ovih drastičnih poskupljenja – zaključuje Bićo.
Organizacija “Think Pink – Zajedno smo jedno” pripremila je 1.150 paketa prve pomoći za svaku novooperisanu ženu od karcinoma dojke u 2022. godini.
Paket sadrži: pamučnu protezu, lopticu za vježbanje, 3 preparata za kožu na biljnoj bazi, vodič za žene operisane od karcinoma sa svim neophodnim informacijama, priručnik o suplementima, nutricionistički priručnik o ishrani pacijentica oboljelih od karcinoma dojke, te poklon prijatelja organizacije.
Ovaj vid podrške od velikog je značaja za žene koje su prošle ovo veoma teško i traumatično iskustvo.
Distribucija se vrši se putem Udruženja pacijentica i Centara za dojku u čitavoj Bosni i Hercegovini: Tuzla, Mostar, Banja Luka, Zenica, Goražde, Jajce, Bugojno, Brčko, Široki Brijeg, Kakanj, Livno, Zavidovići, Bihać, Hadžići, Kiseljak, Travnik, Cazin, Trebinje, Velika Kladuša, Istočno Sarajevo, Orašje, Gračanica, Gradačac.
Zbog poteškoća sa distribucijom u Sarajevu iz organizacije su zamolili operisane žene ili članove njihovih porodica da im se obrate putem društvenih mreža Think pink Bosna i Hercegovina i Race for the Cure – Bosna i Hercegovina ili da ih pozovu na broj +387 66 000 335 kako bi dogovorili preuzimanje.
“Think Pink – Zajedno smo jedno” jedna je od najuspješnijih organizacija u Bosni i Hercegovini koja se bavi osnaživanjem zdravlja žena. Za vrijeme svog djelovanja, kroz različite aktivnosti, imali su nekoliko stotina hiljada direktnih korisnika.
Prijedlog za iftar je merdžimek-čorba, koja je neizostavna za vrijeme ramazana.
Priprema je jednostavna.
Sastojci:
1 glavica crvenog luka
1 kašika paradajz-pirea
1 čaša crvene leće
1 krompir srednje veličine
1 kašika maslaca ili ulja
1 bokal vode
malo nane
Postupak pripreme:
Sitno isjeckan luk propržiti na maslacu/ulju. Kad dobije zlatnožutu boju, dodati paradajz-pire i promiješati.
Zatim dodati i prethodno narendan krompir te crvenu leću i sve promiješati. Vodu, nanu i so, po želji, dodati i kuhati oko 40 minuta. Nakon kuhanja čorbu izblendati, servirati i poslužiti toplu.
Moderna vremena, društvene mreže, čovjeka okreću prema sebi. Srećom, postoje izuzeci koji nas svojim primjerom podsjete kako živjeti, nekada, znači živjeti za druge.
Baš tako je svoju priču o teškoj sudbini kojoj je hrabro pogledala lice, koju je prihvatila i sa kojom se stoički nosila i nosi, počela Mahira Ahmiš. Žena kojoj je sudbina odredila da se skoro dvadeset godina brine o bolesnom suprugu.
“Ja sam znala da će jednog dana doći do preseljenja kako se kaže u islamu, ali nisam bila spremna iako sam znala, pogotovo zadnje dvije sedmice kada je bio u lošem stanju. Jednostavno mozak ne može da prihvati tu informaciju, da je to kraj, da je sve završeno. Za smrt se živi. Ja to tako gledam, način vašeg života, vaša svrha života, ljudi to često zaborave. Pogotovo u modernom vremenu. Ja vjerujem da svaki čovjek ima ulogu u životu, na ovom prolaznom dunjaluku, da tu ulogu dostojanstveno iznese. Ovo je bila moja uloga. Sve se događa sa Božjom voljom i određenjem. Ništa što treba da te zadesi, neće te zaobići. Tako sam prihvatila Esedovu bolest, da je to moja svrha i misija.” ispričala je Mahira gostujuću u podcastu Jedan sat sa Emelom Burdžović.
Bolest supruga Eseda došla je godinu dana nakon početka bračnog života. Jeste li ikada bili ljuti, razočarani?
“Esed za 16 godina nikada nije rekao “uh”. Nikada se nije poželio. Nikada se nismo požalili niti zapitali zašto se to nama dešava. Odlučili smo se boriti, živjeti dostojanstveno isto kao da nije bolestan. Tako sam ga doživljavala, tako ga oslovljavala, nikada nisam bila superiorna niti željela da budem. Prije nego je naša priča završila na društvenim mrežama Esed je bio bolestan, mi smo se i tada borili, ja sam ga nosila, kupala… Trudili smo se vbiti inspiracija ljudima da vide da bolest nije kraj”.
Zašto su ljudi fascinirani nečim što bi trebalo biti prirodno. Brinuti se o nekome koga se odabrali, ostati s njim i u dobru i zlu. Zašto su plementiost, ljubav, poštovanje postali rijetki.
