Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Omladinski iftar Mreže mladih MIZ Donji Vakuf

    Omladinski iftar Mreže mladih MIZ Donji Vakuf

    U nedjelju, 24. aprila 2022. godine, Mreža mladih Medžlisa IZ Donji Vakuf organizirala je iftar i druženje za oko 120 članova Mreže mladih iz Donjeg Vakufa, Jajca, Bugojna i Gornjeg Vakufa.
    Nakon zajedničkog klanjanja akšam namaza u Baš džamiji, iftar je pripremljen u restoranu Santos.
    U restoranu je također upriličeno obraćanje domaćina i kratki program.
    Poslije programa mladi su imali dovoljno vremena da se pripreme za teravih namaz u Mehmed Čelebi džamiji, nakon kojeg je organizirano interakrivno edukativno druženje.
    Gost predavač je bio glavni imam MIZ Jajce, Zehrudin ef. Hadžić.
    “Nakon predavanja uz ilahije, razgovor i kahvu mladi su nastavili druženje.
    Ovom prilikom želimo da se zahvalimo restoranu Santos na susretljivosti i odlično pripremljenom iftaru, a posebno se zahvaljujemo našem donatoru Adis Džananu koji je donirao novac za omladinski iftar.” – ističu u Medžlisu IZ Donji Vakuf.
    izvor: fb / Medžlis IZ Donji Vakuf
  • Poskupjele i svadbe, hoće li svatovi morati “podebljati koverte”

    Poskupjele i svadbe, hoće li svatovi morati “podebljati koverte”

     

    Nastavlja se talas poskupljenja, a u problemima su se sada našli budući mladenci širom Bosne i Hercegovine.

    Naime, vlasnici svadbenih salona, hotela, restorana odlučili su da povećaju cijene održavanja ovih slavlja.

    Tako su vlasnici svadbenih salona u Trebinju, Bileći i okolnim mjestima održali sastanak na kojem su donijeli zajednički stav da cijena stolice više nije 55 KM nego 65 KM, piše Faktor.

    Realno je nakon svih poskupljenja da stolica za svadbe košta 70 KM. Cijene naprosto divljaju već nekoliko mjeseci i bili smo prisiljeni da donesemo ovu odluku – kaže vlasnik jednog svadbenog salona u blizini Trebinja koji ističe da će u maju imati 17 svadbi.

    Brojni mladenci koji su prethodno dogovorili i termin i cijenu sada su negativno iznenađeni jer će ih svadba koštati skuplje nego što su planirali. Val poskupljenja cijena stolica proširio se u cijeloj BiH. To potvrđuju naši sugovornici iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke…

    Hotel “Hills” posjeduje veći broj svadbenih sala pa tako i cijena svadbene ponude zavisi od izabrane sale kao i željenog termina. Što se tiče ove godine, u skladu sa poskupljenjima energenata i ostalog, cijene smo minimalno povećali za 10 % u odnosu na 2020. godinu. I mi bi bili sretni da nismo morali korigovati cijene – kaže za Faktor Nermina Sefer, direktorica hotela Hills na Ilidži.

    Kako su nam rekli mladenci iz Sarajeva koji će pred matičara stati u junu, vlasnici restorana u kojem su dogovorili svadbu obavijestio ih je o poskupljenju.

    – Mislili smo da smo napravili konačan dogovor i pripremili smo novac, ali… Mi već pozivamo goste za svadbu, a sada ćemo morati osigurati nekoliko hiljada KM više – kažu mladenci.Da li će za poskupljenja imati razumijevanja i svatovi i hoće li “podebljati koverte”, mladenci će saznati nakon vjenčanja.U restoranu “Borik” u Vrapčićima kod Mostara već nekoliko decenija održavaju se svadbena veselja, a tu redovno nastupaju i zvijezde narodne muzike Halid Bešlić, Enes Begović, Semir Cerić Koke…

    Imamo puno zahtijeva za svadbe i većina termina je već popunjena. Kada je u pitanju cijena stolice, ona je prije korone bila 40 KM. Sada će zbog poskupljenja definitivno morati biti skuplje. Još nismo donijeli konačnu cijenu – kaže za Faktor Adem Macić Kada.

    Iz svadbenog salona “Castle” kod Mostara rekli su da je neminovno povećanje cijene, ali da će konačan dogovor uglavnom praviti 15 dana prije vjenčanja jer cijene ne prestaju da divljaju i situacija se stalno mijenja.

    Cijene smo malo korigovali i one su sada 60 KM za kompletan meni. Ranije su bile 55. Zbog korone smo izgubili skoro dvije godine. Stari termini za svadbe bit će po starim cijenama – kaže Rome Valjevac iz svadbenog salona Astorija u Banjoj Luci.

    Mario Ivanković, vlasnik svadbenog salona i diskoteke “Millenium” u Odžaku, ističe da cijena zavisi od menija.Ranije je stolica bila od 35 do 55 KM, ali smo bili prisiljeni da povećamo cijenu zbog vala poskupljenja kojem se ne nazire kraj. Ponuda koja je ranije bila 35 KM, sada je između 45 i 50 KM, a ona od 55 realno bi bilo da je 70 KM jer su u njoj tri vrste mesa. Jako je nezahvalno i dogovarati cijene unaprijed jer ne znamo kakva će situacija biti za mjesec ili dva. Došli smo u situaciju da je bolje da ne radimo jer imamo velike obaveze i troškove – kaže Mario Ivanković.

     

    izvor: centralna.ba

  • Stanovnici Pekinga opustošili trgovine zbog straha od novog lockdowna

    Stanovnici Pekinga opustošili trgovine zbog straha od novog lockdowna

    Stanovnici Pekinga su u ponedjeljak preplavili supermarkete kako bi se opskrbili hranom, želeći tako izbjeći nestašice poput onih u Šangaju u slučaju da se u čitavom gradu opet proglasi lockdown, piše Guardian. Naime, glavni grad Kine iz dana u dan bilježi sve veći broj zaraženih COVID-om.

    Vlasti u Pekingu naredile su da 3,5 miliona stanovnika i radnika u najvećoj četvrti Chaoyang, ove sedmice obave tri testiranja na koronavirus, nakon što je to područje od petka zabilježilo 26 od ukupno 47 simptomatskih slučajeva u čitavom gradu.

    Kina je u ponedjeljak prijavila 3.266 simptomatskih slučajeva i 20.454 asimptomatskih slučajeva. Najviše ih je bilo u Šangaju, gdje je prijavljeno 19.455. Peking je u ponedjeljak prijavio 19 slučajeva, među kojima 14 simptomatskih.

    “Trenutna epidemija u Pekingu se vrlo brzo širi iz izvora koji su još uvijek nepoznati”, rekao je lokalni dužnosnik u nedjelju, piše Jutarnji list.

    U Pekingu su ulice tiše nego inače, a u restoranima je manje gostiju. Za vrijeme ručka u ponedjeljak stotine su čekale u redovima na mjestima za testiranje diljem Chaoyanga, ali vrijeme čekanja obično nije duže od sat vremena.

    Kineske zdravstvene vlasti nadaju se da će izbjeći ono što se dogodilo u Šangaju, koji se dugo odupirao zatvaranju, da bi se nakon toga zatvorile pojedine četvrti, a potom i čitav grad otišao u lockdown.

    Sada, nakon četiri sedmice, zatvaranje u Šangaju dovelo je do velikih nestašica hrane i kašnjenja u isporuci, velikim dijelom zbog zatvaranja cesta i premalog broja vozača dostave, što je dovelo do uskih grla u transportu i raširenog nezadovoljstva.

  • Dubioza kolektiv objavila novu pjesmu, ljudi komentarišu “Vi ste genijalci”

    Dubioza kolektiv objavila novu pjesmu, ljudi komentarišu “Vi ste genijalci”

    Jedna od najpoznatijih bosanskohercegovačkih grupa, Dubioza kolektiv, objavila je novu pjesmu.

    Pjesma se zove ‘Bubrezi’ i već nakon dva sata prikupila je skoro šest hiljada pregleda.

    Tematika je, kao što smo od njih i navikli, bh. svakodnevnica, odnosno borba za preživljavanje ili pokušaj pravljenja ‘brzih para’.