“Promijenio se način života, nema empatije, gubi se pojam ljudskosti. Kada smo se mi pojavili da smo mi montirani, da je tu interes, mada i ja sada ponekad pomislim jesam li ja to bila. Kako je moguće da sam sve to mogla da podnesem. Toliku borbu i odricanje.”
Je li mislite da ste heroina?
“Ne znam, ja sam sebi to zacrtala. Kada se Esed razbolio, ja nisam znala kakva je bolest u pitanju. Kada smo došli u bolnicu Esed me je uhvatio za ruku, ležeći, po islamu mi je dao talak, to je razvod. Rekao je ja sam se razbolio, ne moraš više biti sa mnom. Doktorica je počela da nabraja kako će se bolest razvijati. Da neće moći hodati, da neće vidjeti, da neće moći gutati… Ja sam rekla ako je bolest u pitanju, nikad. Ja sam to shvatila kao da Esed ima grip i da će dobiti lijek i sutra će da ozdravi i tako sam se ponašala. Jedina mi je utjeha, da sam dala sve od sebe. Dok je neko živ, ako neko ima potrebu, da mu date sve dok je živ. Znam da će mnogi reći vidi je došla na televiziju iako joj je čovjek umro. Znam naš narod, zaboraviće ono što sam radila. Ja sam svog Eseda do zadnjeg daha ispoštovala, držala za tuku i taj zadnji dah je Mahira bila.” priča o posljednjim trenucima života svog supruga Mahira.
Kako ste djeci sve objasnili, pogotovo da tate više nema?
“Teško. Trudila sam se da babo učestvuje u svemu. Od običnog granapa do svega ostalog. Lijepila sam njegovu nogu za svoju kada ja šutnem ispadne kao da je babo dok djeca igraju fudbal. Imala sam dosta ideja. To je bilo dobro kada padne u depresiju. Uvijek sam bila zaštitnički naklonjena prema Esedu, kao da mi je dijete. Djecu sam nekako pripremala, polako, nekim dječijim jezikom. Bilo je tu jako teških momenata. Kada djeca pitaju, ako smo mi vjernici, ako nas Allah voli, zašto babo ne hoda?” priča Mahira.
Kako ste im objasnili?
“Imali su lijepo djetinjstvo iako im je otac bio bolestan. To im sada govorim, koliko imate očeva danas koji su zdravi a ne iskoriste to vrijeme sa svojom djecom. Imate očeva koji ih zlostavljaju. Imate djece koja očeve nisu zapamtila. To je nešto što im objašnjavam.”
Prvi ramazan bez Eseda?
“Prva noć je bila teška, plakali smo. Moramo plakati. Učili smo svome Esedu. Doći će i prvi Bajram, to je teško. Nikada ja njega neću zaboraviti. Jednom sam pomislila da sjedila cijelu noć pored njega možda ne bi preselio. Ja 16 godina nisam spaval kao drugi ljudi. Uspostavila sam ritam, svako dva sata sam ustajala da ga okrenem. Nisam imala pomoć, on je volio da sam ja tu pored njega. I kada dođe neko da ga snese nije volio. Nisu to te ruke. Nekada mu je bilo krivo što ga nosim ali sam ja to okrenula na šalu pa mu govorila jesi li to iskoristio priliku da me zagrliš. Do zadnjeg dana smo ga poštovali, bez njegove saglasnosti nije se radilo ništa.” ispričala je između ostalog Mahira.
Cijeli razgovor u podcastu Jedan sat pogledajte u videu.
Asocijacija organiskih proizvođača SBK i Organsko SBK, u saradnji sa Zemljoradničkom zadrugom “AT” Donji Vakuf, organizuju “Dane organske proizvodnje” u Donjem Vakufu.
Ova već tradiocionalna manifestacija u našem gradu je u utorak, 12. april 2022. godine, na Trgu Ibrahim bega Malkoča ( Plato ispred Hotela Vrbas ).
Rukometni kub Sloga Gornji Vakuf – Uskoplje u narednom kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine dočekat će banjalučki Borac.
Utakmica se trebala igrati u standardnom terminu RSBiH od 19 sati, ali je na zahtjev domaćina, uz pristanak gostiju iz Banje Luke, duel prolongiran za 20.45 sati.
Sve to, kako su saopćili iz Sloge, zbog ramazanskog blagdana i iftara.
Uz poruku da to nisu htjele ranije uraditi komšije iz Bugojna, iz Sloge su zahvalili Banjalučanima na čelu sa direktorom Bojanom Ljubišićem i trenerom Mirkom Mikićem.
Utakmica Sloga – Borac igra se u srijedu 20. aprila.
Borac je lider rukometne Premijer lige BiH, a Sloga se bori za opstanak.