    “Zaradiću brze pare, pošten rad je za budale. Nisam više stari roker, sad sam popularni TikToker”, kaže početak pjesme, a u drugom dijelu se dodaje:

    “Život je ko u reklami, dok raja živi na salami”.

    Sudeći po reakcijama fanova na Youtubeu, pjesma je za sada odlično prihvaćena.

    “Sve što vi otpjevate je vrh vrhova”, “Ovi ljudi stvarno znaju kako uz pjesmu nasmijati raju”, “Vi ste apsolutni genijalci”, “Kad sam pomislio da ste dostigli svoj peak, i da nećete moći da prevaziđete sami sebe, vi mi dokažete suprotno”, samo su neki od mnogobrojnih komentara na Youtubeu.

     

    radiosarajevo

  • Banke u Federaciji BiH u 2021. godini imale dobit 293,6 miliona maraka

    Banke u Federaciji BiH u 2021. godini imale dobit 293,6 miliona maraka

    Bankarski sektor u Federaciji BiH je u 2021. godini iskazao pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 293,6 miliona maraka, što je za 119,3 miliona više u odnosu na 2020. godinu, kada je pandemija značajnije utjecala na profitabilnost banaka.

    Prema izvještaju koje je objavila Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) svih 14 banaka sa sjedištem u Federaciji iskazale su dobit za 2021. godinu.

    Prema izvještajnim podacima banaka, u 2021. godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 1,2 milijarde KM iu odnosu na isti period 2020. godine veći su za 53,6 miliona KM ili za 4,6%.

    U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi sudjeluju sa 56,5%, dok operativni prihodi sudjeluju sa 43,5%. Na godišnjem nivou došlo je do smanjenja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 3,5 procentnih poena, koliko iznosi povećanje učešća operativnih prihoda. Ukupni kamatni i slični prihodi su u 2021, u odnosu na godinu ranije smanjeni za 10,3 miliona KM ili 1,5%.

    Ukupni rashodi na nivou bankarskog sektora u FBiH u 2021. godini iznosili su 891,8 milijuna KM iu odnosu na godinu ranije manji su za 86,3 miliona KM ili 8,8%. U strukturi ukupnih rashoda, dominiraju nekamatni rashodi sa učešćem od 86,5%, dok rashodi od kamata i slični rashodi sudjeluju sa 13,5%. Povećano je učešće rashoda od kamata za 0,2 procentna poena, za koliko je smanjeno učešće nekamatnih rashoda.

    U 2021. godini ukupna neto aktiva banaka u FBiH iznosila je 25,9 milijardi KM i za 1,5 milijardi KM ili 6,1% veća je u odnosu na 2020. U strukturi aktivnosti banaka najveće učešće imaju neto krediti (57,1% ). Ukupan kapital banaka na kraju 2021. godine iznosio je 3,1 milijardu KM i povećan je za 42,1 miliona KM ili za 1,4% u odnosu na 2020. godinu.

    Regulatorni kapital banaka iznosio je 2,9 milijardi KM i veći je za 154,3 miliona KM ili 5,7% u odnosu na 2020. godinu. U isto vrijeme, osnovni kapital i redovni osnovni kapital banaka iznosio je 2,7 milijardi KM, a veći je za 152,5 miliona KM ili 5,9%, a dopunski kapital iznosio je 118,9 miliona KM, povećan je za 1 ,9 miliona KM ili 1,6%. U strukturi regulatornog kapitala banaka osnovni kapital sudjeluje sa 95,8% (2020.: 95,7%), dok dopunski kapital sudjeluje sa 4,2% (2020.: 4,3%).

    Posljednjih nekoliko godina adekvatnost sektora bankarskog sektora održava se kontinuirano iznad 15%, što je zadovoljavajuća kapitaliziranost na nivou sektora, navodi se u saopćenju FBA.

  • Humana ideja i trud nagrađeni velikom podrškom Donjovakufljana

    Humana ideja i trud nagrađeni velikom podrškom Donjovakufljana

     

    Sretni i zadovoljni osmjesi na licima učenika Prve OŠ Donji Vakuf, tokom  posjete naše reporterske ekipe, dovoljan su pokazatelj koliko su osnovci zadovoljni realizacijom humanitarne akcije. Učenici ove škole danas su na štandu u centru grada prodavali  ručno rađene sapune uz podršku svojih nastavnika , te profesorice hemije iz MSŠ Donji Vakuf.

    “Želimo se zahvaliti našim sugrađanima koji su, u zaista neočekivano velikom broju, podržali našu humanu akciju  kupovinom  sapunčića i dobrovoljnim novčanim prilozima. Sapuni su ručno rađeni , a ljubavlju, tokom vannastavnih aktivnosti a to su prepoznali naši poštovani sugrađani. Sav prikupljeni prihod bit će usmjeren kao pomoć i podrška u liječenju naše sugrađanke Mersihe Dervišić.” – rekli su za Radio Donji Vakuf, osnovci Prve OŠ Donji Vakuf, učesnici ove humane geste.

  • Raste broj poreznih dužnika u FBiH: Samo prvih 10 državi duguje više od milijardu KM!

    Raste broj poreznih dužnika u FBiH: Samo prvih 10 državi duguje više od milijardu KM!

    Sastav prvih 10 ostao je nepromijenjen. Ukupan dug porastao za 45 miliona KM. Zašto su Autoceste FBiH u Top 10?

    Porezna uprava FBiH objavila je novu ažuriranu listu poreznih dužnika, taksi i drugih naknada odnosno subjekata čiji je porezni dug na dan 31. mart 2022. iznosio više od 50.000 KM.

    Ukupan dug poreznih dužnika na taj dan iznosio je dvije milijarde i 723 miliona KM, preciznije 2.723.692.337 KM a obuhvatio je 4516 subjekata koji su imali dug viši od 50.000 KM.

    Godinu ranije ukupan porezni dug je iznosio dvije milijarde i 677 miliona KM (2.677.922.485 KM), To znači da je porezni dug najvećih dužnika za godinu porastao za 45,7 miliona KM, a na top listu Porezne uprave dospjelo je dodatnih 468 firmi i institucija odnosno subjekata.

    Sastav deset najvećih poreznih dužnika u FBiH nije se promijenio. Prvih deset su i dalje Željeznice FBiH, RMU Zenica, KJKP Gras, zatim rudnici Kreka, Breza, Kakanj, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Hidrogradnja, Autoceste FBiH, te Željezara Zenica.

    Jedina se promjena desila na trećem odnosno četvrtom mjestu. Ta mjesta su zamijenili Gras i RMU Kreka. Prema podacima sa rangliste, samo prvih deset dužnika duguje državi milijardu i 100 miliona KM poreza ili preciznije 1.115.892.432 KM.

    Zanimljivo je da se već duži niz godina u top 10 najvećih dužnika, nalaze i Autoceste FBiH, federalno javno preduzeće u čijoj nadležnosti je gradnja autoputa. Ovo preduzeće na dan 31. mart 2022. godine imalo je ukupan porezni dug od 61,2 miliona KM.

    S druge strane, Autoceste su u 2021. godini imali ukupne prihode od 108 miliona KM, a godinu je završilo s dobitom od oko 15 miliona KM. Objašnjenje zbog čega Autoceste FBiH s ovakvim poslovanjem imaju enormni porezni dug pronašli smo u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH objavljen lani.

    U njemu, naime stoji da je, prema rješenju Porezne uprave iz jula 2016. godine, utvrđena poreska obaveza Autocesta po osnovu poreza na dobit i poreza na dohodak od samostalne i nesamostalne djelatnosti u iznosu od 45.414.618 KM sa pripadajućim kamatama. To su obaveze poreza na dobit a odnose se na period 2011–2015. godine. Na Rješenje Poreske uprave Autoceste su podnijele žalbu s navodim da ne posluje na komercijalnoj osnovi, da razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat koji je neoporeziv. Ministarstvo finansija je 2018. Ovu žalbu odbilo i pokrenut je postupak prinudne naplate. Međutim pokrenut je upravni spor koji do danas nije okončan.

    Konačno Rješenje Federalnog ministarstva finansija, po kom se žalba odbija, doneseno je 16. 10. 2018. godine. Nalog za prinudnu naplatu izdat je 19. 12. 2018. godine, a Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate 31. 1. 2019. godine.

    S obzirom na to da je Društvo 23. 11. 2018. godine pokrenulo upravni spor protiv Rješenja Federalnog ministarstva finansija, podnesen je zahtjev Društva o odlaganju izvršenja. Kantonalni porezni ured Mostar 14. 2. 2019. godine donio je Rješenje o prekidu postupka prinudne naplate poreznih obaveza do okončanja upravnog spora. Društvo je podnijelo Zahtjev Vladi FBiH za vanredno ukidanje izdatih rješenja 21. 3. 2019. godine. Do datuma revizije upravni spor nije okončan.

    Autoceste su utvrđene obaveze koje je utvrdila Porezna uprava osporavale navodeći da ne posluje na komercijalnoj osnovi te da razlika javnih prihoda i javnih rashoda predstavlja finansijski rezultat koji je neoporeziv.

     

  • Kahriman: Mrazovi izazivaju probleme poljoprivredi, ali značajnih gubitaka neće biti

    Kahriman: Mrazovi izazivaju probleme poljoprivredi, ali značajnih gubitaka neće biti

    Iako su kiša i vlaga neophodne za proljetnu sjetvu, obimne padavine i mrazevi trenutno izazivaju određene probleme poljoprivrednicima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže za Faktor Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

    – Zimi je bio loš snijeg, nije bilo nekih padavina tako da su kiše trenutno dobro došle. Mokro zemljište trenutno malo otežava uvjete sjetve kada je u ptianju poljoprivredna mehanizacija, odnosno, teže je obrađivati zemlju. S druge strane, pored kiše, imali smo jake mrazove koje je ugrozilo voće, kao i dijelove sa manjom nadmorskom visinom, a koji su prije započeli sjetvu, početkom aprila – kazao je Kahriman.

    No dosta proizvođača je, Kahriman dodaje, palilo plinske topove ili bale sijena okolo ili unutar voćnjaka da bi ublažili mraz na behar ili plod.

    On je rekao da su mrazevi tokom proteklih 10-ak dana mnogo naštetili sjetvi, te da uvjeta za pravu sjetvu još nema.

    – Kiša kao kiša je poželjna i ona je dobra, međutim, nikada se ne može uskladiti ugodno sa korisnim. Imali smo suho zemljište, čekali smo kišu. Kao proizvođači mi čekamo kišu nekoliko dana da pada, da nam natopi zemljište i da mi dalje krenemo raditi.

    Ipak, ističe Kahriman, za sada neće biti značajnih gubitaka.

    – U budućem periodu primijenit će se odgovarajuća agro-tehnička mjera i to će, ukoliko malo kasni sjetva, nadoknaditi. Rod će sigurno stići.

  • Ćelija od osam kvadrata i pretresi: Najopasniji zatvorenik u Španjolskoj je Srbin

    Ćelija od osam kvadrata i pretresi: Najopasniji zatvorenik u Španjolskoj je Srbin

    “Svakog dana ga izvodimo iz ćelije i prebacujemo u drugu, a za to vrijeme pažljivo provjeravamo prostoriju u kojoj boravi. Ne smijemo mu dati priliku da nabavi bilo kakav zabranjeni predmet. Unatoč tome što je zaključan, njegova ćelija se pretresa svakodnevno, iz straha da nešto planira”… Ovim riječima službenici Kazneno popravnog centra “A Lama” opisuju tretman koji u tom zatvoru ima Norbert Feher, poznatiji po imenu Igor Srbin, višestruko osuđivani ubojica iz Srbije koji važi za najopasnijeg zatvorenika u Španjolskoj.

    Norbert Feher, zvani Igor Srbin, sa “titulom“ najopasnijeg zatvorenika u Španjolskoj, našao se na listi najtraženijih bjegunaca prije nekoliko godina, kada je počinio ubojstvo u Italiji i Španjolskoj. Zbog svoje svireposti i surovosti, tijekom suđenja je specijalno za tu namjenu napravljen poseban čelični bunker iz kojeg je svjedočio, koji je potpuno zatvoren sa svih strana zaštitnim staklom, posjeduje i zavjese za prilike kada svjedoci pred sudom iznose svoja saznanja, kako ne bi morali da ga gledaju jer ga se plaše, a sam transfer na svako suđenje predstavlja pravi sigurnosni izazov za tamošnje nadležne organe.

    “Kada stigne naredba da se zatvorenik prebaci u odjeljenje za komunikacije, koje se nalazi na drugoj strani zgrade zatvora, u prilikama kada je potrebno osigurati videokomunikaciju, postoji čitav niz protokola koji se primjenjuju. Iznenađeni smo činjenicom da i pored toga što postoji mjesto gdje je omogućeno obavljanje ove vrste komunikacije, i da se na taj način izbjegne transfer, odjeljenje za izolaciju nije osigurano potrebnim tehnološkim sredstvima za obavljanje ovakvih videokonferencija“, objašnjavaju iz španjolske organizacije “Your abandonment can kill me“ koja je više puta ukazala na poljuljanu sigurnost u ustanovi otkako je Feher tu, opisujući je kao veoma ozbiljnu i opasnu.

    Dok traje transfer Igora Srbina, izlazak svim ostalim zatvorenicima je zabranjen iz sigurnosnih razloga. Zajedno sa njim odlazi šest službenika opremljenim zaštitnim odijelima, a tijekom ta dva sata, koliko je otprilike potrebno da Igor Srbin svjedoči, ustanova u kojoj boravi ostaje nedovoljno zaštićena.

    Iz organizacije objašnjavaju da su više puta ukazivali probleme koji proizilaze iz takve procedure, ali bi uvijek dobijali negativne odgovore od zatvorske uprave.

    “On u ćeliji od osam kvadrata boravi mjesecima i uopće ne izlazi. Ne znamo za što je sposoban i na šta je spreman, a osim toga, uopće nemamo odgovarajuću obuku kako bismo radili sa njim. Uz to prosječna starost zaposlenog u zatvoru iznosi 52 godine”, objašnjavaju iz ove organizacije. Kako zaključuju, svaka procedura premiještanja Igora Srbina predstavlja ozbiljnu opasnost po sve druge službenike koji su izvršili transfer. Pored toga, ugrožena je sigurnost i drugih osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne.

    To smo mogli vidjeti i u prilikama kada je Igor Srbin dolazio na suđenja. Čitavi konvoji policijskih vozila koji ga prate do suda, zatvorene ulice, snažne mjere sigurnosti, samo su neke od mjera koje bi bile primjenjivane.

    Podsjećanja radi, Norbert Feher je bio u bijegu nakon što je ubio barmena i stražara u sjevernoj Italiji u travnju 2017. godine. I pored toga, Feher je u Italiji imao krivični dosije još od 2006. godine. Pobjegao je u Španjolskoj, kako se kasnije saznalo, gdje je nastavio svoj krvavi pir, ubivši u Teruelu farmera i dva agenta Civilne garde (španjolska policija) koji su ga pratili, prenosi agencija.

  • Neradni dani za 1. maj i Bajram: Poslodavci dužni omogućiti odsustvo do 4 dana

    Neradni dani za 1. maj i Bajram: Poslodavci dužni omogućiti odsustvo do 4 dana

    Građani Federacije Bosne i Hercegovine, koji ovog 2. maja slave vjerski praznik Bajram, prema Zakonu o radu, slobodan dan za vjerske potrebe mogu koristiti bilo koji dan u godini, bez obzira da li se taj dan poklapa sa državnim praznicima, pojašnjeno je Feni iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ističe da je Zakonom o radu propisano da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, zbog zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

    “S obzirom da je pravo na korištenje pomenutog odsustva utvrđeno u svrhu zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba radnika, mišljenja smo da se može koristiti u onom periodu kada se u skladu sa vjerskim propisima, odnosno običajima i tradicijom, obilježavaju vjerski praznici, kao i drugi kulturno-tradicijski događaji”, kazali su iz Ministarstva.

    Ističu da je Zakonom o praznicima određeno da je Prvi maj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana, ali ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

    “S obzirom da 1. maj ove godine pada u nedjelju, to će neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine biti nedjelja 1. maj, ponedjeljak 2. maj i utorak 3. maj 2022. godine”,  kazali su iz Ministarstva za Fenu.